• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna Aktuelno

Imam Senad Agić: Organizovana dijaspora može činiti čuda

Intelektualno Intelektualno
12/05/2019
in Aktuelno, Dijaspora, Intervju
0
Imam Senad Agić: Organizovana dijaspora može činiti čuda
0
Dijeljenja
54
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Razgovarao: Admir Lisica

Senad Agić završio je Gazi Husrevbegovu medresu u Sarajevu 1980. godine, a visoko obrazovanje stječe na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 1985. godine.

Slični tekstovi

Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

28/01/2023
Nakon mamelučke pobjede kod Ayn Jaluta, počele su se  pojavljivati prve pukotine u Mongolskom Carstvu

Nakon mamelučke pobjede kod Ayn Jaluta, počele su se pojavljivati prve pukotine u Mongolskom Carstvu

28/01/2023

U toku 2004. godine stječe titulu doktora islamskih nauka i dobija nagradu Jalaluddin Rumi za naučni rad i doprinos u oblasti povijesti islama u SAD-u.

U svom izuzetno zanimljivom i korisnom istraživanju i doktorskoj disertaciji naučno je elaborirao sociološki i povijesni kontekst iskustva Bošnjaka u SAD-u, kontekst procesa asimilacije Bošnjaka u američki ‘Melting Pot’, kao svojevrsni američki put u multikulturalizam i na kraju specifičnosti iskustva bošnjačke populacije u američkom društvu na primjeru zajednice iz Chicaga.

Dvije godine kasnije stječe stepen doktora nauka sa koncentracijom na islamskim zananostima iz oblasti historije islama u SAD-u na Graduate Theological Foundation u South Bendu, IN, u SAD-u a disertacija mu biva proglašena za najbolju odbranjenu u 2006. godini iz islamskih znanosti na ovoj visokoškolskoj instituciji, koja je formalno povezana sa Oxfordskim sveučilistem.

Autor je knjige Muslimanska lična imena, na bosanskome jeziku i Immigration & Assimilation, The Bosnian Muslim Expirience In Chicago, na engleskom, urednik monografije 100 godina Bošnjaka u Americi na engleskom i bosanskom (2006), koautor knjige O hadžu i umri. Dogogodišnji je imam u Chicagu, a za Al Jazeeru govori o iskustvu življenja bošnjačke zajednice u Sjevernoj Americi, stanju u dijaspori i sličnim temama.

  • Kada Bošnjaci dolaze na područje Svjeverne Amerike i na koji način se počinju organizirati?

Prvi Bošnjaci, većinom iz Hercegovine, došli su na tlo američkoga kontinenta u Chicago 1902. godine. Već 1906. formiraju prvu muslimansku organizaciju Džemijjetu-l-hajrijjeh, što znači da u Chicagu u to vrijeme nije bilo značajnijeg prisustva drugih muslimana. Bili su to ekonomski emigranti koji su zbog ekonomske krize, trbuhom za kruhom, preplovili Atlantik da bi se skrasili u Chicagu. Većina ih nije znala ni čitati ni pisati, radili su teške poslove, nisu se ženili i mladi su umirali. Njihovi su mezari u predgrađu Skokiju, lijepo su uređeni i održavaju se besprijekorno. Drugi val emigranata nadolazi poslije Drugog svjetskog rata i oni se većinom smatraju političkim izbjeglicama. Zbog komunističkog sistema koji je uspostavljen po svršetku rata, oni su radije dolazili i u Ameriku samo da izbjegnu ateizam. U tom valu bilo je nekoliko pojedinaca koji su poveli Zajednicu u akciju otvaranja prve džamije u Chicagu 1954. Prvi imam bio je Ćamil-ef. Avdić, svršenik Al-Azhara i jedan od vodećih intelektualaca među muslimanima u Americi u to vrijeme. Prvo što su uradili doseljenici u Chicago iz ovog drugog vala, bilo je da su – iako siromašni, bez ikakve pomoći od bilo koga – otvorili džamiju. Bila je to prva džamija u Chicagu, pa su se u njoj okupljali i drugi muslimani. Ovo zaista raduje i služi na čast i ponos svim Bošnjacima. Treći val čine emigranti koji su se pridružili već postojecoj Zajednici sedamdesetih godina. Ovaj posljednji, najveći val iseljenika dosada (od 250.000 useljenih Bošnjaka u Americi, oko 40.000 živi u Chicagu), započet je agresijom na BiH 1992.

  • Koliko Bošnjaci čuvaju svoju tradiciju, te koje su glavne aktivnosti koje se odvijaju u tom smjeru?

Šta radi čitava armija mladih visoko obrazovanih Bošnjaka na Zapadu? Jesu li oni doista za sva vremena izgubljeni za Bosnu? Misle li o povratku? Dali išta čine u politički i ekonomski najmoćnijim zemljama da Bosni bude bolje, da ozdravi, da dobije odgovarajuće lijekove? Sve su ovo samo dio pitanja s kojima se mi svakodnevno suočavamo. I nažalost, ne dolazi uvijek do zadovoljavajućih odgovora.

Doda li se tome i analiza naših običaja, konkretno seriatskih vjenčanja što su na udaru asimilirajućih trendova i u Kanadi i u SAD, onda čovjek ne može, a da se ne zapita – ako nam je stanje u dijasopori danas ovakvo nakon samo dvadesetak poratnih godina, šta će biti sa drugom i trećom generacijom za stotinjak godina? Naša analiza i studije koje smo objavili svakako će dobro doći svim onim koji se budu nastavili baviti sociološkim i drugim istraživanjima o karakterologiji Bošnjaka, asimilaciji, obrazovanju, jeziku i drugim pojavama među Bošnjacima u dijaspori kako bi se izbjegli neželjeni procesi za nove useljenike – da se ne gubi veza sa porodicom, domovinom i vjerom.

Zasad, najbolje origanizirana institucija koja čuva kakvo takvo jedinstvo i identitet Bošnjaka u Sjevernoj Americi je Islamska zajednica, pri čijim džematima se, pored vjere, njeguju običaji, jezik, kultura, tradicija na zadovoljavajući način, ali ne u dovoljnoj mjeri da obuhvati većinu iseljene Bosne i Hercegovine. Pri džematima ih je tek nekih 20 posto.

  • Postoji li značajnija razlika u načinu organiziranja bošnjačke manjinske zajednice prije i nakon rata u Bosni i Hercegovini?

Mislim da se može govoriti o dramatičnim promjenama. Kada sam 1989. godine imenovan za imama u Chicagu, u SAD-u je to bio jedini džemat koji je okupljao Bošnjake. Danas, ne samo da se ovaj džemat upetorostručio, već imamo širom SAD-a osnovane džemate. Od New Yorka do San Josea i od Seattlea do Phoenixa i Jacksonvillea. Njih oko pedesetak sa imamima dekretovanim od strane reisu-l-uleme, danas predstavljaju najznačajniju polugu djelovanja našeg naroda i to ne samo na vjerskom planu već i na kulturnom, političkom i svakom drugom. Njihov je rad usmjeren na zadovoljavanje svakojakih potreba Bošnjaka daleko od matice, uvezanih u krovnu vjersku instituciju koja je registrirana kod američkih vlasti, a koja obuhvata i džemate u susjednoj Kanadi.

  • Kako dijaspora najbolje može pomoći Bosni i Hercegovini?

Dijaspora kada je dobro organizovana može činiti čuda. Slučaj jevrejske dijaspore to najbolje potvrđuje. Izrael je primjera radi stvoren izvana. Nažalost, dok god bude postojao animozitet prema dijaspori, ona neće moći bitnije pomoći.

  • Da li su Bošnjaci imali problema pri adaptiranju u „američku svakodnevnicu“?

Odgovor je da sam našao ogromne sličnosti sa Jevrejima i Ircima. Prolazimo kroz gotovo identične faze i procese adaptiranja i urbanizacije kao i naši jevrejski i irski prethodnici. Sličnosti su zadivljujuće. I jedni, i drugi, i treći prošli su teške periode i još uvijek, zbog svojih vjerskih (katoličkih, jevrejskih, islamskih) specifičnosti, nailaze na frustracije koje prate manjine.

Izvor: Al Jazeera Balkans

Facebook komentar
Tags: Admir LisicaAl Jazeera BalkansBošnjaci u SADDijasporaSenad Agić
Prethodni post

Godišnjica napada na Mostar: Arhivski snimci Sanela Kajana

Slijedeći post

Palestinski kršćanin budi muslimane na sehur

Slijedeći post
Palestinski kršćanin budi muslimane na sehur

Palestinski kršćanin budi muslimane na sehur

Preporučeno

Izronio je Stari za one što ga vole: 15 godina od upisa Starog mosta na popis kulturne baštine UNESCO-a

Za 11 mjeseci 2021. u BiH 875,8 hiljada turista

04/01/22
Ambasada SAD: Nema ništa od teritorijalne reorganizacije BiH

Ambasada SAD: Nema ništa od teritorijalne reorganizacije BiH

30/07/22
Terme su se širile na područjima pod rimskim utjecajem

Terme su se širile na područjima pod rimskim utjecajem

15/02/19
Politika Emmanuela Macrona: Kako je Francuska izdala Balkan

Politika Emmanuela Macrona: Kako je Francuska izdala Balkan

22/10/19

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.