Muzej heroja oslobodilačkog rata za javnost je otvoren u aprilu 2019. godine. Muzej se nalazi u sklopu kompleksa Memorijalnog centra Kovači u Sarajevu, a posvećen je devetorici šehida pripadnika Armije Republike Bosne i Hercegovine, a koji su odlikovani Ordenom heroja oslobodilačog rata, najvećim ratnim priznanjem. Magistrica historije i kustosica Muzeja Halima Husić je u razgovoru za Intelektualno.com predstavila Muzej heroja oslobodilačkog rata. Intervju pročitajte u nastavku.
Intelektualno: Možete li nam reći nešto više o ideji otvaranja muzeja i kako je tekao tok realizacije projekta ?
Husić: Ideja o otvaranju Muzeja heroja oslobodilačkog rata rodila se negdje u procesu rada na ovoj tematici proteklih godina. Naime, projekat „Heroji oslobodilačkog rata“ mnogo je širi od samog muzeja. U protekloj deceniji Fond memorijala proveo je niz aktivnosti kako bi se sjećanje na devet dobitnika „Ordena heroja oslobodilačkog rata“ otelo zaboravu. Na nekim počecima, u saradnji sa Kantonalnom televizijom TVSA urađeno je devet dokumentarnih filmova posvećenih herojima koje TVSA povremeno određenim prigodama emituje i reprizira; potom je urađena jedna monografija „Heroji oslobodilačkog rata“ koja je dala okosnicu priče o svakom heroju pojedinačno, i napravili smo web stranicu www.heroji.ba gdje smo prikupljene materijale učinili dostupnima javnosti. U 2017. godini organizirali smo i okrugli sto na temu „Heroji oslobodilačkog rata“ gdje su po prvi puta na jednome mjestu okupljene porodice prijatelji i saborci poginulih heroja, a referate koje su donijeli publikovali smo u vidu Zbornika radova okruglog stola „Heroji oslobodilačkog rata“. U tom smo počeli i pripreme za izradu muzejske postavke. Dok smo bili na terenu, radili smo na popularizaciji teme u onim mjestima koja smo obilazili. Objavili smo i konkurs za najbolje literarne radove učenika osnovnih i srednjih škola na temu „Heroji oslobodilačkog rata“, i dobili fantastične radove učenika sa prostora cijele Bosne i Hercegovine.
Izrada muzeja, odnosno muzejske postavke, odvijala se u nekoliko faza. Ukratko, proveden je naučno-istraživački poduhvat sa ciljem prikupljanja informacija o ratnim dešavanjima na prostoru djelovanja devetorice dobitnika „Ordena heroja oslobodilačkog rata“, u do sada objavljenoj literaturi, medijima, televizijskim prilozima, kao i u dostupnoj izvornoj građi, dokumentima, snimcima i muzejskim kolekcijama kao i privatnim zbirkama kolekcionara. Druga faza rada na realizaciji postavke podrazumijevala je rad na terenu, obilazak lokaliteta na kojima su djelovali dobitnici „Ordena heroja oslobodilačkog rata“ te prikupljanje materijalne i nematerijalne građe za muzejsku postavku. Od ovog momenta pa do samog finaliziranja postavke, u proces rada uključene su porodice heroja, prijatelji i saborci, živi svjedoci i učesnici ovih prijelomnih historijskih događaja. I konačno, uradili smo analizu prikupljene građe, načinili plan postavke, uradili rješenje enterijera i dizajna, i dobili muzej kakav možete vidjeti danas u prostorijama Fonda memorijala na Kovačima. Izrada muzeja je jedan proces. Mi još uvijek vršimo razgovore, prikupljamo informacije i eksponate o organiziranju odbrane na području Sarajeva, Mostara, Krajine, tuzlanske regije a priču planiramo proširiti i njome postupno obuhvatiti i segmente koje nismo donijeli u ovoj fazi te u budućnosti otvoriti za javnost i neku priču o formiranju Armije, korpusa, i svih važnijih vojnih dešavanja u periodu 1992-1995. godine.
Intelektualno: Šta sve posjetioci mogu vidjeti u muzeju ?
Husić: U muzeju su izloženi vojni eksponati i lični, vojni, predmeti heroja, fotografije, audio i video materijal i dr. Budući da postavkom predstavljamo ličnosti odlikovane zbog svojih vojnih zasluga u organizaciji i pripremi odbrane Bosne i Hercegovine, kompletan vidljivi dio postavke tiče se upravo perioda od trenutka njihovog angažmana i mobilizacije do trenutka pogibije. Tražili smo neke upečatljive trenutke u životu svakog heroja, i nastojali ih predstaviti adekvatnim eksponatom. Naprimjer, kada i kako se odlučuju „staviti na raspolaganje“ za pružanje otpora, pripremu i organizaciju odbrane – zanimljivi su dokumenti koji pokazuju te momente. U drugom, skrivenom, sloju postavke, nalaze se priče i eksponati iz perioda prije rata. Privatni život i taj intimni segment, koji je svakog heroja oblikovao kao ličnost, inkorporiran je u samu postavku, ali nije vidljiv. Interakcijom sa muzejskim vitrinama, otvaranjem pregrada i ladica, moguće je zaviriti i vidjeti segmente života heroja iz prijeratnog perioda.
Intelektualno: Na koji način ste pribavili podatke o herojima proteklog rata i kako ste uspjeli dobiti njihove lične stvari ?
Husić: Već sam spomenula da smo radili na terenu. Upoznali smo se sa porodicama, prijateljima i saborcima. Oni su nesebično, zaista, podijelili sa nama sve što su imali, priče, svjedočanstva, predmete, i tako su ovaj muzej učinili mogućim. Na nama je velika odgovornost da ono što su nam ustupili predstavimo na adekvatan način.
Intelektualno: Kakva je reakcija posjetilaca nakon što dobiju sve informacije o našim herojima ? Kakvi su komentari turista ?
Husić: Iako skriven pod platoom Multimedijalnog centra Kovači, ovaj muzej nalazi se na jako atraktivnoj lokaciji, tako da imamo veliki broj stranih turista koje znatiželja dovede u muzejske prostorije. I onda tu otkriju i ovaj segment ratne priče i naravno imaju mnogo pitanja. Sa pažnjom slušaju priče, recimo, o oslobađanju Žuči i komandantima Zajki i Šehoviću. I onda pitaju: Pa kako? Na takva pitanja teško je dati precizan odgovor. Domaći posjetioci ne dolaze slučajno. To su namjenske posjete, najčešće sami učesnici ratnih dešavanja, često i saborci heroja. Ne kriju oduševljenje postavkom, sa nama podijele svoje priče i iskustva, doniraju nam eksponate u želji da obogate postavku. Posebno nam je važno kada s nama podijele svoja iskustva, djelić priče koji onda nađe svoje mjesto u postavci. Muzejska postavka posebno je interesantna mladima i djeci koja dolaze ili u organiziranim posjetama ili sa porodicom. U ladicama nalaze segmente priče s kojom se mogu identificirati: fotografija sa fudbalskog turnira, đačka knjižica ili indeks sa dobrim ocjenama, diplome i pohvale iz škole, omiljena lektira i slično. Ubilježili smo posjete istraživača koje zanima kako ratna tematika tako i muzejska djelatnost koja tretira ovaj period. Za takve posjetioce stojimo na raspolaganju u smislu pomoći i pristupa informacijama koje smo prikupili.
Za Intelektualno.com razgovarao: Alen Borić
