• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna Aktuelno

Krik za spas Bošnjaka: Intervju reisa Džemaludina Čauševića iz 1919. godine za francuski list “Le Temps”

U nastavku pročitajte šta je zabilježio francuski novinar Charles Rivet u razgovoru sa bošnjačkim uglednikom Čauševićem

Intelektualno Intelektualno
18/10/2022
in Aktuelno, Bošnjački intelektualci kroz historiju, Historije Bosne i Bošnjaka
0
Reis Džemaludin Čaušević o djelima koja daju dobar plod
180
Dijeljenja
1.8k
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

U nastavku pročitajte šta je zabilježio francuski novinar Charles Rivet u razgovoru sa bošnjačkim uglednikom Čauševićem tokom razgovora iz 1919. godine:

„Tokom svog boravka u bosanskom glavnom gradu otišao sam odati počast reis-ul-ulemi, pastiru jednog stada koje će brojati otprilike dva milijuna duša u cijeloj Jugoslaviji… Jednim tonom beskrajne tuge starac mi je povjerio, u prisustvu dvojice odličnika svoje religije i generalštabnog oficira koji me je pratio, ono što ćete upravo pročitati. „Ja sam beskrajno počašćen gospodine”, otpoče reis-ul-ulema Đemaluddin, „posjetom učinjenom jednom oklevetanom muslimanu od strane sina te velike i plemenite Francuske, koju mi nikada nismo prestali da smatramo drugom domovinom. Recite joj da smo joj svi privrženi i da mi u njoj baš danas vidimo glavni izlaz iz neprilike ako bi se događaji koji se odvijaju morali svesti u sistem. I te kakvi događaji! Oko tisuću ljudi ubijeno, 76 žena spaljeno, 270 sela opljačkano i uništeno, eto bilansa za nas muslimane radosnih praznika, rađanja Jugoslavije koju smo bili pripravni služiti cijelom svojom dušom. Poslije dolaska srpskih trupa, pritajeno neprijateljstvo koje su iskazivali naši pravoslavni sugrađani, pretvorilo se u djelatnu mržnju pod okom, za koje bi se reklo da je blagonaklono, naših okupatora. Pred globljenjem, ubistvima, masakrima, čiji se broj povećava svaki dan, srpska oružana sila zadovoljava se da bude pasivnim svjedokom kad i sama nema ulogu učesnika. Njeno držanje nam je očito nesklono. Zar se nije oduzelo oružje od svakog muslimana koje se kod njega moglo naći, da bi se potom podijelilo pravoslavnom stanovništvu? Šta drugo reći ako ne da se želi razoružati naše da bi ih se moglo bolje klati! Poslije novog stanja stvari mi nemamo više nikakve zaštite. Evo jednog potpunog dosjea akata nasilja protiv muslimana tokom ovih posljednjih sedmica. Ja ih nisam mogao dostaviti knezu Aleksandru. Najavili su nam njegov prolazak kroz Sarajevo i ja sam pripremio jedan govor za tu prigodu, u kojem sam najskrivenijim riječima kazao da očekujem bolja vremena za svoje stado. Evo što se od toga učinilo. Tri bezazlene rečenice su bile izbrisane od prethodne cenzure. Upoznao sam vojvodu Stepanovića sa zločinima iz domena općeg prava koja su učinjena prema mojim suvjernicima. Njegova pomoć je bila skoro nikakva. Uprkos njegovim obećanjima ili njegovim namjerama, napadi na dobra, ubistva i uvrede su se i dalje nastavljali. Mi smo, međutim, Slaveni, ali pravoslavci odbijaju da nas gledaju kao takve. Smatraju nas uljezima. Drugi će vam, naprotiv, reći da smo mi ustvari istinski starosjedioci ove zemlje. Od kad su Srbi postali gospodari situacije, mi nikada nismo primljeni na političke skupove, ni vijećanja. Mi smo do sada stalno bili predstavljeni jednim brojem zastupnika u srazmjeri s važnošću našeg stanovništva. I sam gradonačelnik Sarajeva bio je uvijek musliman. S novim stanjem stvari, jedva da nam se daje pravo da odredimo dvojicu ili trojicu između nas u pripremne skupštine za Konstituantu. Kad se sve uzme, ta karantena bi nas ostavila i ravnodušnim kad bi nam se osigurala prava kao i svakom pojedincu u ovom dvadesetom stoljeću. Jednu Jugoslaviju bez političke i vjerske hegemonije, mi ne tražimo drugu stvar. Mi bismo htjeli da se Francuska, velikodušna nacija i naša tradicionalna zaštitnica, zainteresira za naš žalosni položaj. Mi joj upućujemo preko vas, gospodine, skromnu molbu da posreduje, kako mi ne bismo bili prisiljeni da napustimo domovinu u kojoj više nismo u sigurnosti. Mi ćemo podnositi nepravdu, može se upravljati narodnom stvarju i bez nas, ali neka se barem poštuje naš život, naša čast i naša imanja. Da li je to previše traženja?” Duboka ganutost steže jako moga časnoga sugovornika, prigušujući mu u grlu rečenice u kojima je htio iskaliti svoju srdžbu kojoj protivrječi njegovo lijepo izmršalo lice na kom se ocrtava jedino bol fatalista i onih pomirenih sa sudbinom. Pruža mi, bez riječi podnesak o kojem mi je maloprije govorio; natpis glasi: „Dokumenti i korespondencija reis-ul-uleme Bosne i Hercegovine koji se tiču akata nasilja i pljačke izvršenih nad muslimanskim stanovništvom ovih zemalja od strane domaćih Srba, srpskih trupa i Crnogoraca”. Njegovo čitanje može samo izazvati jedan usklik: „Pa to je Makedonija prenesena u Bosnu i Crnu Goru.” To su, odista, iste scene grabeža, ubistava, divljaštva kojih je ova jadna zemlja Makedonija bila pozorištem, čiji su jadni stanovnici bili žrtve, Srba, tvrde Bugari, Bugara kažu Srbi, dok su i jedni i drugi tu igrali sličnu ulogu, a pritom je uvijek žrtva bila, kao slučajno, neki Turčin kako ga je krstio pratrijaršist ili egzarhist (to jest Srbin ili Bugarin) u zapisnicima, prema prilikama, okolnostima ili političkim potrebama.“

Slični tekstovi

Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

28/01/2023
Nakon mamelučke pobjede kod Ayn Jaluta, počele su se  pojavljivati prve pukotine u Mongolskom Carstvu

Nakon mamelučke pobjede kod Ayn Jaluta, počele su se pojavljivati prve pukotine u Mongolskom Carstvu

28/01/2023

List “Le Temps, razgovarao Charles Rivet

Izvor: Atif Purivatra, Jugoslovenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Sarajevo 1974.

Facebook komentar
Tags: Atif PurivatraDžemaludin ČauševićLe Temps
Prethodni post

Edirne – druga prijestolnica Osmanskog carstva

Slijedeći post

Dogovor Fataha i Hamasa: Jedinstven palestinski front protiv Izraela?

Slijedeći post
Aparthejd do nestanka Palestinaca

Dogovor Fataha i Hamasa: Jedinstven palestinski front protiv Izraela?

Preporučeno

Turska tokom pandemije zabranjuje otpuštanje radnika

Turska tokom pandemije zabranjuje otpuštanje radnika

20/04/20
Erdogan: Turska sigurno neće dozvoliti da Bosna i Hercegovina doživi patnju

Erdogan: Kamata bogate čini bogatijima, siromašne siromašnijima

26/12/21
U kretanju se traži selamet

Hoće li odlascima jednoga dana doći kraj?

06/07/19
Prof. Enver Imamović: Na grobu osvajača svijeta Timur Lenka

Prof. Enver Imamović: Na grobu osvajača svijeta Timur Lenka

27/03/19

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.