• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna Aktuelno

Kino “Apolo” – početak kinematografije u Sarajevu

Intelektualno Intelektualno
29/01/2019
in Aktuelno, Magazin, Umjetnost, Zanimljivosti
0
Kino “Apolo” –  početak kinematografije u Sarajevu
0
Dijeljenja
325
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Sredinom 19. stoljeća a posebno dolaskom Austro-ugarske u BiH 1878. godine lokalni ljudi dolaze u dodir i sa čudima moderne tehinke 19. i 20. stoljeća. Tako su potekle i slike sa celuloidnih traka, 1912. godine je dovršeno kino “Apolo” i Sarajevo je dobilo prvu kino dovranu u gradu .Pedesetak godina  prije toga u našem gradu nije postojala ni fotografija grada. To zaista pokazuje koliko je bio munjevit razvoj tehnike u 19. stoljeću, koji se nastavlja sve do danas. Iako su Osmanlije počele sa procesom modernizacije Bosne ona nije bila toliko efikasna uslijed socijalnih i  političkih okolnosti u tom vremenu. Kakav utisak je modernizacija ostavila na ondašnje oprezne Sarajlije nam govori i slučaj sa slikarem Karasom. Kada je osmanski namjesnik Omer-paša Latas doveo Vjekoslava Karasa da mu načini portret, Sarajlije su se sablažnjavale i čudom čudile. Slikar je bio znan kao šejtan koji prenosi ljudski lik na platno. Domaći ljudi su za slikara govorili da je sihirbaz. Naravno da je tadašnje stanovništvo bilo produkt svoga vremena i sa oprezom je gledalo na novosti koje osmanske a kasnije i austrijske  vlasti uvodile.

Kino Apolo je svečano otvoreno 22. 9. 1912. zgradu je projektovao arhitekta Ludwig Huber u secesionističom stilu. Ubrzo nakon početne opreznosti  pokazalo se da su kino dvorane isplativa investicija, što je i bio motiv investitoru Albertu Metzu za ulaganje. Samo je u Beču 1909. godine bilo 76 kino dovrana. Otvaranje kina je bio veliki pomak u odnosu na dotadašnje barake u kojima su se prikazivale projekcije na platnima šatora.  Dvorana je imala 600 sjedišta, u parteru su bile i posebno odvojene lože sa četiri sjedišta. Za vrijeme projekcije je svirala vojnička muzika. Cijeli događaj je bio ispraćen u tadašnjim novinama “Sarajevski list”. Projektor je bio smejšten na balkonu među ložama u armirano-betonskoj komori.  Strah od požara je bio razlog tome, tako da je novo kino bilo dosta sigurnije od imporvizovanih daščara u kojima su se prikazivale projekcije do tada.

Slični tekstovi

Usvojena peticija e-1837 u kojoj se traži krivično sankcionisanje negatora genocida u Srebrenici u Kanadi

IGK traži od UN-a da proglasi 11. juli Međunarodnim danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici

13/09/2023
Schmidtov put u Pakao

Oglasio se Schmidt: Potpuna kapitulacija ili pametan potez?

12/09/2023

Mnogo ranije, sredinom 1987. godine, Sarajlije se susreću s filmom. U crikusu je izvijesni Curiel pokazao kinematograf lokalnoj publici. Za njim stižu razni putujući kinematografi. najčešće se lociraju na cirkuskom trgu. Svi ti improvizovani, putujući ili drugačije sačinjeni kinematografi su imali veliki rizik od izbijanja požara jer se celuloidna traka vrtila uz užarenu sijalicu i leću. Tako je vatra uništila kinematograf “Edison” 1911. godine i “Golerov elektro-bioskop” godinu dana kasnije. Zabilježena je u novinama tada požrtvovanost kinemaografa Antionia Gasparina koji je zadobio teške opekotine pokušavajući da spasi kinematograf “Edison”. Sam vlasnik se našao u teškoj finansijskoj situaciji a plemenite Sarajlije su tada skupljale pomoć za vlasnika i operatera. Za tadašnje društvo kino je bilo svojevrsno istinsko demokratsko okupljalište Sarajlija različitih socijalnih slojeva. Tadašnje novine pišu kako se u zatvorenom prostoru sastaju “članovi Gospodskog kluba, posjetioci zimske bašče i Centrala zajedno sa općinstvom Baščaršije”.

U daljem razvoju kinematografije se ističe da je 5.10. 1923. godine otvoreno “Imperijal-kino” u tadašnjoj Napretkovoj palati, u istoj zgradi gdje je postavljen i prvi sarajevski lift. Na trodnevnoj premijeri se prikazivala historijska drama  “Posljedni dani Pompeja”. Prvi film koji je snimljen na našim prostorima koliko je poznato jeste onaj iz 1916. godine. Riječ je o mađarskoj melodrami “Szulamit” Radnja se odvija u srednjovjekovnom dobu a centralna figura je djevojka Szulamit koja se izgubi negdje u planinama. Film je bio nijem, ali je posebno zanimljiv zbog toga što se mogu prepozntati djelovi Mostara u njegovim kadrovima. Film je trajao 44 minute. Kinematografija u BiH ima dugu tradiciju i danas je jedan od glavinh sredstava putem kojeg se BiH predstavlja svijetu.

Piše: Haris Popaja

intelektualno.com

Facebook komentar
Tags: Haris PopajaKinematografijaKino Apolo
Prethodni post

Promocija izdanja Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka

Slijedeći post

Osnivanjem Bosanskog sandžaka počinje urbani razvoj gradova

Slijedeći post
Prelazak na islam tekao je postepeno

Osnivanjem Bosanskog sandžaka počinje urbani razvoj gradova

Preporučeno

Selma Kučević u Skupštini Srbije: Vratite Bošnjacima status naroda!

Selma Kučević u Skupštini Srbije: Vratite Bošnjacima status naroda!

01/12/21
Udruženje za razvoj saradnje domovine i dijaspore: Dijaspora može biti izuzetno važan faktor u kontekstu zagovaranja za Bosnu i Hercegovinu

Podržite rad Udruženja za razvoj saradnje domovine i dijaspore

31/12/21
Deset dana borbe: Slovenski Rat za nezavisnost

Deset dana borbe: Slovenski Rat za nezavisnost

29/03/21
Dariva – najstarije šetalište u Sarajevu

Dariva – najstarije šetalište u Sarajevu

20/06/20

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.