• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna Aktuelno

Istanbulski sokaci kroz pero Zuke Džumhura

Intelektualno Intelektualno
22/01/2019
in Aktuelno, Bošnjački intelektualci kroz historiju, Književnost
0
Istanbulski sokaci kroz pero Zuke Džumhura
0
Dijeljenja
218
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Prvo je ulica, pa more, pa Mala, pa Velika Azija… Juksek-Kaldrma je strmi istanbulski sokak i posljednja mahala Evrope. Izvire iz memljivih odaja napuštene medrese, gdje su u opremi anadolskih derviša vijekovima bubali, gladovali i onanisali žuti bogoslovi nakšibendijske tekije; protiče grbavim koritom oluka i sliva se među prozorske rešetke kreditnih zavoda po Galati i Karakeju.

April bane u tijesne sokake Sirkedžija kao pijani kicoš s koferima punim sunca. April uvijek dugo putuje do Sirkedžija na karaserijama automobila. April uskače u odžake ćevabdžinice, viri iz nabora iznošenih porhetskih haljina, igra na sakatim repovima prijetlova, ozeleni žalosne vrbe za tarabama, uspava sve žute mačore i osvijetli ljubičaste “beze” na usnama prodavačica.(…) Popodne, umoran, sušičav i žut, boluje na pocijepanim jastucima stjenjičavih konačišta oko željezničke stanice na Sirkedžiju. Posljednjim vidom modrih zejnica aprilski dan teče dugo i radoznalo pred nirnberškim vašarskim fotografijama po zidovima hotelskih soba na Sirkedžiju. Dugo sanja na zidu pred prizorima davno umlih proljeća.

Slični tekstovi

Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

28/01/2023
Nakon mamelučke pobjede kod Ayn Jaluta, počele su se  pojavljivati prve pukotine u Mongolskom Carstvu

Nakon mamelučke pobjede kod Ayn Jaluta, počele su se pojavljivati prve pukotine u Mongolskom Carstvu

28/01/2023

Ovdje, sa brijega, vidi se cijeli Zlatni Rog. Desno je Fanar. Voda pod Fanerom bila je bajata i stara – vizantijska. U ovoj vodi više se ne ogledaju stvari sa zemlje. Po Fanarskom brijegu nad Zlatnim Rogom čuče crvotočne kuće polupanih mušebeka, rasute po padini iznad Vaseljanske patrijaršije. Izdaleka, ovako razbucane, liče na poturčenu vojsku posljednjih otomanskih sultana.

(…) Bogata i moćna do prije stotinjak godina, desna obala zaliva bila je gnijezdo fanariota. Ovdje je bio centar grčke akcije na Balkanu i trgovačke špekulacije na Levantu. Odavde su se generacije bogatih hršćana, lukavstvom, novcem i intrigama  nosile s turskom vjerom i policijom. Zlatom se kupovao Sultan i iskupljivao Hrist.

(…) Bogati trgovci žive na Džihangiru ili Floridi. Na Fanaru je ostala jevrejska sirotinja i Patrijaršija vaseljenska uboga i preuboga. Prije nekoliko godina htjela je Patrijaršiji pomoći i Moskva, ali su je pretekli protestanti i dolari.

(…) Na dnu dvorišta Ejubove džamije, u zelenilu šadrvana i česama ima stotinjak kvadratnih metara stare turske keramike, ljepše od one u jedrenskoj Selimiji i svježije od one u Plavoj džamiji. Na ovim pločama sve se veže i prepliće u zelenim čvorovima i opet nadovezuje u vječnom ponavljanju teme koja je bez početka i kraja kao u staroj istočnoj bajci.(…) Iz dvorišta Ejubovog turbeta svi putevi vode u stara truska groblja. Da nema dugačkog naselja na drugoj strani, ovo bi bio grad mrtvih.

(…) Pjer Loti volio je Istanbul, Zlatni Rog, Ejub i ovu kafanicu na brijegu. (…) Kažu da je Loti u ovoj kafanici na Ejubu sjedio mjesecima i pisao „Azijadu“. Dokazi su u svim bedekerima, na svim jezicima i jedna fotografija na modrom kafanskom zidu.

(…) Uramljena u malo okno brodarskog prozora odmiče sporo, kao na starinskom filmu, dugačka siva panorama starog Stambola. Ivicom vidika prolaze džamije sultana i velikih vezira. Cio prozor ispuni Sulejmanija, velika bogomolja još većeg osvajača, za koju je neimar godinama odabirao mjesto. Poslije dođoše kvartovi drvenih kuća, isječeni uskim sokacima po kojima od jutra do mraka, kao u crijevima ogromnog džina, jure ljudi i Ševroleti.

(…) Brod plovi pored Mahmud-paše, ispod Kapali-čaršije koja je izgorjela. Kapali-čaršiju je progutao plamen. Ovo je posmrtno slovo hiljadama galanterija, parfimerija, konfekcija, manufaktura, kolonija, bakala, aščinica, kafanica, zlatara, krpara, antikvara, staklara, staretinara, svaštara i ostalim stotinama malih dućana u tamnim svodovima nekada čuvene Kapali-čaršije.

(…) Šetnja Zlatnim Rogom je završena. Na izlazu treba predati kartu. Neko će reći da je zlatni rog lijep samo u proljeće. Drugi, opet, u jesen. Treći zimi. Ustvari, on je ružan i ljeti, i zimi, i u jesen, i u proljeće. Ali je u isto vrijeme i uvijek lijep, ali samo predveče.

Priredila: Azra Crnčalo-Lisica

Intelektualno.com

Facebook komentar
Tags: Azra Crnčalo-LisicaIstanbulZuko Džumhur
Prethodni post

“Sav smisao života je u borbi protiv zla”

Slijedeći post

Godišnjiaca smrti Mustafe Imamovića: Život posvećen čarobnoj zemlji Bosni

Slijedeći post
Godišnjiaca smrti Mustafe Imamovića: Život posvećen čarobnoj zemlji Bosni

Godišnjiaca smrti Mustafe Imamovića: Život posvećen čarobnoj zemlji Bosni

Preporučeno

Početak borbe za vakufsko-mearifsku autonomiju: Protestna šetnja mostarskih građana izrasla je u autonomni pokret čitave Hercegovine

30/09/19
Dr. Sedad Bešlija za Intelektualno.com: Zaboravili smo čuveni Banjalučki boj iz 1737. godine

Dr. Sedad Bešlija za Intelektualno.com: Zaboravili smo čuveni Banjalučki boj iz 1737. godine

03/08/19
U Foči obilježen Međunarodni dan borbe protiv seksualnog nasilja u ratu: Pravde nema bez kažnjavanja zločinaca

U Foči obilježen Međunarodni dan borbe protiv seksualnog nasilja u ratu: Pravde nema bez kažnjavanja zločinaca

19/06/20
Ljubušakovo Narodno blago – čuvar narodnih umotvorina

Ljubušakovo Narodno blago – čuvar narodnih umotvorina

16/10/22

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.