Indonezija je zemlja sa najvećom muslimanskom populacijom na svijetu. Zajedno sa Malezijom, Brunejima i južnim ostrvima Filipina čini dom za oko 250 miliona muslimana. Geografski položaj važan je faktor u razvoju svakog teritorija. Tako je nešto manja interakcija sa ostatkom islamskog svijeta, manje ili više povezanog od Maroka do Bengalskog zaljeva, dala ovim zemljama prostor za autonoman razvoj.
U davna vremena, tačnije u trećem stoljeću prije nove ere, na tlo današnje Indonezije stiže hinduizam. Naime, Ašoka (269-232. p.n.e.) je ovladao većim dijelom Indijskog potkontinenta, te počinje kroz različite trgovačke i diplomatske kanale širiti svoj utjecaj na područje Jugoistočne Azije. Bitka kod Kalinge, za koju se smatra da se održala 250. godine prije nove ere, i stradanja kojima je Ašoka tamo bio svjedok navela su ga da prihvati budizam. On je naredio da se učenja Bude uklešu u kamen i pošalju u različite krajeve svijeta, pa tako stižu i na ostrva koja danas sačinjavaju Indoneziju. Ipak, ovaj arhipelag će nešto intenzivnije širenje budizma doživjeti u 3. i 4. stoljeću nove ere. U to vrijeme u Indiji Gupta Carstvo vraća hinduizam kao religiju dvora, a odatle se ponovo širi i među ostalim slojevima stanovništva. U to vrijeme hinduizam postaje i religija viših slojeva društva na Sumatri.
Uticaj iz Indije na oblasti koji danas čine Maleziju, Indoneziju, Bruneje raste u 6. i 7. stoljeću. U to vrijeme razvijaju se Pallava i Chola kraljevstva, od kojih će Chola razviti snažnu mornaricu. Ova pomorska snaga biće iskorištena za pljačkanje napade na brojne susjeda, a neki od tih pohoda stižu i na obale arhipelaga.
Prva faza širenja islama na ovom području došla je kroz uspostavljanje trgovačkih relacija sa Abasidskim Halifatom. Muslimanski trgovci Arapi i Perzijanci uspostavili su trgovačke odnose sa Kinom, Indijom, jugoistokom Azije, te sa Istočnom Afrikom. Na važnim trgovačkim tačkama uspostavljaju svoje kolonije. Jedna od takvih formirana je u Kini, a po ustanku tamošnjih seljaka premješta se na jug i Malajsko poluostrvo. Za zapadnoj obali poluostrva, u mjestu Kheda formiraju značajnu zajednicu. Proces širenja muslimanskih trgovačkih naseobina na Indijskom okeanu tekao je od sredine 8. do kraja 11. stoljeća. Naracije koje govore o ovom periodu istiću da je stanovništvo na ostrvima bilo impresionirano poštenjem i ličnim integritetom muslimanskih trgovaca, te je to mnogo privuklo islamu. Politička i intelektualna strujanja u Halifatu imala su značajan utjecaj na muslimane arhipelaga, iako ovo područje nikada nije formalno bilo njegov dio.
Od kraja 12. do početka 16. stoljeća islam se značajnije širi na području Malajskog poluostrva, na ostvima arhipelaga sve do Luzona na današnjim Filipinima. Na Sumatri važnu ulogu u širenju islama imao je šejh Abdulah Arif. Njegov učenik Burhan Šah islam širi prema sjeveru. Prvi vladar koji prihvata islam bio je Johan Šah, a islam postaje dominantna religija ostrva krajem 13. stoljeća. Kroz trgovačke kontakte islam se širi do obala Vijetnama. Princ Jave Parameswara odlazi na Malajsko poluostrvo, tamo prihvata islam, te mijenja ime u Islander Šah.
Na ostrvu Java je tokom 14. i 15. stoljeća snažnu ulogu imalo hinduističko kraljevstvo Majapahit. Ovo kraljevstvo je kreiralo tributarni sistem u kome su lokalne radže, gospodari pojedinih luka plaćali porez vladajućoj dinastiji. Jačanjem trgovačkog upliva muslimana lokalne vođe samostalno uspostavljaju trgovačke ugovore. Time nastaje vakuum moći na ovom području što doprinosi širenju islama. Do 15. stoljeća islam dolazi i na vladarski dvor, a već do 1450. godine postaje dominantna religija ostrva. Pod utjecajem šejha Rahmata, lokalni vladar Kertawijaya 1451. godine prihvata islam.
Šejh Awliya Karim al Maqdum značajno doprinosi širenju islama na području koje danas čini jug Filipina. Njegov posao nastavlja učenik Said Abu Bakr. Preseljenje Sharifa Muhammed Kabungsuana na 1475. godine na Mindanao značajno doprinosi širenju islama na ovom području. Islam se širi i prema sjever, gdje se danas nalazi glavni grad Filipina Manila, ali proces islamizacije usporava dolaskom španske uprave. Stanovnici ostrva Celebesa i zapad Nove Gvineje prihvataju islam zahvaljujući šejhu Putahu i njegovim učenicima. Do dolaska Španaca 1512. godine najveći dio šireg arhipelaga jugoistoka Azije prihvatio je islam.
Za Intelektualno.com piše: Faris Marukić
