Nakon “Baršunaste revolucije” u Čehoslovačkoj 1990. godine, koja je značila kraj 41 godine komunističke vladavine, novoformirana demokratska vlada, koju čine Česi i Slovaci, nije se mogla dogovoriti o tome kako nazvati novu nezavisnu zemlju.
Tri decenije komunističke vladavine službeni naziv zemlje bila je Čehoslovačka Socijalistička Republika (Československá socialistická republika- ČSSR) , tako da kada je parlament u decembru 1989. godine donosio odluku o novom imenu, koja se zasnivala u uklanjanju riječi socijalistička. Predsjednik Václav Havel najavio je primjenu, vraćajući ime koje je ta zemlja službeno koristila od 1920. do 1938. i ponovno od 1945. do 1960. godine. Novi naziv bio je Čehoslovačka federativna republika (Československá federativní republika).
Međutim, s obzirom na jednak status Čeha i Slovaka u zemlji, političari iz Slovačke smatrali su da im naziv nije dao dovoljno prostora, pa su tražili da ime zemlje uključi crticu; tj. Česko-slovenská federatívna republika. To je ime imalo i historijsko uporište, jer je to bio službeni naziv zemlje u periodu od 1918. do 1920., pa opet 1938. i 1939. godine. Na kraju je dogovoreno da će na češkom jeziku ime biti napisano bez crtica, dok će na slovačkom jeziku biti navedeno sa crticom, u nadi da će zadovoljiti oba naroda.
Manje od mjesec dana kasnije, u aprilu 1990. godine, ime bi se opet promijenilo u „Češka i Slovačka Federativna Republika (Česká a Slovenská Federativní Republika ). Kompromis je zahtijevao još više gramatičkih promjena nego što se na prvi pogled čini. U češkom i slovačkom jeziku velika slova imala su samo prve riječi naziva neke države. Upotrebom velikog početnog slova na svakoj riječi uklonjen je problem ravnopravnosti Slovaka.
Historija će nam reći da je novo ime ionako kratko trajalo, jer je zemlja odlučila da se podijeli manje od dvije godine kasnije, 1. januara 1993. godine.
Za Intelektualno.com piše: Faris Marukić
