• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna Aktuelno

Kijev ili Sarajevo, Mariupolj ili Srebrenica – Zašto Bosna nije bila bitna, kao što je Ukrajina?

Intelektualno Intelektualno
03/04/2022
in Aktuelno, BiH, Historije Bosne i Bošnjaka, Svijet
0
Kijev ili Sarajevo, Mariupolj ili Srebrenica – Zašto Bosna nije bila bitna, kao što je Ukrajina?
0
Dijeljenja
135
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Invazija Vladimira Putina osuđena je kao najgore nasilje u Evropi od Drugog svjetskog rata.

Ali prije 30 godina, sličan zločin detonirao je u Bosni i Hercegovini. Prije tri decenije 6. i 7. aprila, kada su SAD i EU priznale novonastalu bosansku republiku, srpski i bosanski Srbi snajperisti i artiljerci koji podržavaju Rusiju otvorili su vatru na prijestolnicu Sarajevo, pokrenuvši najgori pokolj u Evropi od Trećeg Rajha – do sad; moli se da Ukrajina ne uzurpira tu groznu titulu, ako već nije, piše Ed Wulliamy za Guardian.

Slični tekstovi

Najveći narod bez države: Historija i položaj Tamila

Najveći narod bez države: Historija i položaj Tamila

31/01/2023
Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

28/01/2023

Njegovu kolumnu prenosimo u cijelosti:

Komemoracije u Sarajevu ove sedmice ne mogu biti uvjerljivije tempirane: fokusirane na Ukrajinu, ne samo zato što su odjeci vrlo glasni, visceralno jasni i traumatično rezonantni. To je kao: “Mi smo s vama ne samo zato što smo s vama, već zato što smo bili tamo”.

Međutim, postoje zbunjujuće razlike. Dok se većina na zapadu s pravom okuplja oko Ukrajine, uragan nasilja nad bosanskim Muslimanima i Hrvatima katolicima naišao je na zbunjenost, apatiju i – među takozvanom međunarodnom zajednicom –zataškavanje, pa čak i podršku srpskim i bosanskim Srbima agresorima. U Britaniji su predvodnici smirivanja bili ljudi koji se sada opisuju kao veličine Konzervativne stranke: John Major, Douglas Hurd, Malcolm Rifkind, sa saveznicima na organiziranoj i intelektualnoj ljevici.

Dok je zapad naoružao ukrajinski otpor, embargo na oružje sa svih strana, kako su to rekli lideri, vezao je kuglu i lanac oko nogu bosanske vojske i omogućio agresoru nadmoćnu vojnu prednost. Dok noćna mora u Ukrajini tjera “međunarodnu zajednicu” da traži rješenje u roku od tri sedmice, to se u Bosni oteglo na tri godine.

Te 1992. Sarajevo je bilo pod dugotrajnom opsadom, osam godina nakon što je bilo domaćin Zimskih olimpijskih igara. Gotovo svaki muslimanski stanovnik istočne Bosne je ili ubijen ili raseljen, a mnoge žene su zatočene u logorima za silovanje. Sela i džamije su spaljivani ili pod nemilosrdnom opsadom u izolovanim “sigurnim zonama” koje su UN proglasile.

Na drugom kraju zemlje, ekipa iz ITN-a i ja otkrili smo gulag koncentracionih logora za muslimanske i katoličke zatvorenike u augustu 1992. godine, koji su djelovali od maja, gdje su hiljade ubijene, mučene i silovane.

U julu 1995. godine, tri krvave godine kasnije, 8.000 muškaraca i dječaka pogubljeno je po prijekom postupku u roku od pet dana nakon pada “zaštićene zone” Srebrenice. Žrtve ovog genocida predate su svojim ubicama od samih snaga i vojnika UN-a koji su se obavezali da će ih štititi.

Pa zašto nije bila i nije bitna Bosna, kao što Ukrajina s pravom jeste? Marširajući plavo-žutim morem u Londonu prošle subote, bilo je potresno podsjetiti se, naprotiv, na demonstracije prije 30 godina za Bosnu (čije su boje iste).

Većina od 100.000 mrtvih i dva miliona raseljenih u Bosni bili su slavenski muslimani, a neki preživjeli misle da je Zapad bio saučesnik u njihovom ubijanju bilo baš zbog toga što su oni upravo to – muslimani. No, mnoge žrtve su bili bosanski Hrvati katolici, a isti stav se odnosio i na uništenje Vukovara, dunavskog grada sravnjenog u prah tokom hrvatskog rata za nezavisnost 1991. godine.

Možda Ukrajina dobija pravednu podršku dijelom zato što Putin ima nuklearno oružje, kojim nam svima prijeti. Nasuprot tome, predsjednik Srbije Slobodan Milošević nije posjedovao takav arsenal; gotovo svaki reporter sa terena u Bosni, i većina vojnih analitičara, znali su da su 48 sati pažljivo ciljanih zračnih napada NATO-a mogli okončati zločin, kao što su to učinili 1995. godine, tri godine kasnije, kada su bosanski Srbi kapitulirali odmah nakon kratke runde ciljanih napada. Dakle, još više razloga da se udari u bilo koje vrijeme između 1992. i 1995. godine, bez opasnosti od širenja rata.

Možda je ljude šokirala Bosna, i bila je komplikovana, dok je Ukrajina očigledno manihejska. Pojam “drevne etničke mržnje” unosno su prodavali smirivači. Ali šta je komplikovano ili moralno i politički zbunjujuće u vezi sa “etničkim čišćenjem”, kako ga je nazvao sam lider bosanskih Srba Radovan Karadžić, koncentracionim logorima, logorima silovanja i smrti i modernom opsadom glavnog grada Evrope? Za Kijev čitajte Sarajevo i obrnuto; za Mariupolj, Goražde ili Srebrenicu.

Kolumne bi trebalo da se završavaju odgovorima, a ne pitanjima, ali ja ih nemam.

Zašto je bilo u redu sarađivati ​​u Bosni sa nasiljem koje je sada ponovio Putin? Posljedice i u javnoj sferi, zašto je u redu da piscu Peteru Handkeu dodjijele Nobelovu nagradu, nakon što je pisao hvalospjeve projektu “Velika Srbija” i održao govor na sahrani predsjednika Miloševića, arhitekte genocida; i da navodno liberalna feministkinja Olga Tokarczuk laskavo uhvati Handkeovu ruku, prihvatajući svoju nagradu, dok majke Srebrenice u suzama demonstriraju vani? Da bivša trockistkinja Claire Fox, Brexit zvijezda GB News-a i RT-a, kao i BBC radija, koja insistira da su koncentracioni logori bili izmišljotina, postane baronica?

Zašto Bosna nije bila i nije bitna, kao što je Ukrajina apsolutno bitna danas? Pitanje me zbunjuje, a odgovor mi izmiče, još od aprila 1992. Gledajući kako se historija ponavlja, nikad se više nisam pitao nego danas.

Prevod: Faktor

Facebook komentar
Tags: Ed WulliamyRuska agresijaSrpska agresijaZašto Bosna nije bitna
Prethodni post

Cijela regija Kijev oslobođena od ruskih snaga

Slijedeći post

Nakon sedmogodišnjeg sukoba na snazi ramazansko primirje u Jemenu

Slijedeći post
Nakon sedmogodišnjeg sukoba na snazi ramazansko primirje u Jemenu

Nakon sedmogodišnjeg sukoba na snazi ramazansko primirje u Jemenu

Preporučeno

Prof. dr. Muharem Karamujić: Dijaspora je jedina koja u BiH može privući strane investitore

Prof. dr. Muharem Karamujić: Dijaspora je jedina koja u BiH može privući strane investitore

14/09/20
Nesimović i Voloder o aktivnostima Udruženja za razvoj saradnje domovine i dijaspore

Nesimović i Voloder o aktivnostima Udruženja za razvoj saradnje domovine i dijaspore

10/04/22
Putin odbio govoriti o posljedicama ako zapad ne pristane na njegove zahtjeve

“Putin je postigao suprotno od onoga što je želio”

24/03/22
Aparthejd do nestanka Palestinaca

Dječak u Palestini

17/01/19

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.