• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna Magazin

Gibraltar – početak islamske Španije

Intelektualno Intelektualno
11/01/2019
in Magazin, Svijet, Svjetska historija, Zanimljivosti
0
Gibraltar – početak islamske Španije
24
Dijeljenja
259
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Gibraltar je tokom svoje historije bio predmet velikih rasprava između Španije i Velike Britanije. Ova mala država plijenila je pažnju zbog svog veoma dobrog strateškog položaja, pa je stoga jasno zbog čega su Španija i Velika Britanija dolazile u sukob mnogo puta zbog ove male države. Iz gotovo istih razloga ovo područje bilo je veoma zanimljivo i muslimanima koji su upravo sa ovog područja proširili islam po čitavom Pirinejskom poluotoku.

Inteligentni vojskovođa Berber Tarik ibn Ziyad

Slični tekstovi

Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

28/01/2023
Nakon mamelučke pobjede kod Ayn Jaluta, počele su se  pojavljivati prve pukotine u Mongolskom Carstvu

Nakon mamelučke pobjede kod Ayn Jaluta, počele su se pojavljivati prve pukotine u Mongolskom Carstvu

28/01/2023

Poznavajući veoma dobro unutarnje probleme koje je imala Španija, Berber Tarik ibn Ziyad napravio je jasno definisan plan sa ciljem prolaska preko Gibraltarskih vrata, čime bi stvorio uslove za stvaranje nove muslimanske teritorije. Tarik ibn Ziyad također je znao i za velika prirodna bogatstva čitavog Pirinejskog poluotoka, pa je i shodno tome želio na što bolji način pripremiti svoje podanike za upad kako bi što prije zagospodario prirodnim bogatstvima ovog područja. Tokom 710. i prve polovine 711. godine vršene su veoma ozbiljne pripreme kako bi na što bolji način ideja o zaposjedanju ovog područja bila izvršena. Prvo je Tarik poslao stotinu konjanika i četri stotine pripadnika pješadije pod vođstvom oficira Tarifa. Ova mala, ali veoma dobro organizirana vojska došla je u blizini Alhesirasa, a zatim je veoma vješto prodrla u unutrašnjost. Za oficira Tarifa koji je po naređenju Tarika ibn Ziyada sproveo ovaj poduhvat u prilog je išla i činjenica da muslimanski vojnici nisu naišli na ozbiljniji otpor tokom provog naleta manje grupe vojnika. Ovakav ishod posebno je radovao inteligentnog i veoma spremnog Tarika koji je ohrabren početnim uspjehom pripremio veliku vojnu ekspediciju kako bi uspješno okočao započeti posao. Postavljajući sebe za glavnog zapovjednika zajedno sa oko dvanaest hiljada muslimanskih Berbera u munjevitoj akciji prošao je preko Gibraltarskih vrata. Pošto je postojala mogućnost jačeg otpora zapadnogotskih snaga Tarik je odlučio da se tokom noći stacionira na mjestu po imenu Mons Calde, koje je kasnije nazvano po vojskovođi Tariku. Naime, ime ovog područja nakon muslimanskih osvajanja zvalo se Džebel el-Tarik tj. Gibraltar, kako glasi i današnje ime ove male državice.

Slab otpor Zapadnih Gota

Muslimani su ovaj poduhvat izveli veoma iznenadno, a u prilog ovoj činjenici je i veoma spora i loše organizovana reakcija Zapadnih Gota koji nisu očekivali ovako munjevitu akciju. Glavni njihov zapovjednik bio je Teodomir, koji se sa svojom malobrojnom vojskom suprotstavio daleko bolje organiziranom Tariku. Na poziv Teodomira koji je uputio kralju Roderihu počela je velika mobilizacija kršćanskih vojnika. Ipak, do otvorene borbe nije došlo odmah, jer je za obje strane početna greška mogla da bude kobna. Prema hroničarima kršćani su sakupili između 40.000 i 100.000 vojno sposobnih ljudi, koji su se spremali nekoliko sedmica za pružanje otpora Tariku i njegovoj vojsci. Do velike bitke između muslimana i kršćana došlo je oko 20. jula 711. godine nedaleko od grada Kadiza. Ova bitka trajala je kontinuirano osam dana, a muslimani su došli do velike pobjede, uprkos značajnim gubicima u ljudstvu. Prema procjenama muslimani su imali oko 3.000 poginulih boraca. Poraz Roderiha i njegove vojske desio se sasvim sigurno i zbog velikog broja neposlušnih formacija kojima je Roderih zapovjedao. Također, bilo je primjetna opšta neorganiziranost i nedisciplina među njegovom vojskom tokom ove bitke, što je naravno išlo u prilog muslimanskoj vojsci. Ovom pobjedom zvanično je započelo muslimansko osvajanje Španije, koja je godinama poslije Tarikove prve pobjede postepeno postala islamska zemlja.

Piše: Admir Lisica

Intelektualno.com

Facebook komentar
Tags: Admir LisicaGibraltarmuslimaniŠpanija
Prethodni post

Teufik Velagić: Neumorni borac za „bošnjačku stvar“

Slijedeći post

“Priče iz dijaspore i domovinskih zemalja” pružaju prikaz života Bošnjaka izvan matice

Slijedeći post
“Priče iz dijaspore i domovinskih zemalja” pružaju prikaz života Bošnjaka izvan matice

"Priče iz dijaspore i domovinskih zemalja" pružaju prikaz života Bošnjaka izvan matice

Preporučeno

Song For Sarajevo: Kako je 1994. Judy Collins pjevala za opkoljeno Sarajevo

Song For Sarajevo: Kako je 1994. Judy Collins pjevala za opkoljeno Sarajevo

18/01/23
Godišnjica smrti Grahama Bamforda, Britanca koji se spalio u Londonu zbog agresije na BiH

Britanac Graham Bamford – bosanski heroj

29/04/20
10 odabranih citata iz romana “Nisam te se nagledao” autora Edina Krehića

Odabrani citati iz romana “Nisam te se nagledao” koji govori o životu u Srebrenici

09/07/19
Gurbanguli Berdimuhamedovi – vođa tajanstvene Republike Turkmenistan

Gurbanguli Berdimuhamedovi – vođa tajanstvene Republike Turkmenistan

16/08/19

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.