• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna Književnost

“Hasanaginica” – najinspirativnija narodna balada

Intelektualno Intelektualno
13/03/2019
in Književnost, Kultura i tradicija
0
“Hasanaginica” – najinspirativnija narodna balada
64
Dijeljenja
6.9k
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Jedna od najznačajnijih, a ujedno i najprepoznatljivijih narodnih umotvorina je balada “Hasanaginica”, koju je 1774. godine prvi put zabolježio Alberto Fortis. Smatra se da je “Hasanaginica” nastala u periodu od 1646. do 1649. godine te da se na prostoru Imotske krajine, gdje je i nastala, prenosila s koljena na koljeno sve do prve grafijske verzije. Sama činjenica da ju je prvi zapisao italijanski redovnik i putopisac u djelu “Put po Dalmaciji”, dovoljno govori o posebnosti i značaju “Hasanaginice”. Bilježenjem od strane jednog Evropljanina, “Hasanaginica” u daljem periodu biva prevedana i na druge evropske jezike. Veliki umovi toga vremena poput Getea, Valtera Skota, Aleksandara Sergejeviča Puškina, Adama Mickijeviča su samo neka od imena koja su prevodila “Hasanaginicu”. “Hasanaginica” je bila temom mnogih istraživanja, analize stila i psihologije,  kao i sociodruštvenog poretka u koji je smještena tragična sudbina Hasanaginice.

 

Slični tekstovi

Song For Sarajevo: Kako je 1994. Judy Collins pjevala za opkoljeno Sarajevo

Song For Sarajevo: Kako je 1994. Judy Collins pjevala za opkoljeno Sarajevo

18/01/2023
Kako su Dolores O’Riordan i Cranberries pjesmom borili za Bosnu

Kako su Dolores O’Riordan i Cranberries pjesmom borili za Bosnu

15/01/2023

Patrijarhalni poredak

Radnja “Hasanaginice” je veoma jednostavna i koncizna. Smještena je na prostor Imotske krajine. Nakon boja, Hasan-aga vida rane. U posjet mu dolaze majka i sestra. Hasanaginica ne posjećuje muža što je pokretač brojnih događanja na kojima se temelji radnja balade. To što Hasanaginica ne posjećuje muža u izravnoj je veze s društvenom poretkom. Patrijarhalni sistem nametnuo je ženi strogi boravak u okvirima kućne privatnosti bez bespotrebnog izlaganja i miješanja s drugim ljudima. Hasanaginica, kao žena plemićkoga roda koja je udata za Hasan-agu, slijedi nametnuta pravila putem kojih se suprotstavlja eventualnim željama i emocionalnih zahtjevima. Hasanaginicin nedolazak uzrokuje srdžbu njenog muža koji joj poručuje da ga ne čeka u dvorima. Ovim događajem radnja u nagovještaju ima tragičan kraj. Hasan-agina odluka pokreće niz događaja koji će u konačnici biti pogubni po Hasanaginicu. Odlazak iz doma Hasan-age i rastanak s djecom joj veoma teško padaju. Po povratku u svoju porodičnu kuću, njen brat beg Pintorović žuri sa njenom ponovnom udajom. U ponašanju bega Pintorovića vidimo jasne obrise patrijarhalnog čovjeka. Ne mareći za tugu i bol svoje sestre, on žuri da je u što kraćem roku ponovu uda shodno onom što nalaže tradicija i društvene norme. Hasanaginica, od roda plemenitog i bogatog, ima mnogo prosaca. Činom težnje ka ponovnoj udaji, žena se tretira kao stvar koja prelazi iz jednih ruku u druge, bez prava na mišljenje i odlučivanje o vlastitoj sudbini. Tragična sudbina Hasanaginice svoju podlogu je zaslovala na patrijarhatu, na društvenon poretku koji je pravo žene u potpunosti marginalizirao. Bez njenog prostanka brat je udaje za imotskog kadiju. U trenutku kada njeni svatovi prolaze kraj dvora Hasan-age, vidjevši djecu Hasanaginica se sa životom rastavljam. Puca majčino srce koje nije moglo podnijeti bol zbog rastanka sa svojom djecom.

 

 Dramsko, epsko, lirsko

Hasanaginica je balada s veoma uočljivim elementima drame. Radnja Hasanaginice se temelji na sukobu, što je jedna od osnovnih odlika drame. Sukob unutar patrijarhalne porodice pokretač je baladeskne radnje. Dinamičnost prisutna u fabuli balade ima dramske obrise. Događaji i likovi u baladi lišeni su opisa i detaljisanja, fokus je stavljen na konstantnu smjenu događaja. U kompoziciji radnje uočljivi su dramski elementi. U toku fabule moguće je jasno uočiti kompozicione dijelove poput uvoda, zapleta, peripetija, raspleta i kraja.

Balada je ispjevana u deseteračkom stihu što je vezuje za epsko narodno stvaralaštvo jer su epske pjesme ispjevane u desetercu. Podsredstvom slavenske antiteze u baladi je dočarana atmosfera koja vlada nakon bitke u šatoru Hasan-age koji boluje od teških rana.

Lik Hasanaginice možemo vezati za lirsko stvaralaštvo. Naglašena emocionalnost, koja kroz baladu prati lik Hasanaginice, tipična je za lirske narodne pjesme. Jedino u liku Hasanaginice, uvrijeđene supruge i majke koja je odvojena od svoje djece, možemo prepoznati bol i čežnju koja je opjevana u lirskim narodnim pjesmama.

Hasanaginica je jedna od najinspirativnijih i najplodonosnijih narodnih umotvorina. Pored toga što je bila temom mnogih književno-kritičkih tekstova, ona je poslužila kao predložak za istoimenu dramu bosanskohercegovačkog pisca Alije Isakovića. Na osnovu tragične sudbine Hasanaginice nastala je i opera u tri čina, kompozitora Asima Horozića.

 

Za Intelektualno.com piše: Azra Crnčalo-Lisica

 

Facebook komentar
Tags: Azra Crnčalo-LisicaHasanaginicanarodna balada
Prethodni post

Promocija knjige “Priče iz dijaspore i domovinskih zemalja” u Tutinu

Slijedeći post

Meho Selman učenicima stare danske gimnazije u gradu Sønderborgu održao dvosatno predavanje o Bosni

Slijedeći post
Meho Selman učenicima stare danske gimnazije u gradu Sønderborgu održao dvosatno predavanje o Bosni

Meho Selman učenicima stare danske gimnazije u gradu Sønderborgu održao dvosatno predavanje o Bosni

Preporučeno

Francuski parlament izglasao Rezoluciju: Postupanje Kine prema Ujgurima je genocid!

Francuski parlament izglasao Rezoluciju: Postupanje Kine prema Ujgurima je genocid!

20/01/22
Ujedinjenje Italije: Camillo Cavour je pokazao kako se vodi državotvorna politika

Ujedinjenje Italije: Camillo Cavour je pokazao kako se vodi državotvorna politika

15/09/19
Rat bosanskog kralja Ostoje sa Dubrovnikom

Rat bosanskog kralja Ostoje sa Dubrovnikom

18/09/19
Boji li se Iran tursko-saudijskog zbližavanja?

Boji li se Iran tursko-saudijskog zbližavanja?

29/05/22

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.