Piše: Fahim Sourani
Budući da su Sjedinjene Američke Države, Evropska unija i Japan blokirale sve transakcije Centralne banke Rusije, banci je uskraćen pristup međunarodnim rezervama deviza i zlata, što ju je navelo da zahtjeva od depozitara i registratora da obustave prijenos plaćanja za vrijednosne papire ruskih izvoznika stranim fizičkim licima i kompanijama.
Kao odgovor na sankcije Zapada, ruski predsjednik Vladimir Putin izdao je dekret koji predviđa da se devizni dugovi “neprijateljskim” zemljama plaćaju u rubljama. Prema dekretu, dužnici (kompanije ili sama država) mogu otvoriti račun u ruskim bankama u ime stranog kreditora i prebaciti mu uplate u rubljama po kursu Centralne banke na dan plaćanja.
Također, povjerioci iz zemalja koje nisu uvele sankcije mogu primati isplate u eurima ili dolarima ako ruski dužnik dobije posebnu dozvolu za to.
Još uvijek nije jasno koliko će nove mjere doprinijeti rješavanju problema vanjskog duga države i kakve će efekte ostaviti na terenu.
Fitch i Moody’s su 6. marta snizili suvereni rejting Rusije sa “B” na “C” po pitanju neizmirivanja obaveza, što znači da je odustajanje od obaveza plaćanja dugova neizbježna stvar. Agencija strahuje da Rusija možda neće moći otplatiti vanjski dug, te će biti priznata kao zemlja koja ne ispunjava svoje finansijske obaveze.
Vraćanje na početak
Do neizmirivanja duga u savremenoj Rusiji došlo je samo jednom, 1998. godine. To je bio početak zagušujuće finansijske krize kao rezultat pada rublje tri puta do kraja iste godine, zbog odbijanja vlasti u to vrijeme da podrže devizni kurs.
Tada su najviše stradale ruske banke koje su kupovale kratkoročne državne obveznice, koje su pretrpjele oko 45 milijardi dolara od ukupno 96 milijardi dolara gubitaka nanesenih ruskoj ekonomiji. Nekoliko velikih banaka je proglasilo bankrot, zbog čega je stanovništvo izgubilo svoj novac.
Međutim, ruska vlada je u trenutnim okolnostima ponudila neobičan način da se suoči sa situacijom. Saopćila je da se dugovi mogu otplatiti u stranoj valuti uprkos sankcijama, ali je istovremeno dozvolila sebi i kompanijama da plaćaju u rubljama, objašnjavajući da će u ovom slučaju strani kreditori morati sami da pregovaraju sa Sjedinjenim Američkim Državama i Evropskom unijom po pitanju zamrzavanja dolara ili eura iz deviznih rezervi Centralne banke Ruske Federacije.
Desetog marta, tokom sastanka koji je ruski predsjednik Vladimir Putin održao sa članovima vlade, Rusija je potvrdila svoju namjeru da otplati vanjski dug države u rubljama kako bi smanjila posljedice sankcija na rusku ekonomiju.
Ruski ministar finansija Anton Siluanov izjavio je tokom sastanka da će u tu svrhu biti otvoreni posebni računi u domaćim bankama za strane kreditore, na koje će vlada i zadužene kompanije prebacivati plaćanja u rubljama u iznosima ekvivalentnim dolarima i eurima.
Šta se krije iza osvete?
Stručnjaci smatraju da će se ovom mjerom izbjeći neizvršenje obaveza i ojačati rublja, jer problem nije u tome što zemlja nema novca, već u zapadnim sankcijama, a ruska vlada poduzima uzvratne mjere kako bi se ograničilo povlačenje kapitala iz zemlje.
U svom članku, ekonomista Robin Wigglesworth tvrdi da će najteži udarac osjetiti strani kreditori i investitori. Također, nema dodatnih rizika za ruske građane, a Ministarstvo finansija, prema njegovom mišljenju, nema problema sa plaćanjem u rubljama, pa stoga ni banke ni štediše neće trpjeti zbog ove odluke.
Međutim, napominje da će to utjecati na prihode i životni standard stanovništva, a rublja bi mogla još više pasti, ali ne zbog neizvršenja obaveza, već zbog sankcija.
Financial Times je procijenio potencijalne gubitke stranih investitora, kao rezultat zapadnih sankcija Rusiji zbog rata u Ukrajini, na 170 milijardi dolara ruske imovine.
Rusija polovinom marta mora isplatiti kupone u vrijednosti od 117 miliona dolara na obveznice, s grace periodom od 30 dana da prebaci ta sredstva. Na kraju tog perioda, tačnije 15. aprila, može doći do neispunjenja obaveza, upozoravaju analitičari i ekonomski stručnjaci.
Povećanje iznosa duga
Generalno posmatrano, vanjski dug Rusije povećan je za 11 milijardi dolara (2,37 posto) prošle godine i iznosio je 478,2 milijarde dolara, prema podacima Centralne banke. Banka je pojasnila da je na dinamiku indeksa utjecao rast vanjskog duga bankarskog sistema, u odnosu na smanjenje vanjskog duga državnih institucija i drugih sektora, kao posljedica pada interesovanja stranih investitora za finansijske instrumente u zemljama u razvoju.
Vanjski dug je ukupan iznos dugova države i njenih rezidenata (institucija, preduzeća, banaka i drugih privrednih subjekata) prema stranim nerezidentnim kreditorima.
Međutim, u teoriji je još uvijek moguće otplatiti dugove u stranoj valuti, kaže u svojoj studiji ekonomski analitičar Aleksander Kudrin.
Kudrin se u svom govoru referira na to da je američko Ministarstvo finansija 3. marta izdalo dozvolu da se dugovi na ruske suverene euroobveznice primaju do 25. maja. Potom je rusko Ministarstvo finansija objavilo 6. marta da će ispuniti svoje obaveze u skladu sa mjerama preciziranim u dokumentima o izdavanju. To znači, prema njegovom mišljenju, da će biti moguće izvršiti sva potrebna plaćanja u stranoj valuti i izbjeći neplaćanje duga.
Ruske zlatne rezerve su od 1. januara 2020. iznosile 2.271 tonu. Rezerve su premašile maksimum za 2008. godinu, dok je rekord postavljen 21. maja 2021. kada su rezerve zlata iznosile 600,9 milijardi dolara.
Osim toga, zemlja ima i 132 milijarde dolara u zlatu u Rusiji (otprilike 74 miliona unci), oko 30 milijardi dolara u rezervama u Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) sa posebnim pravom vučenja (SDR – međunarodna obračunska jedinica koju je utvrdio MMF), a ovaj dio rezervi je praktično zaštićen od blokiranja.
Izvor: AL JAZZERA
