• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna Aktuelno

Godišnjica smrti Zulfikara Zuke Džumhura

Intelektualno Intelektualno
27/11/2019
in Aktuelno, BiH, Bošnjački intelektualci kroz historiju, Historija, Historije Bosne i Bošnjaka, Književnost, Kultura i tradicija, Umjetnost
0
Godišnjica smrti Zulfikara Zuke Džumhura
0
Dijeljenja
148
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Danas se navršava 30 godina od smrti Zulfikara Zuke Džumhura, bosanskohercegovačkog putopisca, slikara, karikaturiste, novinara…, čovjeka uz čije je ime moguće napisati bezbroj riječi. Ali riječi ponekad nisu dovoljne, pogotovo ne ako njima želimo opisati jednu takvu svestranu ličnost, kakav je bio Zuko Džumhur, koji je upravo pisanom riječju, crtežom, karikaturom, narativom, pa i svojom pojavom, obilježio jednu epohu književnog i umjetničkog stvaralaštva Bosne i Hercegovine i bivše Jugoslavije.

Zulfikar Zuko Džumhur rođen je 24. septembra 1920. godine u Konjicu, u uglednoj konjičkoj ulemanskoj porodici Džumhur. Njegov otac Abdulselam bio je imam u vojsci u Beogradu, gdje je Zuko provodio svoje djetinjstvo i stekao osnovno obrazovanje. Ljetne dane djetinjstva provodio je u svom rodnom Konjicu, gdje je, vidjevši znamenitog konjičkog slikara Lazara Drljaču kako olovkom crta Tekijsku džamiju, odlučio da neće biti „ni odžačar, ni mašinovođa, ni tramvajdžija“, već da će biti slikar. Ova dječija želja Zuki se ostvarila. Nakon završene gimnazije u Sarajevu, Džumhur istovremeno upisuje studije na Pravnom fakultetu i Likovnu akademiju u Beogradu. Želja iz djetinjstva i njegov afinitet prema slikarstvu odnose prevagu, te studij pravnih nauka napušta kako bi se posvetio studiju na Akademiji, gdje uspješno diplomira u klasi Petra Dobrovića, poznatog jugoslavenskog slikara i likovnog kritičara.

Slični tekstovi

Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

28/01/2023
Nakon mamelučke pobjede kod Ayn Jaluta, počele su se  pojavljivati prve pukotine u Mongolskom Carstvu

Nakon mamelučke pobjede kod Ayn Jaluta, počele su se pojavljivati prve pukotine u Mongolskom Carstvu

28/01/2023

Crtežom i karikaturom Džumhur udara pečat svom likovnom sazrijevanju. Već 1947. godine objavljuje svoj prvi crtež u časopisu Narodna Armija. Za svog života objavio je više od 10.000 crteža i karukatura u raznim jugoslavenskim časopisima, posebno u Politici, u kojoj je počeo objavljivati na nagovor svog prijatelja Pjera Križanića, čijim je karikaturama i smislom za satiru bio oduševljen još u studentskim danima. Nakon Križanićeve smrti, Džumhur je zauzeo njegovo mjesto u redakciji Politike, a narednih 30 godina, svake nedjelje naslovnu stranu ovog časopisa krasile su Zukine karikature.

Veoma rano je ostvario veliki uspjeh kao karikaturista, kada su njegovu karikaturu Karla Marksa, objavljenu u Književnim novinama, prenijeli svi jugoslavenski i 60 stranih listova. Na karikaturi se vidi Karl Marks kako sjedi za pisaćim stolom, dok na zidu, iznad Marksa, stoji uokviren portret Josifa Staljina. Karikatura je objavljena u jeku krize prouzrokovane rezolucijom Informbiroa protiv KPJ. Ova Džumhurova karikatura na satiričan način opisuje vladavinu sovjetskog diktatora, i njegovo tumačenje naučnog socijalizma.

Lik i djelo Zuke Džumhura, svestranog umjetnika, posebno krasi njegovo književno stvaralaštvo. Zuko Džumhur jedan je od najznačajnijih putopisaca jugoslavenskog govornog područja. Njegovi tekstovi o gradovima i mjestima koje je posjetio, baš kao i njegovi crteži i karikature, dovedeni su do savršenstva. Opise gradova, ljudi, običaja, te anegdota iz najudaljenijih mjesta planete Zemlje koje je obišao, iznosi na svojstven način, kao da je godinama živio u toj sredini. Zbog toga se za Zuku može reći da je građanin cijelog svijeta, mada njegova domovina nikada nije izašla iz njega i on joj se uvijek rado vraćao.

Pored putopisa, pisao je scenarije za više kratkih i tri igrana filma. Igrani film Miris dunja u režiji Mirze Idrizovića, a čiji scenarij potpisuju Idrizović, Džumhur i Karel Valtera, dobio je nagradu za najbolji scenarij na 29. filmskom festivalu u Puli.

Za svoga života objavio je nekoliko književnih djela. Nekrolog jednoj čaršiji (1958), njegovo je najpoznatije književno djelo, za koje je predgovor pisao Ivo Andrić. Nikada nikom prije toga, a ni kasnije, Andrić nije napisao predgovor djela. Za predgovor, Zuko se Andriću odužio nacrtavši njegov portret. Pored Nekrologa jednoj čaršiji, objavio je još: Pisma iz Azije (1973), Hodoljublja (1982), Putovanje bijelom lađom (1982), te posthumno publikovana Izabrana djela Zuke Džumhura (1991).

Posebno mjesto u biografiji Zuke Džumhura zauzima njegov angažman na Radio-televiziji Sarajevo kao pisac scenarija i voditelj emisije Hodoljublje, koja je u bivšoj državi bila mnogo gledana. Emisija je snimana u inostranstvu i u Jugoslaviji, a Zuko je gledaocima ispred malih ekrana pričao o mjestima koje je sa ekipom emisije posjetio. Koliko je emisija bila popularna, najbolje govori činjenica da je u posljednjim godinama svog života primio na stotine pisama gledalaca, koji su bili očarani njegovom pojavom i njegovom emisijom. Nema sumnje da je za to najzaslužnija njegova karizma i naracija kojom je, tokom emitovanja Hodoljublja, gledaocima dočaravao gradove kao domaćin, pa makar se epizoda snimala i daleko van bivše Jugoslavije.

Svoje posljednje godine života proveo je u miru u Herceg Novom, kao podstanar, zajedno sa svojom suprugom Vezirom.  Na to ga nije natjerala loša finansijska situacija, već  je htio da se sa svojom suprugom „skloni“ na neko mirno mjesto, malo dalje od očiju javnosti. „Na posljednje putovanje najljepše je poći tako što će čovjek obući bijelu košulju i otići bez pompe, bez velikih riječi i halabuke“ govorio je. Tako je i bilo. Dana 29. novembra 1989. godine u Herceg Novom prestalo je kucati srce Zulfikara Zuke Džumhura. Po svojoj želji, sahranjen je na gradskom mezarju Musala u svom rodnom Konjicu.

Iza jednog takvog svestranog čovjeka ne može ostati skromna zaostavština. Dugo će se prepričavati njegove anegdote, pričati o njegovim Hodoljubljima, čitati njegovi putpopisi, te komentarisati njegovi crteži i karikature. Sjećanje na Zulfikara Zuku Džumhura u našoj zemlji ne smije izblijediti. Svojim radom i ogromnom intermedijalnom zaostavštinom, Zuko nas je zadužio da ga se, makar, sjećamo.

 

Za Intelektualno.com priredio: Dino Hajdar

Facebook komentar
Tags: Dino HajdarGodišnjiceKnjiževnostKonjicLikovna umjetnostZulfikar Zuko Džumhur
Prethodni post

Valdivia zemljotres: Najsnažniji zemljotres ikada izmjeren

Slijedeći post

Crveni Kmeri: Sumnja na svakoga kao državna ideologija

Slijedeći post
Crveni Kmeri: Sumnja na svakoga kao državna ideologija

Crveni Kmeri: Sumnja na svakoga kao državna ideologija

Preporučeno

Riza-beg Kapetanović – Lejlei-Kadar

Riza-beg Kapetanović – Lejlei-Kadar

19/05/20
Lisica za Hayat o političkim odnosima u Bosni i Hercegovini i regionu

Lisica za Hayat o političkim odnosima u Bosni i Hercegovini i regionu

04/08/22
I to je moguće: Njemačka se zadužuje!

I to je moguće: Njemačka se zadužuje!

16/03/22
Usvojena peticija e-1837 u kojoj se traži krivično sankcionisanje negatora genocida u Srebrenici u Kanadi

Izbori u Srebrenici: Pokazivanje političke zrelosti i državničkog razmišljanja u Srebrenici je nužno

22/01/20

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.