Atentat koji je Gavrilo Princip, član Mlade Bosne, izveo na austrougarskog prijestolonasljednika Franza Ferdinanda i njegovu suprug Sofiju zasigurno je promijenio historiju Balkana, ali i ostatka svijeta.
Nesretni 28. juni prije 105 godina i danas je predmet rasprava u kojima podjednako učestvuju historičari, političari i novinari.
Jedni u Gavrilu Principu vide negativnu historijsku ličnost, dok ga drugi smatraju „osloboditeljem“ i „herojem“.
Imaju i oni treći koji ga smatraju izvorom dobre zarade!
Sarajevski atentat ‘danski brend’
Šetajući ulicama glavnog grada Kraljevine Danske Kopenhagena imao sam priliku vidjeti niz zanimljivih historijskih znamenitosti, koje su ipak u manjoj mjeri ostavile dojam na mene u odnosu na prodavnicu popularnih Lego igračaka.
Na trenutak me Lego vratio u djetinjstvo, ali i na studentske dane kada sam detaljno istraživao uzroke i posljedice uvijek aktuelnog Sarajevskog atentata. Upravo su Sarajevski atentat i njegovi glavni likovi bili inspiracija za novu Lego kreaciju koja je posvećena dešavanjima iz davne 1914. godine.
Gavrilo Princip, Franz Ferdinand, njegova supruga Sofija, te general Oskar Potiorek predstavljeni su putem figura veoma realistično na području koje identično odgovara mjestu Sarajevskog atentata. Radoznali posjetioci informirali su se o ovom historijskom događaju kod prodavača, koji je susretljivo govorio o dobro poznatim činjenicama koje su svijet odvele u Prvi svjetski rat.
Ne bi ništa bilo čudno u tom historijskom času, niti komercijalnim igračkama da se sve to ne dešava u Kopenhagenu, mjestu koje je udaljeno gotovo 2.000 kilometara od Sarajeva, mjesta u kojem se desio atentat koji je promijenio tok dotadašnje svjetske historije.
Za razliku od Danaca koji su Sarajevski atentat brendirali i na njemu zarađuju čak i putem prodaje igračaka, u Sarajevu se atentat većinom spomene svakog 28. juna. Istini za volju, turistički vodiči kojih je iz godine u godinu sve više se trude da mnogobrojnim radoznalim turistima ispričaju osnovne činjenice o Sarajevskom atentatu na čemu se završava prezentiranje ovog historijskog događaja.
Mnogi bi se složili sa konstatacijom da je dovoljno upoznati turiste sa osnovnim informacijama o atentatu, ali zašto ne bi slijedili primjer Danaca sa početka priče koji na veoma zanimljiv i originalan način zarađuju na našoj, sarajevskoj historiji?
Sasvim sigurno bi turisti koji dolaze u posjetu Sarajevu prije kupili maketu, igračke, film, kostime ili neki sličan artikal na mjestu na kojem se atentat desio nego u zemlji koja sa atentatom uopšte nema historijskih poveznica.
Događaj prepoznatljiv u svijetu
Primjer kako se može dobro zaraditi na sopstvenoj historiji je i „Muzej na otvorenom – Istanbul“ u kojem se uz pomoć domišljatih domaćina veoma lahko može vratiti u bilo koju historijsku epohu po kojoj je ovaj grad poznat u svijetu.
Strani novinari pri posjeti glavnog grada Bosne i Hercegovine većinom ostaju pozitivno iznenađeni raznolikošću ovog grada u kojem se prepliću Istok i Zapad što je svakako još jedna dodatna referenca koja doprinosi promociji Sarajeva u svijetu. Sarajevski atentat jeste jedan od najvažnijih historijskih događaja za grad na Miljacki, ali nije jedini koji uz originalnu ideju može donijeti profit.
Ipak, bitno je krenuti od nečega, a u danima kada se obilježava stotinu pet godina od Sarajevskog atentata nameće se ideja o brendiranju ovog historijskog događaja koji je prepoznatljiv u ostatku svijeta.
Jedno je sigurno, ukoliko mi ne budemo vodili računa o sopstvenoj historiji i u njoj ne budemo vidjeli potencijal, neko drugi sigurno hoće. Antički period, srednji vijek, osmansko doba, vladavina Austro-Ugarske, period Jugoslavije i posljednji rat u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine moraju biti dostojno predstavljeni turistima.
Do tada ostaje nam da raspravljamo o atentatu i kreiramo svoje mišljenje, a drugi će za to vrijeme zadovoljno „trljati ruke.“
Piše: Admir Lisica
Izvor: Al Jazeera
