Hasan Kafi b. Turhan b. Dawud b. Jakub az-Zibi al-Akhisari ač-Bosnawi, poznatiji kao Hasan Kafi Pruščak, jedan je od najznačajnih ličnost u naučno – književnom i intelektualnom životu Bošnjaka muslimana sa kraja 16. i početka 17. stoljeća. Bio je mislilac i naučnik na polju humanističkih disciplina filozofije, logike, prava, sociologije, politike, teologije i lingvistike. Rođen je u Pruscu 1544. godine. Svoje književno ime Kafi počinje koristiti od 1580. godine.
Izvori o Kafijinom životu su brojni. Ipak, najznačajnije podatke o njegovom životu možemo pronaći u njegovom djelu pod nazivom Nizam al-ulama ila hatam al-anbiya, što bi u prijevodu značilo Niz učenjaka do posljednjeg vjerovjesnika. Ovdje je Hasan Kafi skicirao svoju biografiju do 1600. godine. Ostali izvori koji nam govore o životu ovog intelektualca jesu pisanja njegovih mlađih savremenika kao što su Atai i Hadži Kalfa. Dosta podataka o njemu, njegovom životu, djelu, značaju i mjestu iz kojeg potiče, daje nam Elvija Čelebi.
U svojoj biografiji, Kafi govori o svom porijeklu i roditeljima. Spominje svog pradjeda, koji se doselio na područje Prusca, te svog dedu i oca. Pretpostavljamo da je njegova majka umrla prije 1600., jer je Kafi spominje kao pokojnu. Hasan Kafi Pruščak svoje školovanje počinje u 12. godini života. Sam kaže kako je na studije u Carigrad otišao po završetku školovanja u svojoj domovini. Hazim Šabanović vjeruje da je on prije odlaska u Carigrad pohađao jednu od tri tadašnje sarajevske medrese, međutim o tome nam Kafi ne daje nikakve podatke.
Nakon završene medrese u Carigradu, Kafi odlazi kod hadži efendije Kara Jilana. Vjerovatno s njim odlazi u Čataldžu. Pruščak ističe kako je od njega sve naučio. Sljedeći njegov učitelj bio je Mula Ahmed Ensari kod kojeg je učio tefsir, usul i fikh. Nakon što se vratio u svoje rodno mjesto, Hasan Kafi je počeo podučavati djecu. Iz toga proizilazi da se Kafi u Carigradu zadržao 9 godina i da se vratio sa svojih navršenih 30-tak godina života, kada počinje pisati svoja djela.
Još dok je bio u Carigradu, Pruščak je primjetio da se tamo bogatijim ljudima daje atribut „Čelebi“. Inače, nadimak „Čelebi“, se davao samo onima koji su se mogli ubrajati u učenjake islamskih nauka. To ga je potaklo da napravi jednu filološku raspravu o značenju i upotrebi riječi Čelebi.
Hazim Šabanović pretpostavlja da je on osnovao privatnu školu 1578/79. godine. Godine 1583. Hasan Kafi je imenovan za kadiju Prusca. Njegovo imenovanje nam potvrđuje činjenicu da je prusački kadiluk postojao od ranije. Šabanović pretpostavlja da je on bio prvi kadija tog područja. U periodu kada postaje prusačkim kadijom, napisao je komentar svog djela al-Kafi.
Četri godine poslije napisao je djelo o namazu Hadiqat as Salat, što mu je pomoglo da dobije kadiluk u srijemskom vilajetu. Vjerovatno se i tamo bavio podučavanjem. Za to vrijeme počinje pisati svoje pravno djelo Samt al wusul ila al usul što bi u prijevodu značilo metod uvođenja u jurisprudneciju.
Godine 1596. Hasan Kafi je napisao svoje najpoznatije djelo pod nazivom Usul al-hikam fi nizam al-‘alam – temelji mudrosti o uređenju svijeta. Iako je nastalo u vremenu kada je Osmansko Carstvo još uvijek bilo u usponu, Hasan Kafi ukazuje na opasnosti od korupcije, nepravde, nasilja, nerada, pomanjkanja organizacije, nedovoljno kontroliranje armije, pretjerivanje u zabavi i uživanju. Zato je on tadašnjoj vlasti uputio ukor i ukazao joj na nužnosti reforme društva i države. Temelji mudrosti o uređenju svijeta preveden je na više svjetskih jezika, te je rezultat jednog filozofskog i državničkog uma. Kafi je otišao u Jeger i predao svoj rad. Međutim, kako je djelo bilo napisano na arapskom jeziku, osmanski dužnosnici su mu preporučili da napiše prevod na osmanski jezik. Kao nagradu za ovo djelo, sultan mu je darovao prusački kadiluk na doživotno upravljanje.
Nakon ovih podataka, vijesti o Hasanu Kafiji su veoma oskudne. Iako je on živio još dvadeset godina, taj period možemo rekonstruisati samo na osnovu uvodnih i zaključnih zapisa u djelima koja je tada pisao. Godine 1598. kao kadija i muderris napisao je koncept djela Rawdat al-gannat fi usul al-i’tikadat. Sljedeće godine napisao je koncept djela Tamhis at talhis fi ilmi l balaga, a proširenu verziju završio je 1601. ili 1607.
Hasan Kafi je stečeni imetak ulagao u zadužbine. Podigao je džamiju, medresu, han, mekteb, doveo izvorsku vodu do Prusca. Pored ostalog, Kafi se bavio i kaligrafijom, drvorezbarijom, na što nas podsjeća izrezbaren natpis u borovini, koja se nalazi u njegovoj džamiji u Pruscu. Ona sadrži ime, zanimanje (kadija) i godinu izrade (1015. godine po hidžri, odnsosno 1606. – 1607.godine).
Svi Kafijevi biografi bilježe da je umro 15. šabana 1025., odnosno 28. augusta 1616. godine. Međutim, u nekim rukopisima Kafijevih djela stoji da je umro 1024. to jeste, 1615. godine. U jednom rukopisu se donosi i datum 16. ramazan 1024., to jeste 9. oktobar 1615. godine. Taj podatak možemo pronaći u prijepisu djela Nizam al-ulama, koji je izvršen 1617. godine. Pretpostavlja se da je to djelo nekog od njegovih učenika. Zakopan je u Pruscu, u blizini svoje džamije.
Za Intelektualno.com piše: Alen Borić
