• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna Aktuelno

Hazim Šabanović je radni vijek posvetio izučavanju osmanske historije

Intelektualno Intelektualno
30/01/2019
in Aktuelno, Bošnjački intelektualci kroz historiju, Historije Bosne i Bošnjaka
0
Hazim Šabanović je radni vijek posvetio izučavanju osmanske historije
124
Dijeljenja
247
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Kada govorimo o bosanskohercegovačkoj osmanistici, nezaobilazno ime je Hazim Šabanović. Ovaj bosanskohercgovački historičar rođen je u Visokom 11. 1.1916. godine, gdje je završio osnovno obrazovanje, a potom je pohađao Gazi Husrev-begovu medresu. Nakon završene medrese Šabanović se nastavlja obrazovati te upisuje i završava Višu šerijatsku školu u Sarajevu 1940. godine. Doktorirao je 1956. godine na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Do 1941. godine Šabanović obavlja dužnost prefekta u srednjoškolskom internatu, a potom biva sudskim pripravnikom. Godine 1945. radi kao kustos u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, paralelno obavlja dužnost profesora arapskog i turskog jezika u srednjoj školi. Po završetku Drugog svjetskog rata bio je nezaposlen zbog ranijeg pisanja o genocidu nad muslimanima u dolini rijeke Drine od četničkih formacija. Šabanović je bio suđen na zatvorsku kaznu.

Od 1946. godine radi na uređenju Arhiva grada Sarajeva pri Glavnom narodnom odboru Sarajeva. Potom radi kao službenik u Gazi Husrev-begovoj biblioteci od 1948. godine, gdje radi na izradi kataloga. Od 1966. godine pa do kraja svog životnog vijeka, Šabanović je bio vezan za pomenutu naučnu instituciju te je znatno unaprijedio njen rad i razvoj. Na Pravnom fakultetu u Sarajevu radi kao arhivista i isključivo se bavi dokumentima vezanim za osmanski period. Po osnivanju Orijentalnog instituta u Sarajevu 1950. godine, prvobitno je imenovan za šefa Lingvističko-književnog odsjeka, a potom, dvije godine poslije, postaje naučni saradnik Instituta. Godine 1953. Šabanović radi kao profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Smrt ga je  zadesila na poziciji naučnog savjetnika Orijentalnog instituta u Sarajevu.  Bio je član redakcije Priloga za orijentalnu filologiju, kao i član redakcije Monumenta Turcica i Posebnih izdanja Instituta.

Slični tekstovi

Najveća krađa automobila u historiji: Kako je Sjeverna Koreja prevarila naivne Šveđane

Najveća krađa automobila u historiji: Kako je Sjeverna Koreja prevarila naivne Šveđane

02/02/2023
Dr. Misala Pramenković za Intelektualno o saradnji SDA i SPP: Bošnjaci ovim dobivaju prilično jak politički blok čija obaveza je da zastupa interese Bošnjaka

Dr. Misala Pramenković za Intelektualno o saradnji SDA i SPP: Bošnjaci ovim dobivaju prilično jak politički blok čija obaveza je da zastupa interese Bošnjaka

02/02/2023

Naučnim radom Šabanović se bavio od 1935. godine. Pripada među najplodnije i najuglednije naučne radnika svoga vremena. Njegov naučni rad je širok i mnogostran. Ostao je upamćen po svom radu u sferi osmanistike i turkologije. Gotovo čitav svoj radni i životni vijek posvetio je izučavanju osmanske historije, naručito one na tlu Bosne i Hercegovine. Njegova pažnja bila je usmjerena ka liku i djelu znamenitih Bošnjaka u Osmanskom carstvu. Proučavajući, prevodeći i obrađivajući mnogobrojne turske izvore, rasvijetlio je osmanski period u BiH kao i na čitavom jugoslavenksom prostoru.

Da je izuzetno nadaren i sklon nauci, pokazuje još u vrijeme srednjoškolskog i fakultetskog obrazvonja kada stvara i svoje prve radove. U ovom periodu Šabanović objavljuje 23 rada vezana za islam, istaknute Bošnjake iz osmanskog i austrougarskog prioda. Pomenuti radovi predstavljali su prve Šabanovićeve korake u svijet nauke. Opus ovog zaljubljeika u nauku je mnogobrojan i veoma širok. Međutim, četiri njegova djela posebno se izdvajaju te daju jasnu sliku o liku i djelu Šabanoivća. Pomenuta četiri djela su Krajište Isa-bega Ishakovića, Turski izvori za istoriju Beograda, Putopis Evlije Ćelebije kao i Bosanski pašaluk. Djelo za koje je Šabanović dobio Šestoaprilsku nagradu grad Sarajeva je ujedno i jedno od najvrijednijih njegovih djela. Putopis Evlije Ćelebije predstavlja djelo na kojem je Šabanović radio 15. godine. Šabanović se potrudio obraditi i prevesti dijelove Čelebijinog Putopisa, koji se odnose na jugoslavenski prostor. Obradom ovog djela Šabanovi je dao veliki doprinos u rasvjetljavanju osmanskog perioda u BiH i okolnim zemljama.

Pored prevoda Čelebijinih spisa Šabanović je dao i vrlo opsežnu studiju o Putopisu i Evliji Čelebiji. Vrlo značajan doprinos nauci vidljiv je kroz ovo djelo u kojem Šabanović prvi put donosi tačnu hronologiju Čelebijinih putovanja po jugoslavenskim zemljama.
Književnost bosanskih Muslimana na orijentalnim jezicima je djelo koje je trebalo biti vrhunac Šabanovićevog naučnog rada. Međutim, ovo djelo Šabanović nije stigao dovršiti zbog težnje da sakupi sve podatke te da djelo učini monumentalnim. Iako djelo nije priređeno za štampu, rukopis je bio sačinje te je sadržao bibiligorafske podatke za oko 170 pisaca. Ovo djelo pokazuje brojnost naših ljudi koji su stvarali na orijentalnim jezicima. Umro je u Istanbulu 1971. godine, gdje je neumorno tragao za novim podacima u bibliotekama i arhivima za svoje životno djelo Književnost bosanskih Muslimana na orijentalnim jezicima, koje je nažalost ostalo nedovršeno.Hazim Šabanović je napisao i objavio ukupno 186 bibliografkih jedinica. Za života objavio je 173 bibliografske jedinice, a posthumno mu je publicirano još 11 napisanih radova. Nemjerljiv je Šabanovićev doprinos proučavanju historije Bosne i Hercegovine u osmanskom periodu. Šabanović je gotovo čitav svoj radni i životni vijek posvetio stvaranju jasne slike o osmanskom periodu. Šabanović, poliglota, historičar, profesor, čovjek koji je svojim radom ostavio značajan trag u nauci. Čovjek koji je postavio temelje osmanistike te otvorio puteve novim generacijama.

Piše: Nermana Crnčalo

intelektualno.com

Facebook komentar
Tags: Hazim ŠabanovićNermana CrnčaloOsmansko carstvo
Prethodni post

Osnivanjem Bosanskog sandžaka počinje urbani razvoj gradova

Slijedeći post

Jedini način da se nešto uspostavi je da se prvo započne

Slijedeći post
Jedini način da se nešto uspostavi je da se prvo započne

Jedini način da se nešto uspostavi je da se prvo započne

Preporučeno

Astronomi otkrili zvijezdu i egzoplanetu koji su najsličniji Zemlji i Suncu

Astronomi otkrili zvijezdu i egzoplanetu koji su najsličniji Zemlji i Suncu

08/06/20
Vedad Deljković: Obezbijeđeno 344 stipendije, više nego prethodne godine

Vedad Deljković: Obezbijeđeno 344 stipendije, više nego prethodne godine

30/08/20
Ulicama Konjica kroz objektiv

Ulicama Konjica kroz objektiv

30/03/19
Marokanci – važna ekonomska migrantska zajednica u Španiji

Marokanci – važna ekonomska migrantska zajednica u Španiji

16/06/20

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.