• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna Aktuelno

Ko je John Maynard Keynes i da li je još relevantan?

Intelektualno Intelektualno
21/05/2020
in Aktuelno, Biznis, Ekonomija, Historija, Mišljenje, Svijet, Svjetska historija
0
Ko je  John Maynard Keynes i da li je još relevantan?

British economist and the founder of 'Keynsian economics' John Maynard Keynes (1883 - 1946) is pictured in this 1938 photo.

4
Dijeljenja
202
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Velika većina ekonomista i povjeničara ekonomske misli smatra Adama Smitha najvećim od “velike trojice”  (Smith, Keynes, Marx). Njegov model konkurentskih tržišta predstavlja „prvu temeljnu teoremu ekonomije blagostanja“, koju je George Stigler nazvao „krunskim draguljem“ ekonomije. Da ali zašto u vrijeme krize svi vičniji ekonomisti spas traže u idejama John Maynard Keynesa? Je li njegova teorija tu da nas spasi kada ekonomija dođe u zastoj i krizu? Odgovor je često potvrdan.

Ali ko je taj Keynes? John Maynard Keynes rođen je u Cambridgeu.  Njegov otac John Neville Keynes bio je tamo profesor, pa je i njegov sin kao i otac iskazao zanimanje za ekonomiju.  Nakon diplomiranja bavio se finansijskim problemima kolonije Indije, a potom se vraća u Cambridge gdje postaje profesor. Po početku rata prelazi u Ministarstvo finansija.  Kako se dokazao na svom poslu, postaje član britanske delegacije u pregovorima u Versaju.  Nezadovoljan načinom kako se pregovori odvijaju i svjestan šta će izazvati napušta Versaj.

Slični tekstovi

Najveća krađa automobila u historiji: Kako je Sjeverna Koreja prevarila naivne Šveđane

Najveća krađa automobila u historiji: Kako je Sjeverna Koreja prevarila naivne Šveđane

02/02/2023
Dr. Misala Pramenković za Intelektualno o saradnji SDA i SPP: Bošnjaci ovim dobivaju prilično jak politički blok čija obaveza je da zastupa interese Bošnjaka

Dr. Misala Pramenković za Intelektualno o saradnji SDA i SPP: Bošnjaci ovim dobivaju prilično jak politički blok čija obaveza je da zastupa interese Bošnjaka

02/02/2023

Nakon završetka Prvog svjetskog rata,  1919. godine, Keynes, tada star 36 godina, napisao je svoju vrlo utjecajnu knjigu “Ekonomske posljedice mira”, tvrdeći da savezničke sile ne bi trebale tražiti previše ratne odštete od Njemačke, koja je izgubila rat. Znao je da će takve mjere izazvati krize. Političarima koji su slavodobitno proglasili pobjedu takva  sugestija nije bila interesantna. Keynes je samo isticao da će sav novac “izvučen” iz Njemačke završiti u Sjedinjenim Američkim Državama, kojima europski saveznice duguju ogroman novac.

Velika depresija 1930-ih godina bila je najtraumatičniji ekonomski događaj dvadesetog vijeka. Bila je posebno šokantna s obzirom na veliki napredak postignut u životnom standardu tokom prethodnog destljeća. Taj životni standard srušen je u periodu 1929.–1933. godina,pod teretom ekonomske depresije. U SAD-u  industrijska proizvodnja je pala za preko 30 posto. Više od jedne trećine banaka su propale. Kako su se njegova predviđanja obistinila on piše najpoznatije djelo „Opća teorija zaposlenosti, kamate i novca“.

Keynesova doktrina favorizira javnu potrošnju, što znači da bi vlade trebale finansirati izgradnju škola, puteva, mostova, širokopojasnih mreža i bolnica u vrijeme krize kao što je sadašnja kriza i ne brinuti mnogo o budžetskim rupama koje se trenutno stvaraju.  Trenutna kriza iako nema istu uzročnik, proizvodi neke slične posljedice kao što je Velika ekonomska kriza 1930ih. Zato se Keynesova teorija ponovo koristi kao moguće i potentno rješenje da se iz krize što prije izađe.

Sve što je bilo potrebno je vlada da preuzme kontrolu nad „kapitalističkim volanom“ i vratiti automobil na cestu. Kako? Ne smanjivanjem cijena i plata, što je klasični pristup,  već svjesnim stvaranjem deficita i trošenjem novca  na javne radove  koji bi proširili „zbirnu potražnju“ i obnovili samopouzdanje. Jednom kada se ekonomija vratila na pravi put i dostigla punu vrijednost ,vlada više ne bi trebala stvarati deficit, i klasični model pravilno bi  „proradio“. Mnogi su ekonomisti i vlade prihvatili Keynesove zamisli, te se tako razvija makroekonomija, koja obuhvata cijelu privredu, posmatrajući je kao jednu cjelinu (agregatna ponuda i potražnja, ukupna zaposlenost, nacionalni dohodak, ukupna štednja, kamate, ukupne investicije itd.).

Postoje i one struje koje zagovaraju napuštanje kejnzijanskih postulata te navode da je previše privrednika i političara postalo robovima teorije Johna Keynesa. Vjerovatno da upotreba čistog kejnzijanizma u trenutnim uslovima  ne bi bilo idealno rješenje. Novo doba tehnologija, brzog prijenosa podataka zahtjeva nove teorije i praktična rješenja koje se mogu primijeniti u novoj realnosti.  Ipak to ne znači da je teorija Johna Maynarda Keynesa zastarjela. Naprotiv, njoj treba nadgradnja koja odgovara stvarnosti trenutka.

No da se vratimo biografiji ovog slavnog ekonomiste. On je 1937. godine doživio srčani udar koji će ga od profesorske katedre odvojiti čitave dvije godine.  Po početku Drugog svjetskog rata vraća se u Ministarstvo finansija. Važno je spomenuti njegov sudjelovanje na Međunarodnoj konferenciji u Bretton Woodsu 1944. godine, gdje su postavljeni temelji Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke.  Umro je 21. aprila 1946. godine.

Za Intelektualno.com piše: Faris Marukić

Facebook komentar
Tags: ekomonijaekonomska krizaFaris MarukićJohn Maynard Keyneskejnzijanizam
Prethodni post

Uspješno realiziran projekat Ramazan u dijaspori: 26 priča iz 16 zemalja širom svijeta

Slijedeći post

Osim što je obradovao preko 200 dječaka i djevojčica iz Vlasenice, Vedad Ibišević je večeras postigao gol i dva puta asistirao za pobjedu Herthe

Slijedeći post
Osim što je obradovao preko 200 dječaka i djevojčica iz Vlasenice, Vedad Ibišević je večeras postigao gol i dva puta asistirao za pobjedu Herthe

Osim što je obradovao preko 200 dječaka i djevojčica iz Vlasenice, Vedad Ibišević je večeras postigao gol i dva puta asistirao za pobjedu Herthe

Preporučeno

Muzej Alija Izetbegović organizuje izložbu fotografija “Alija Izetbegović – Između Istoka i Zapada”

Muzej Alija Izetbegović organizuje izložbu fotografija “Alija Izetbegović – Između Istoka i Zapada”

04/08/20
Ramazanska poruka Reisu-l-uleme

Reis Kavazović: Separatističke politike ciljaju na uvođenje aparthejda u bh. politički i društveni život

26/12/21
“Priče iz dijaspore i domovinskih zemalja” pružaju prikaz života Bošnjaka izvan matice

Promocija knige “Priče iz dijaspore i domovinskih zemalja” u Brezi

16/09/19
BZK “Preporod” kupuje rodnu kuću Safvet-bega Bašagića

BZK “Preporod” kupuje rodnu kuću Safvet-bega Bašagića

26/08/20

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.