Indija i Pakistan su do sada vodile tri rata zbog kontrole nad Kašmirom Indija i Pakistan su do sada vodile tri rata zbog kontrole nad Kašmirom
U svijetlu aktuelnih dešavanja u indijskom dijelu Kašmira, kojem je odlukom vlade ukinut poseban, autonomni status, potrebno je izložiti kako je Kašmir postao dijelom... Indija i Pakistan su do sada vodile tri rata zbog kontrole nad Kašmirom

U svijetlu aktuelnih dešavanja u indijskom dijelu Kašmira, kojem je odlukom vlade ukinut poseban, autonomni status, potrebno je izložiti kako je Kašmir postao dijelom Indije sa specijalnim statusom. Korijeni sukoba nad kontrolom područja Džamu i Kašmir leže u zajedničkoj kolonijalnoj prošlosti zemalja nastalih na Indijskom potkontinentu. Od 17. do 20. vijeka Britanija je vladala većinom indijskim potkontinentom, prvo indirektno preko Istočnoindijske kompanije, a zatim od 1858. godine suveren je neposredno Britanska kruna. Vremenom je britanska vlast nad svojom najmnogoljudnijom kolonijom oslabila, a rastući nacionalistički pokret postao je prijetnja kolonijalnoj upravi.

Iako se plašila građanskog rata između indijske hinduističke većine i muslimanske manjine, Britanija se opirala sve većim pritiscima da dodijeli nezavisnost svojoj koloniji. Nakon Drugog svjetskog rata parlament je odlučio da britanska vladavina u Indiji treba završiti do 1948. godine.

Britanija je u prošlosti formirala odvojena biračka tijela za muslimanske i rezervisala je neka politička mjesta isključivo za njihove predstavnike. To ne samo da je gurnulo muslimane u položaj manjine, nego je podstakao rastući muslimanski separatistički pokret. Mohammad Ali Jinnah, političar koji je bio na čelu Indijske muslimanske lige, počeo je tražiti posebnu državu za indijsko muslimansko stanovništvo.

Kako su širom Britanske Indije izbili vjerski neredi, ostavivši desetine hiljada mrtvih, britanski i indijski čelnici počeli su ozbiljno razmatrati podjelu potkontinenta na temelju religije. Tako je 14. avgusta 1947. godine formiran Pakistan, država sa muslimanskom većinom.  Slijedeće jutro proglašena je nezavisnosti Indije dominantno hinduistička država.

U to vrijeme, kneževinom Džamu i Kašmir, koja je imala većinsko muslimansko stanovništvo, upravljao je hindus maharadža Hari Sing. Za razliku od većine kneževina koje su se već odlučile da li žele biti dio Indije ili Pakistana, Sing je želio nezavisnost Kašmira. Kako bi spriječio pritisak da se pridruži bilo kojoj novoj naciji, maharadža je potpisao sporazum sa Pakistanom, koji je omogućio građanima Kašmira slobodu kretanja i trgovanja u Pakistanu. Indija nije željela potpisati sličan sporazum.

Tokom 1947. godine Kašmir je bio pod sve većim pritiskom da se priključi Pakistanu. Sing je zatražio pomoć Indije u suzbijanju prekograničnih upada i djelovanja domaćih aktivista. Indija je odgovorila da će Kašmir, kako bi dobio vojnu pomoć, morati da se pridruži Indiji.

Singh se složio i potpisao dokument o pristupanju u oktobru 1947. godine. Kasnije je Kašmir dobio poseban status u indijskom ustavu, koji je garantovao da će Kašmir imati nezavisnost nad svim poljima odlučivanja, osim komunikacija, vanjskih poslova i odbrana.

Indija i Pakistan su do sada vodile tri rata zbog kontrole nad Kašmirom. Prvi koji je započeo 1947. završen je podjelom Džamu i Kašmira,  prema ugovoru o primirju iz 1949. godine. Ratovi 1965. i 1999. godine okončani su bez značajnih promjena.

Pakistanski Kašmir čine Azad Kašmir i Gilgit-Baltistan, oblasti koje žele postati i formalno pokrajine Pakistana kako bi stekle veću političku autonomiju u svojim unutarnjim poslovima. Indijski Kašmir uključuje, Džamu, Ladakh i Kašmirsku dolinu. Dok prve dvije regije žele ostati dio Indije, Kašmirska dolina sa muslimanskom većinom želi nezavisnost.

Iako je pitanje Kašmira uglavnom prezentirano kao sukob Pakistana i Indije, nerijetko se, posve neopravdano, izostavlja važna uloga Kine. Naime, 1962. godine došlo je do Sino-Indijskog rata u kome je značajne dijelove Kašmira preuzela Kina. Kineske vlasti, pod tvrdnjom da ti dijelovi pripadaju pokrajini Xinjiang, kontroliše značajne dijelove ove regije. Određene dijelove Kašmira Pakistan je 1963. godine dobrovoljno prepustio Kini, kao svom važnom strateškom partneru. Kada to posmatramo u postotcima Indija kontroliše 48% teritorije Kašmira, Pakistan 35%, a Kina 17%.

Kašmirska dolina postala je militarizirana zona, koju su efektivno okupirale indijske snage sigurnosti. Prema UN-u, indijski vojnici su tamo počinili brojna kršenja ljudskih prava, uključujući otvaranje vatre na učesnike protesta i nepoštivanja zakonskih procedura prema uhapšenim osobama. UN također kritikuje ulogu Pakistana u nasilju u Kašmiru. Navodi se da tamošnja vlada podržava pokret za nezavisnost Kašmira od Indije. Posebni status Džamu i Kašmira indijska vlada opozvala je u avgustu 2019. godine. Kakve će posljedice takav potez uzrokovati ostaje nam da vidimo.

 

Za Intelektualno.com priredio: Faris Marukić

Facebook komentar

Intelektualno