• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna BiH

Kamena ćuprija u Konjicu: Jedan od najljepših primjera osmanske arhitekture u BiH

Intelektualno Intelektualno
04/10/2019
in BiH, Historija, Historije Bosne i Bošnjaka, Umjetnost
0
Kamena ćuprija u Konjicu: Jedan od najljepših primjera osmanske arhitekture u BiH
326
Dijeljenja
694
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Stara kamena ćuprija, simbol Konjica, jedan je od najljepših spomenika osmanske arhitekture u Bosni i Hercegovini, izgrađena je hidžretske 1093. godine, osnosno 1682. godine po gregorijanskom kalendaru. Gradnja ove ćuprije jedan je od rijetkih pozitivnih događaja u Bosanskom ejaletu u drugoj polovini XVII stoljeća, odnosno u periodu opće poljuljanosti osmanskog državnog poretka obilježenog dugotrajnim i teškim ratovima. Danas ovaj most, sa šest lukova razlčitih dimenzija, spaja staru jezgru Konjica sa novim dijelom grada na desnoj obali i zaštitni je znak ovog grada na Neretvi.

Osmansko Carstvo je tokom godina svog postojanja, između ostalog, bilo poznato po tome što je posvećivalo veliku pažnju putevima koji su povezivali provincije ovog Carstva. Tako je Konjic, kao čvorište lokalnih puteva, imao jako bitnu stratešku ulogu za Osmanlije. Zbog toga se javila potreba za povezivanjem desne obale rijeke Neretve sa lijevom na kojoj se razvijao grad Konjic. Prije gradnje kamene ćuprije, u Konjicu je postojao drveni most kojeg je dao sagraditi hadži Mehmed- beg Karađoz 1570. godine, koji je nekoliko puta doživio oštećenja i sanacije. Upravo je u blizini ovog mosta, da bi se poboljšala saobraćajna komunikacija preko Neretve, godine 1093. hidžretke, a 1682. po gregorijanskom kalendaru, izgrađena kamena ćuprija.

Slični tekstovi

Najveći narod bez države: Historija i položaj Tamila

Najveći narod bez države: Historija i položaj Tamila

31/01/2023
Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

28/01/2023

Gradnja kamene ćuprije u Konjicu predstavlja jedan od rijetkih pozitivnih događaja u Bosanskom ejaletu u drugoj polovini XVII stoljeća. To je period opće dekadencije osmanskog državnog poretka, koji su obilježili stalni ratovi, pojava korupcije, te sve učestalije napuštanje principa na kojima je počivalo Carstvo iz klasične epohe. Takvo stanje u državi odrazilo i na arhitekturu, te je gradnja impozantnih objekata doživjela stagnaciju, pa zbog toga kamena ćuprija u Konjicu predstavlja svojevrsni izuzetak, a možemo slobodno reći da je i unikat osmanske arhitekture ovog perioda.

Ćupriju je dao sagraditi Blagajac Ali-aga Kolaković Hasečić, što saznajemo na osnovu fermana kojeg je sultan Mehmed IV uputio mutesarifu Hercegovačkog sandžaka koji datira iz 1685. godine. Zahvalnost za pronalazak ovog fermana dugujemo Hivziji Hasandediću, koji je ovaj ferman pronašao u Orijentalnoj zbirci hercegovačkih franjevaca. Most je zidan od precizno izmjerenih kamenih blokova, koji su u donjem dijelu mosta, u blizini vodostaja, bili izvedeni od fino klesanog bijelog krečnjaka, dok su blokovi u gornjem dijelu mosta izvedeni od fino obrađene sedre. Postavljen je na šest blago prelomljenih lukova, čiji se raspon kretao od 6.72 do 13.56 metara, a koji su se naslanjali na šest kamenih stupova i dva priobalna podzida. Ukupna dužina mosta je iznosila 80,78 metara. Način i stil gradnje vezuje se za klasičnu osmansku gradnju i arhitekturu, iako je izgrađen u postklasičnom osmanskom periodu.

Gradnja ćuprije unaprijedila je komunikaciju između centralnih i južnih dijelova Bosanskog ejaleta. Povezivala je Kliški sa Hercegovačkim sandžakom preko Neretve, i unaprijedila je prohodnost „mostarske džade“, jako bitnog puta koji je preko Ivan – Planine i Konjica spajao Mostar sa Sarajevom. U narednom periodu, ćuprija je pored komunikacija, imala  bitan vojni, kao i opće društveni značaj, pogotovo za razvoj Konjica kao centralnog grada sjeverne Hercegovine.

Ćuprija nije doživjela ogromna oštećenja do rušenja 1945. godine, a slovila je za najočuvaniji kameni most u Bosni i Hercegovini, čemu svjedoče mnoge fotografije iz austrougarskog, kao i međuratnog perioda.

Prilikom povlačenja Wermachta iz Konjica, 4. marta 1945. godine, ćuprija je minirana i srušena do dijela rasponske konstrukcije. Ovim očajnim i barbarskim činom rušenja impozantnog mosta, dvije obale ovog grada na Neretvi ostale su odsječene jedna od druge.  Kasnije je preko ostataka kamenih stupova postavljena drvena konstrukcija kao privremeno rješenje, u cilju povezivanja dvije obale za pješački saobraćaj. Drvenu konstrukciju je zamijenila betonska 1961. godine, a ona je  pored pješačkog saobraćaja služila i za jednosmjernu kretnju kola.

Ideja da se Konjicu vrati njegov simbol prvi put je ugledala svjetlost dana 1976. godine, kada je izrađen idejni projekat za rekonstrukciju kamene ćuprije. Nedostatak financijskih sredstava nije dozvolio da se tada krene u obnovu ćuprije. Konjičani su morali čekati sve do 2006. godine da bi ugledali radove na obnovi mosta, kada je počela rekonstrukcija  ćuprije,  finansirana zajedničkim sredstvima od strane Turske razvojne agencije (TIKA) i Općine Konjic. Nakon tri godine radova, kamena ćuprija je ponovo zasjala iznad Neretve, a svečano otvaranje rekonstruisanog mosta upriličeno je 16. juna 2009. godine, na dan Općine Konjic. Tri godine prije početka radova na rekonstrukciji, konjička ćuprija proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Za Intelektualno.com piše: Dino Hajdar

Facebook komentar
Tags: BiH u osmanskom perioduDino HajdarKamena ćuprija u KonjicuKonjicOsmanlijeSpomenici osmanske arhitekture
Prethodni post

Srednjovjekovna tvrđava Hodidjed bila je predmetom istraživanja mnogih historičara

Slijedeći post

Treba raskrinkati sve one pojedince koji zloupotrebljavaju povjerenje građana

Slijedeći post
Treba raskrinkati sve one pojedince koji zloupotrebljavaju povjerenje građana

Treba raskrinkati sve one pojedince koji zloupotrebljavaju povjerenje građana

Preporučeno

Sjećaš li se Prijedora?

Sjećaš li se Prijedora?

19/07/20
U Sarajevu osvanule ugravirane riječi predsjednika Alije Izetbegovića

U Sarajevu osvanule ugravirane riječi predsjednika Alije Izetbegovića

22/07/20
Bosanski jezik na dalekom Islandu

Bosanski jezik na dalekom Islandu

24/01/19
Ministarstvo za dijasporu riješilo bi mnoge probleme

Konačno dobre vijesti: Usporavanje rasta cijena proizvoda

10/11/22

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.