• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna Aktuelno

Kako je nestala takozvana Republika Srpska Krajina

Intelektualno Intelektualno
31/07/2023
in Aktuelno, Region
0
Kako je nestala takozvana Republika Srpska Krajina
0
Dijeljenja
4k
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Piše: Admir Lisica

Uslijed političkih turbulencija u Jugoslaviji, koje bivaju sve više izraženije nakon uspostavljanja demokratskih procesa, vlada nezadovoljstvo srpskom politikom koja je bila sve više agresivna prema drugim ravnopravnim republikama, što je rezultiralo da putem nezavisnosti krenu Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Makedonija. 

Slični tekstovi

Švedska političarka bošnjačkih korijena Umihana Rašović-Kasumović: Ima nas mnogo više, koji osuđujemo Izraelsku vladu i njihov genocid nad Palestincima

Švedska političarka bošnjačkih korijena Umihana Rašović-Kasumović: Ima nas mnogo više, koji osuđujemo Izraelsku vladu i njihov genocid nad Palestincima

26/10/2023
Usvojena peticija e-1837 u kojoj se traži krivično sankcionisanje negatora genocida u Srebrenici u Kanadi

IGK traži od UN-a da proglasi 11. juli Međunarodnim danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici

13/09/2023

Kada je riječ o Hrvatskoj, već krajem 1990. godine Srbi uspostavljanju vlastitu autonomnu oblast pod imenom Srpska autonomna oblast Krajina, a također formirana je i Srpska autonomna oblast Zapadna Slavonija, što je u konačnici dovelo do formiranja Republike Srpske Krajine tokom (RSK) 1991. godine. 

Tokom četverogodišnjeg postojana ove paradržave, počinjen je veliki broj zločina nad hrvatskim stanovništvom, za što su predsjednici RSK, Milan Martić i Goran Hadžić osuđeni u Hagu na izdržavanje dugogodišnjih zatvorskih kazni. Sličnu sudbinu doživjeli su i lideri bh. entiteta RS, koja po mnogo čemu podsjeća na RSK.

Razlika jeste u tome što entitet RS i dalje postoji u granicama države Bosne i Hercegovine, dok je RSK prestala sa postojanjem nakon vojnih akcija Hrvatske vojske pod nazivom Bljesak i Oluja. 

Upravo u danima kada se obilježava godišnjica Oluje, ključne operacije u konačnoj reintegraciji Republike Hrvatske bitno je podsjetiti historijski kontekst u kojem je došlo do ove vojne operacije.

Ono što je u javnosti manje poznato jeste plan na kojem je tadašnjih američki ambasador u Hrvatskoj Peter Galbraith dugo kreirao, a koji je u konačnici trebao da ponudi mirno rješenje za rat u Hrvatskoj. 

Riječ je o planu pod nazivom Z4, koji je Srbima u Hrvatskoj omogućavao formiranje široke autonomije unutar Hrvatske, sa velikim ovlastima, nalik državi. 

“Zagreb Four Talks -Z4” održan je u ambasadi Rusije u Zagrabu, a na pomenutom sastanku 22. marta 1994. godine prisustvovali su ambasadori Rusije, SAD, Evropske zajednice (danas Evropska unija) i Ujedinjenih nacija. 

Ovim planom koji je predstavljen tokom 1995. godine, Srbi bi dobili autonomiju koja podrazumjeva instituciju vlade, predsjednika, vlastitu valutu, policiju, zastavu i grb, te mogućnost potpisivanja međunarodnih ugovora. 

Iako bi ova srpska autonomna oblast bila unutar granica Republike Hrvatske, Z4 je između ostalog predviđao da se zakoni države Hrvatske mogu sprovoditi na ovom području uz prethodnu saglasnost Vlade Srpske Krajine. 

Faktički, usvajanjem ovog plana, Srbi bi u Hrvatskoj imali na neki način državu u državi, koja bi u manjem obimu smanjila svoje granice formiranje osnivanjem Republike Srpske Krajine tokom 1991. godine. 

Zadatak američkog ambasadora Galbraitha i njegovog ruskog kolege Leonida Kerestedžijanca, bili su da “nagovore” srpsku i hrvatsku stranu da prihvate ovaj plan i tako okončaju dugogodišnji sukob. 

Plan je predviđao da područje Zapadne Slavonije dvije godine nakon usvajanja dokumenta bude vraćeno u sastav Republike Hrvatske, a prethodno je isto bilo planirano za još nekoliko gradova koji su bili pod okupacijom hrvatskih Srba. 

Slobodan Milošević o ovom planu nije htio razgovarati sa američkim ambasadorom već ga je uputio na predsjednika RSK, Milana Martića i njegove saradnike. 

Prethodno, Galbraith je održao sastanak sa predsjednikom Hrvatske, Franjom Tuđmanom kojem je dostavio Z4 plan. Tuđman se o planu nije izjasnio tada, jer je vjerovatno čekao reakciju srpske strane. 

Milan Martić, Goran Hadžić i Milan Babić su burno reagirali na ovaj plan, te su ga odbili bez ikakvih pregovora. Nije uspjelo čak ni lobiranje ruske ambasade.

Kontakt grupa koja je radila na Z4 planu nakon reakcije Srba nije bila zadovoljna, posebno se to odnosi na ambasadora SAD, Galbratha koji je liderima Srpske Krajine poručio da nije dobro što su odbili ovakav vid rješenja za svoje pitanje, ali i pitanje čitave Hrvatske. 

Nakon ovih dešavanja, Tuđman i njegovi saradnici imali su legitimitet za pokretanje operacija Bljesak i Oluja, koje su dovele do oslobođenja okupiranih dijelova Hrvatske i nestanka Republike Srpske Krajine. 

Lideri RSK, nisu u konačnici ostvarili ni san o spajanju RSK i RS, jer su njihovi napadi na Bihać, Bužim i gradove Bosanske Krajine odbijeni od strane Armije Republike Bosne i Hercegovine i Hrvatske vojske. 

Na ovaj način okončano je postojanje srpske paradržave na teritoriji Hrvatske pod vodstvom Milana Martića, radikalnog vođe Srba iz Hrvatske, koji je za ratne zločine u Hrvatskoj osuđen na zatvorsku kaznu od 35 godina.

Facebook komentar
Tags: Admir LisicaMartićevi SrbiPobunjeni SrbiRSK
Prethodni post

Svjetska unija muslimanskih učenjaka poziva na upotrebu proaktivnih sredstava protiv islamofobije

Slijedeći post

Sve više turista u našoj domovini: Ko nas je naviše posjećivao u julu?

Slijedeći post
Mostarci koji žive u dijaspori, mogu se prijaviti za glasanje poštom do ponoći 6. oktobra

Sve više turista u našoj domovini: Ko nas je naviše posjećivao u julu?

Preporučeno

Saudijska Arabija: U razmatranju ograničavanje broja na 20 posto hadžija

Saudijska Arabija: U razmatranju ograničavanje broja na 20 posto hadžija

09/06/20
Grad Side kroz objektiv

Grad Side kroz objektiv

17/07/19
Srebrenica je bila Mladićeva operacija

Srebrenica je bila Mladićeva operacija

26/08/20

Abazovićevo biti ili ne biti

02/09/20

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.