• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna BiH

Grb Bosne i Hercegovine korišten za vrijeme Austro-Ugarske okupacije: Ruka naoružana sabljom koristila se kao “zemaljsko obilježje”

Intelektualno Intelektualno
28/07/2019
in BiH, Historija, Historije Bosne i Bošnjaka
0
Grb Bosne i Hercegovine korišten za vrijeme Austro-Ugarske okupacije: Ruka naoružana sabljom koristila se kao “zemaljsko obilježje”
0
Dijeljenja
930
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Prema članu XXV Berlinskog ugovora iz 1878. godine, Austro – Ugarska monarhija je dobila mandat, od strane europskih sila, da okupira Bosnu i Hercegovinu pod izgovorom uspostavljanja reda i mira u njoj. Time je okončana višestoljetna historija Bosne i Hercegovine u sklopu Osmanskog Carstva.

Organizacija nove pokrajine bila je drugačija u odnosu na ostale u Monarhiji. Naime, Bosna i Hercegovina nije pripadala ni Austrijskom, niti Ugarskom dijelu carstva, već je organizovana kao svojevrsni „corpus separatum“, koji opet, kao zasebna cjelina, nije bio ravnopravan sa druga dva dijela Carstva. Iako sultanov suverenitet nad Bosnom i Hercegovinom formalno – pravno nije prestao, stvarnu vlast nad okupiranom zemljom imao je zajednički ministar finansija Monarhije preko Zemaljske vlade u Sarajevu.

Slični tekstovi

Najveći narod bez države: Historija i položaj Tamila

Najveći narod bez države: Historija i položaj Tamila

31/01/2023
Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

28/01/2023

Odmah nakon okupacije, javila se potreba da okupirana pokrajina dobije svoje zvanične simbole, grb i zastavu. Osmansko Carstvo nije baštinilo heraldičke simbole osvojenih država, tako da ni Bosna i Hercegovina nije bila izuzetak, te je u sastav Austro – Ugarske ušla bez definisanih heraldičkih obilježja. Pokretanje pitanja autentičnog grba Bosne i Hercegovine okupiralo je tadašnje  vodeće historičare, heraldičare i numizmatičare iz Austrije, Mađarske i Hrvatske.  Rasprava po ovom pitanju trajala je više od jedne decenije, a kao rješenje za grb Bosne i Hercegovine usvojen je heraldički znak ruke sa sabljom, koji se tada identificirao kao grb Rame. Usvajanje obilježja ruke sa sabljom, kao zemaljskog grba, simboliziralo je poistovjećivanje Bosne sa Ramom, koja se od XII stoljeća navodi u tituli ugarskih kraljeva, što u konačnici treba da potvrdi historijsko pravo vladara iz dinastije Habzburg, kao ugarskih kraljeva od 1526. godine, na Bosnu i Hercegovinu.

Na pitanje kako je grb Rame postao grb Bosne, odgovore možemo naći u istoimenom radu bosanskohercegovačkog historičara Emira O. Filipovića objavljenog u zborniku radova „ Bosnaski ban Tvrtko „pod Prozorom u Rami“ 2016. godine. On u svom radu navodi da je prilikom rasprave o zemaljskom grbu došlo do komplikacija, jer su se u minulom periodu pojavila dva heraldička simbola koja se odnose na Bosnu: ruka sa mačem koji je nastao i ukorijenio se u habzburškoj heraldici i vladarskoj ideologiji, te simbol ukrštene nazubljene grede sa okrunjenim glavama koji je produkt bogate mašte ilirskih grbovnika, rađen po narudžbi bosanske emigracije i  cijenjen u franjevačkim krugovima.  Prema Filipoviću padom  Kraljevine Bosne 1463. godine zamire heraldička tradicija u Bosni. No, ona je nastavila da se baštini kroz XV i XVI stoljeće na Zapadu, gdje je u habzburškoj i jagelonskoj heraldičkoj tradiciji simbol ruke sa mačem predstavljao Bosnu. Simbol ruke sa mačem u srednjem vijeku predstavljao je simbol viteške hrabrosti, posebno dodjeljivan za uspjehe u borbi protiv Osmanlija, a najznamenitiji primjer je simbol bosanskog vojvode Hrvoja Vukčića. Ruka s mačem javlja se u čelenci prve varijante njegovog grba na novcima koje je kovao od 1403. kao herceg u Splitu, da bi se potom taj simbol spustio i u štitno polje na grbu koji mu je dodijelio ugarski kralj Žigmund Luksemburški 1409. godine. Do odstupanja dolazi na prelazu iz XVI u XVII stoljeće kada se, uslijed stapanja austrijske i ugarske heraldičke, te navođenja Rame u tituli ugarskih kraljeva kao u srednjem vijeku, Bosna i Rama smatraju sinonimima. Kasnije je grb ruke sa mačem kao simbolom, poistovjetio sa Ramom, dok je u ilirskim grbovnicima Bosna imala drugačiji grb, ukrštene nazubljene grede sa okrunjenim glavama, koji se u franjevačkim krugovima jako cijenio i koristio. U svom zaključnom razmatranju Filipović navodi: „U prvoj instanci je (grb op.a) isključivo pripisivan Bosni, da bi potom bio prozvan grbom Bosne ili Rame. Nakon toga je postepeno naziv grb Rame potisnuo iz upotrebe naziv grb Bosne, a u određenim krugovima se pojavilo i shvatanje prema kojem Rama i Bosna imaju različite grbove. Službeni dokumenti s početka 19. stoljeća međutim pokazuju da su se heraldičari Habsburgovaca vratili na staru koncepciju prema kojoj taj grb prvo predstavlja Bosnu. Od takva stava nisu odstupali ni nakon okupacije Bosne i Hercegovine 1878. godine kada je odlučeno da će se ruka naoružana sabljom, u značenju nekadašnjeg grba Bosne, nastaviti koristiti kao “zemaljsko obilježje” novopridružene zemlje Austro-Ugarskoj monarhiji.“

Tako je Bosna i Hercegovina dobila grb koji se, kako je ranije navedeno, ukorijenio u habzburškoj tradiciji kao simbol zemlje na koju historijsko pravo polažu ugarski kraljevi. Okupacijom Bosne i Hercegovine, Habzburgovci su ostvarili višestoljetne pretenzije na ovu zemlju. Znak ruke sa mačem bio je zemaljski grb Bosne i Hercegovine do kraja Austro – Ugarske uprave 1918. godine.

 

Za Intelektualno.com priredio: Dino Hajdar

Facebook komentar
Tags: Austo-UgarskaBosna i HercegovinaDino HajdarGrb BiH
Prethodni post

Najekstremnija politička forma antiintelektualizma desila se tokom zločina koje su počinili Crveni Kmeri

Slijedeći post

Putovanje egipatskog princa Muhamed Ali-paše kroz Bosnu 1900. godine

Slijedeći post
Putovanje egipatskog princa Muhamed Ali-paše kroz Bosnu 1900. godine

Putovanje egipatskog princa Muhamed Ali-paše kroz Bosnu 1900. godine

Preporučeno

Istanbulski sokaci kroz pero Zuke Džumhura

Muhammed Musić Bošnjak – Allamak

21/10/20
Bošnjaštvo je naš identitet, a ne teret

1918. godina u životu Bošnjaka – politička prekretnica

23/02/19
Povelja Kulina bana: Još jedna godišnjica prošla, original je i dalje u Rusiji

Dr. Enver Imamović: Kulin ban i njegova Povelja

28/08/19
Odabrani citati: Isnam Taljić „Roman o Srebrenici“

Srebreničani ugled i čast brane znanjem i naukom

11/07/19

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.