Hronološki prikaz života Abdulhamida II Hronološki prikaz života Abdulhamida II
Osmanska država koju je Abdulhamid II naslijedio bila je pred rubom propadanja u dugovima, uticaj centralne vlasti sultana oslabljen, društvo osiromašeno, vojska uništena, a... Hronološki prikaz života Abdulhamida II

Osmanska država koju je Abdulhamid II naslijedio bila je pred rubom propadanja u dugovima, uticaj centralne vlasti sultana oslabljen, društvo osiromašeno, vojska uništena, a industrija nerazvijena. Samo je trenutak dijelio od raspada ovakvog sistema. Međutim, Abdulhamid II će Osmanskoj državi produžiti vijek za pola stoljeća. Hronologija njegovog života je jako bitna jer će nam pokazati napore Sultana da pored svih poteškoća modernizuje i obnovi državu. To će mu donekle poći za rukom, jer u najmanju ruku on će uspostaviti osnovne uslove i institucija i što je najbitnije udariti temelje moderne Republike Turske.

1832 – Smrt Mahmuda II.
Abdulmedžid dolazi na vlast.
1840/41 – Rješavanje krize u Egiptu.
1842 – Rođenje Abdulhamida II.
1853/56 – Rat na Krimu.
1856 – Pariški kongres i sporazum.
1861 – Smrt Abdulmedžida.
Abdulaziz dolazi na vlast.
1867 – Sultan Abdulaziz obilazi Evropu.
1869 – Otvoren Sueski kanal.
Smrt Fuad Paše.
1875 – Hercegovački ustanak.
Proglašen maratorijum Osmanskog carstva.
1876 – Svrgnut Sultan Abdulaziz.
Murat V. dolazi na vlast.
Početak rata provit Grčke.
Samo nekoliko mjeseci nakon što je došao na vlast Sultan Murat V. biva svgnut.
Abdulhamid II. dolazi na vlast.
Osmanska konstitucija (Kanun-i esasi).
Carigradska konferencija.
1877 – Progon Midhat Paše.
Okupljanje Medžlisi Mebusana (Skupština poslanika).
Rat između Osmanske države i Rusije.
Osman Paša u Plevne pokazao veliku hrabrost.
Ponovno okupljanje Medžlisi Mebusana.
1878 – Poraz Osmanske vojske.
Potpisan Jedrenski mirovni sporazum.
Abdulhamid razriješava dužnosti Medžlisi Mebusan.
Potpisan Sanstefanski sporazum o primirju.
Pokušaj puča od strane Ali Suavija.
Engleska preuzima Kipar.
Hajreddin Paša imenovan za sadrazama.
Usvajanje odluke prelaska Željeznica Rumelije Austriji.
1880 – Said Paša po drugi put imenovan za sadrazama.
1881 – Potpisan Bardo sporazum, francuski protektorat u Tunisu.
Suđenje i protjerivanje Midhat Paše.
Osnovan Dujun-i Umumije (Administracija za osmanski javni dug).
1882 – Englezi okupiraju Egipat.
Said Paša imenovan za sadrazama.
Donesen zakon o osnivanju lokalnih zajednica.
1883 – Osnovan Sanaji-i Nefise Mektebi (Visoka škola za umjetnost)
Vojna delegacija iz Pruske radi na reorganizaciji Osmanske vojske.
1884 – Midhat Paša ubijen na Taifu.
Donesen zakon o zabrani iznošenja iz države kulturno-historijskog naslijeđa (Asar-i Atika Nizamname)
Usvojen zakon izdvajanja dodatnih poreza za obrazovanje.
Osnovana visoka tehnička škola.
Počinje gradnja željeznice između Mersina i Adane.
1885 – Ujedinjena Istočna Rumelija sa Bugarskom kneževinom.
Armenci osnivaju stranku Armenakan u Vanu.
Na čelo Njemačke vojne delegacije za reforme dolazi Von der Goltz.
Kamil Paša imenovan za sadrazama.
1886 – Donesen novi zakon u vezi vojnih usluga.
Završena željeznica Adana – Mersin.
Osnovan Inspektorat za provjeru i kontrolu nemuslimanskih škola.
Izgrađen internat da Visoku učiteljsku školu (Daru’l-Muallimin).
1887 – Na Jedikule izgrađena fabrika za proizvodnju dostavljanja prirodnog gaza na ulice i domaćinstva.
1888 – Umro Namik Kemal, pisac i pripadnik Mladih Osmanlija, jedan od protivnika Sultan Abdulhamida II.
Orient Express dolazi u Istanbul.
Osnovana Ziraat Banka.
U Bejrutu otvorena Katolička medicinska škola Saint Joseph.
Na Sirkedži u Isanbulu počela gradnje željezničke stanice.
Uspostavljena mreža željeznica sa Evropom, prvi voz od Istanbula do Beča.
Orient Express polazi sa željezničke stanice iz Sirkedžija.
1889 – Vojni brod Ertugrul poslan u Japan.
Prva posjeta Wilhelm II Osmanskoj državi.
Suđenje u Istanbulu kurdskom lideru plemena Musa Beju.
Prvo pojavljivanje Mladih turaka.
Osnovana prva veterinarska škola sa nastavnim programom.
Koncesija željeznice između Soluna i Bitolja dodijeljena državljaninu SAD-a Lafeyet de Ferizu.
Osnovano preduzeće željeznice Anadolu-Osmanli, za Generalnog direktora postavljen Otto von Kuhlmann.
1890 – Armenijske revolucionarne čete povećale aktivnosti u Bugarskoj, Makedoniji i Anadoliji.
Otvorena željeznička stanica na Sirkedžiju u Istanbulu.
Koncesije željeznice grada Bitole dodijeljene M. Alfredu Kaullu u ime Njemačke grupe pri Deutsche Banci.
Puštena u rad željeznica između gradova Izmit i Adapazari.
1891 – Osnovana nova brigada Hamidije.
Dževat Paša imenovan za sadrazama.
Na Kadikoju izgrađena fabrika za proizvodnju dostavljanja prirodnog gaza na ulice i domaćinstva.
U Istanbulu osnovana moderna fabrika za proizvodnju tepiha.
Puštena u rad željeznica između gradova Adapazari i Lefke.
Francuzima dodijeljena koncesija izgradnje željeznice između gradova Jafa i Jerusalema.
Puštene u rad željeznica između gradova Lefke i Biledžika, kao i Jafe i Jerusalema.
1892 – Osnovana škola Mekteb-i Aširet-i Humajun, čiji je cilj da obrazuje i educira djecu vođa plemena koji su pod vlašču Osmanske države.
Anadolijske željeznice izgrađene do Ankare, prvi voz stigao do Ankare.
Na dvorcu Jildiz otvorene radionice porculana.
1893 – Osnovana Unutrašnja makedonska revolucionarna organizacija.
Gradnja željeznice Istanbul-Solun, Ankara-Kajseri i Eskišehir-Konja.
1894 – Zemljotres u Istanbulu.
Armenski ustanak i suzbijanje istog u Sasonu.
Osnivanje „Nacionalnog udruženja“ u Grčkoj.
Otvorena željeznica između Eskišehira i Konje.
Kurt Zander objavljuje prvu knjigu u vezi željeznica Anadolije.
Otvorena željeznica između Soluna i Bitole.
1895 – Velike sile predlažu reformski program za pokrajine sa armenskom populacijom.
Said Paša imenovan za sadrazama (od juna do oktobra).
Socijaldemokratska stranka Hinčak protestuje ispred palače Osmanske uprave.
Kamil Paša imenovan za sadrazama (od oktobra do novembra).
Abdulhamid prihvata reformski program.
Halil Rifat Paša imenovan za sadrazama.
Mlade Osmanlije započinju aktivnosti, u Parizu osnovan Komitet za Jedinstvo i napredak.
U Sofiji osnovana Makedonska vanjska organizacija.
Izgradnja prvog modernog pristaništa na Galati.
U fabrici barutu proizveden bezdimni barut.
Sadrazam Said Paša predlaže osnivanje univerziteta (Darulfunun) od pet fakulteta.
Otvorena željeznica između Afjona i Akšehira.
1896 – Pobune u Kretu, Havranu i Makedoniji.
Partija Tašnak okupira centralnu zgradu Osmanske Banke.
Velike sile pokušavaju da obore Abdulhamida, neuspjeli pokušaj zavjere protiv Sultana.
Završena željeznica između Eskišehira i Konje.
1897 – Vojna pobjeda nad Grčkom.
Pritisci na pokret Mladih Osmanlija.
Indijski novinar Muhammed Inšallah otkriva planove Engleske o željeznicima u Arabiji, daje ideju o izgradnji željeznice Hidžaz koju će izgraditi Osmanska država uz finansijsku pomoć svih muslimana.
1898 – Nezavisnost Kreta.
Druga posjeta Wilhelma II.
1899 – Koncesija Bagdatske željeznice data Njemačkoj.
Damat Mahmud Dželaleddin Paša pobjegao u Paris.
Otvorena željeznica između Arifije i Adapazari.
1900 – Postignut dogovor između kuvejtskog emira i Engleske.
Jubilej Abdulhamida II.
Osnivanje Darulfununa u Istanbulu.
Započeta izgradnja željeznice kroz Hidžaz.
Bande u Makedoniji povećale svoje aktivnosti, intervenisale velike sile.
Potpisan sporazum o željeznicama sa Rusijom.
1901 – Francuska flota okupirala carinu na ostrvu Lezbos.
Theodor Herzl razgovara sa Abdulhamidom o Palestisnkoj zemlji.
Smrt sadrazama Halil Rifat Paše.
Said Paša imenovan za sadrazama.
1902 – Kongres Mladih Turaka u Parisu na čelu Sabahaddina.
Ustanak u organizaciji Makedonske vanjske organizacije.
Abdulhamid predlaže reformski plan za Makedoniju.
U Jemenu ponovo počinje pobuna.
1903 – Mehmed Ferid Paša imenovan za sadrazama.
U Solunu nekoliko terorističkih napada.
U Makedoniji počeo generalni ustanak.
Susret Nikole II sa Franćois-Josepha. Reformski program za Makedoniju.
U Damasku osnovana moderna medicinska škola.
1904 – Smrt Sultan Murada V.
Željeznice Hidžaza stigle do Maana.
Otvoreno pristanište na Hajdarpaši.
1905 – Nacrt ekonomksih reformi za Makedoniju.
Pobunjenici preuzelu grad Sanaa u Jemenu.
Neuspjeli pokušaj atentata na Abdulhamida II.
Osmanlije vraćaju nazad grad Sanaa.
Mornarice Velikih sila okupirali Lesbos i Limnos.
U fabrici tepiha počela proizvodnja fesova.
1906 – Kriza u vezi grada Akabe.
Princ Sabahaddin u Parizu osniva udruženje čiji je osnovni cilj suprostavljanje politici Sultan Abdulhamida II.
U Solunu osnovano Udruženje Osmanlija za slobodu.
Prvi voz iz Haifa do Damaska.
1907 – Povećanje carisnkih poreza zbog finansiranja reformi u Makedoniji.
Otvorena željeznica između Hame i Aleppa.
Koncesija za navodnjavanje doline u Konji dodijeljena Željeznicama Anadolije.
U Parizu održan drugi kongres Mladih Turaka.
1908 – Susret u Revalu između Edouarda VII. i Nikole II.
Said Paša imenovan za sadrazama.
Revolucija Mladih Turaka, Abdulhamid II. primoran proglasiti Osmanski Ustav iz 1878.
Kamil Paša imenovan za sadrazama.
Bugarska proglašava nezavisnost.
Aneksija Austro-Ugarske nad Bosnom i Hercegovinom.
Ostrvo Kreta pripojeno Grčkoj.
Otvoren Zastupnički dom i održani izbori.
Fabrika kože na Bejkozu prelazi pod kontrolu Ministarstva odbrane.
Osnovano Udruženje inžinjera i arhitekata.
Željeznice Hidžaza stigle do Medine.
Štrajk radnika željeznice za Ajdin.
Završena željeznica kroz Hidžaz.
Donesen zakon o štrajku.
1909 – Donesen zakon o obavezi služenja vojske za nemuslimansku populaciju.
Donesen zakon o udruženjima i zajednicama.
Veliki ustanak u Istanbulu, intervencija vojske.
Abdulhamid II skinut sa vlasti i protjeran u Solun.
Mehmed Rešad V. dolazi na vlast.
Osmanskoj državi predložen projekat Chestera.
1911 – Italija okupirala Tripoli.
1912 – Prvi Balkanski rat. Abdulhamid II. iz Soluna prebačen na Dvorac Bejlerbeji u Istanbulu.
1913 – Protestanti povalili u dvorac sultana i pokrali ga.
Drugi Balkanski rat.
Grad Edirne vraćen nazad pod Osmansku vlast.
1914 – Osmanska država ulazi u rat na strani Saveznih država.
Osmanska država objavljuje i poziva muslimane na džihad.
1915 – Poraz na Sarikamišu i Rat na Ćanakkale.
Deportacija armenaca iz Istočne Anadolije.
1916 – Početak arapskog ustaka.
1918 – Smrt Sultan Abdulhamida II.

Za Intelektualno.com piše: Samir Vildić

Facebook komentar

Intelektualno