• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna BiH

Kakav je bio položaj robova u osmanskoj Bosni?

Intelektualno Intelektualno
08/12/2019
in BiH, Historija, Historije Bosne i Bošnjaka, Historijski događaji
0
Kakav je bio položaj robova u osmanskoj Bosni?
0
Dijeljenja
337
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

O položaju i stanju robova u osmanskoj Bosni govore nam dokumenti iz ovog perioda, tačnije sudski protokoli. Ono što se iz sidžila sarajevskog kadije može pronaći jesu zapisi o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti robova, polu, te za kakve poslove su upotrebljavani i o tržišnoj vrijednosti robova.

U Bosnu robovi su najviše dolazili sa područja Mađarske i Hrvatske. Alija Silajdžić tvrdi, na osnovu analize imena, da je većina njih bila islamske vjeroispovijesti. Ono što se može uočiti u sidžilima, a što je jako interesantno, jeste da je pored vlastitog imena, upisivano ime oca. Očevo ime je označeno imenom „Abdullah“, što u prijevodu znači Božiji rob. Ovakvo označavanje je značilo da je ovaj podanik primio islam, a porijeklo se nastojalo „prikriti“ na ovaj način. U periodu islamizacije, ovo je bila ustaljena praksa. Adem Handžić smatra da je razlog velikom broju zarobljenika bio taj što su se ratovi vodili na granicama Bosne.

Slični tekstovi

Najveći narod bez države: Historija i položaj Tamila

Najveći narod bez države: Historija i položaj Tamila

31/01/2023
Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

28/01/2023

Robovi su uglavnom upotrebljavani za poslove u kući, a nešto manje su se koristili za obradu zemlje. Omjer muških i ženskih robova je bio jednak. Sarajevo, kao centar Bosne, imao je svoj trg gdje su se robovi prodavali. To je današnji lokalitet Atmjedan, koji se nalazi u centru glavnog grada Bosne i Hercegovine. Cijene robova su se kretali od 1.200 do 6.000 akači, a za robinje od 1.905 do 3.000 akči. Samo jedan broj robova stizao je na trgove. Drugi i veći dio je, po Behiji Zlatar, prelazio na islam, te na taj način olakšavao svoj položaj i dobivao slobodu. Prema islamu, oslobađanje roba je Bogu ugodno djelo. Zbog toga veliki broj onih koji su posjedovali roba se odlučuju da ga oslobode, a naročito onog koji bi primio islam. Robovi su se najčešće oslobađali kada je vlasnik odlazio na hadž ili bio bolestan.

Odnos između robovlasnika i roba su bili dobri, što možemo zaključiti na osnovu izvora. Dešavalo se da robovlasnik dobije dijete sa robinjom i na taj način ona postaje slobodan građanin. Također, postoje slučajevi gdje odnos prema robu nije bio pozitivan, zbog čega su i zabilježeni slučajevi bježanja roba. Da se ovo ne bi dešavalo, uspostavljen je državni organ „juva –zabit“ koji je bio zadužen za hvatanje odbjeglih robova. Postoji i određeni broj slučajeva gdje su robovi, nakon oslobođenja, dostizali do velikih funkcija. Jedan takav primjer je oslobođeni ratni zarobljenik Murat-beg Tardić. On je bio u jako dobrim odnosima sa Gazi Husrev-begom, a u haremu Gazi Husrev-begove džamije se nalaze turbeta i jednog i drugog.

Za Intelektualno.com priredio: Alen Borić

Facebook komentar
Tags: Alen BorićBiH u osmanskom perioduRoboviRobovi u Osmanskom Carstvu
Prethodni post

Belma Pehlivanović za Intelektualno.com: Mladi istraživači iz BiH mogu stajati rame uz rame sa naučnicima sa evropskih univerziteta i instituta

Slijedeći post

Bošnjački političari širom svijeta moraju se više zalagati za prava Bošnjaka

Slijedeći post
Bošnjački političari širom svijeta moraju se više zalagati za prava Bošnjaka

Bošnjački političari širom svijeta moraju se više zalagati za prava Bošnjaka

Preporučeno

Na današnji dan | 15. juli

Na današnji dan | 27. august

26/08/20
Berlinska Aleksandrida

Berlinska Aleksandrida

10/03/19
Hoće li Kina postati novi neprijatelj Zapada umjesto islama?

Hoće li Kina postati novi neprijatelj Zapada umjesto islama?

06/05/20
RMS Olympic: Stariji brat Titanica nosio nadimak “Stari pozdani”

RMS Olympic: Stariji brat Titanica nosio nadimak “Stari pozdani”

02/04/20

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.