Ova skromna, historijska džamija u Jerevanu izgrađena je u 18. vijeku. Zove se Plava džamija jer je plava dominantna boja boje njene vanjštine. Iako nikad nije bila namjera da bude raskošna džamija, jer se nikada nije mogla natjecati sa džamijama u Istanbulu ili Teheranu, ipak je to prekrasna građevina.
Gradnja Plave džamije počela je u 18. vijeku za vrijeme perzijske vladavine u Armeniji. Džamija je napravljena po uzoru na perzijske džamije. Izvorna Plava džamija u Jerevanu obuhvaćala je preko 70 000 kvadratnih metara, teološku školu, unutrašnje dvorište i dvorane za sastanke. Trenutno je jedina džamija u Armeniji. Ostale su ili napuštene ili srušene.
O historiji Plave džamije u Jerevanu nije sačuvan veliki broj podataka. Njenu izgradnju naredio je tadašnji guverner Husein Ali Khan. Predstavljao je perzijsku vlast u regiji, jer je Armenija u prošlosti bila pod vlašću mnogih različitih muslimanskih vladara. Izgradnja Plave džamija je započela je 1760. godine, a konačno je završena negdje između 1764. i 1768 godine.
U vrijeme kad se gradila Plava džamija, Jerevan je bio samo provincijski grad s oko 20.000 stanovnika. Nekoliko decenija nakon što je završeno, Jerevan i Istočna Jermenija potpadali su pod vlast Ruskog Carstva nakon rusko-perzijskih ratova između 1826. i 1828. godine. Kada je potpisan mirovni ugovor, rijeka Arax postala je prirodna granica do koje je dosezao ruski utjecaj. Ova je rijeka i danas granica. Pod ruskom vlašću, Jerevan je imao stabilan rast. Međutim, mnoge su džamije polako počele propadati i na kraju su bile napuštene.
Sovjetski Savez je imao vrlo strogu sekularnu politiku. To je značilo da su mnoge vjerske institucije morale prestati sa radom. Ova praksa primijenjena je i na Plavu džamiju. Za vrijeme sovjetske vlasti u Plavoj džamiji je bio smješten Muzej grada Jerevana. To je sigurno glavni razlog zašto nije imala istu sudbinu kao ostale džamije u gradu. Do 1931. godine vjerski obredi nisu bile dopuštene, a sve ostale džamije morale su biti napuštene ili srušene. Od više od 10 džamija koje su nekada postojale u Jerevanu, Plava džamija je jedina preživjela sekularne sovjetsku politiku.
Plava džamija u Erevanu sada je otvorena za posjetioce nakon što je obnovljena 1999. godine. Džamija ima dugu i živopisnu historiju, baš poput svojih nebeskoplavih pločica. Od 2018. godine džamija smatra se UNESCO-ovom svjetskom baštinom.
Kompleks džamije danas se prostire na površini od 7 000 kvadratnih metara. Sama džamija ima dimenzije 97 sa 66 metara, dok je dvorište ima površinu 3290 kvadratnih metara. Džamija uključuje 24 luka koji gledaju na bazen na sredini dvorišta koje je okružen vrtom ruža. Minaret je visok 24 metra, ima nagib od 7 stepeni, ali se smatra arhitektonski sigurnim.
Za Intelektualno.com priredio: Faris Marukić
