Gazi Husrev-begova biblioteka pune 483. godine ljubomorno čuva historiju našeg postojanja, kulture i tradicije. Ova građevina može se pohvaliti ne samo ovim jubilejom, nego i time što u svom bogatom književnom fondu trenutno ima čak 100.000 natpisa.
Interes za knjigama koje se nalaze na policama ove biblioteke je veliki, no, na žalost zbog korona virusa vrata ove riznice znanja sada su zatvorena.
Kako je za Preporod.info kazao Osman Lavić, direktor Gazi Husrev-begove biblioteke, uprkos novonastaloj situaciji građanima nije bila uskraćena ta ljubav prema knjizi. Naime, materijali su im dostavljani putem e-maila, a mnoga djela mogli su čitati i online. S obzirom na veliki interes bh.građana, Lavić kaže da bi vrata čitaonice mogla biti otvorena početkom septembra.
– Korisnici se javljaju i pitaju kada će biblioteka otvoriti vrata. Nakon što je 15. marta pojavom pandemije korona virusa zatvorena, u junu smo je otvorili zaista pod pritiskom korisnika koji su svakodnevno apelovali na nas da to uradimo, pisali nam, tražili… To je svakako potvrda da je biblioteka mjesto gdje ti ljudi nalaze smiraj i na određen način utoljuju svoju intelektualnu glad za knjigom. Iako su čitaonice bile zatvorene, Biblioteka je uspjela uspostaviti adekvatan i kvalitetan kontakt sa svojim korisnicima na šta smo ponosno i što na svaki mogući način nastojimo sačuvati. Nadamo se i želimo vjerovati da će naša biblioteka svoja vrata otvoriti početkom septembra ili najdalje sredinom mjeseca. Jer, na određeni način saosjećamo sa svojim studntima. Tada već počinje akademska godina, počinje njihova potreba za intenzivnijim korištenjem prostora čitaonica. Dat ćemo sve od sebe, vodeći računa o sigurnosti, zaštiti korisnika i uposlenika i preporukama i razvojem situacije – kazao nam je Lavić.
Apelirao je na korisnike da imaju još malo razumjevanja i da se strpe.
– I nama je stalo da se vratimo u normalu i molimo Boga da to bude što prije, da javnosti otvorimo svoje fondove i svoje blago koje je stoljećima čuvano i ljubomorno prikupljano – rekao je Lavić.
Lavić kaže da Gazi Husrev-begova bilioteka kao takva, bez obzira na trenutnu situaciju uzrokovanu korona virusom, nikada, ni na jedan dan, nije prekinula kontakt sa svojim članovima.
Zgrada Gazi Husrev-begove biblioteke, koja je po historijskim podacima osnovana 8. januara 1537. godine, smještena je u samom središtu starog dijela Sarajeva. Svojim izgledom izaziva divljenje svih onih koji posjete glavni grad Bosne i Hercegovine. Osim toga, njen bogati književni fond jedino može “napojiti i nahraniti” one koji su žedni znanja.Među mnogobrojnim vrijednim rukopisima, koji se čuvaju usavremenim depoima Biblioteke, nekoliko njih se izdvaja ljepotom, starošću i važnošću za kulturu i historiju pismenosti Bosne i Hercegovine i Bošnjaka.
Najstariji rukopis koji se čuva u ovoj biblioteci je djelo Muhameda El-Gazalija.
– Biblioteka je uvijek bila kutak gdje se može u miru pročitati korisna i vrijedna knjiga. Danas mi ovdje imamo oko 100.000 bibliotičkih jedinica. Naša biblioteka je specifična sa svojim fondovima. Mi smo možda prvi napravili iskorak, rizikujući određene pogreške i određene nedosljednosti, tako što smo našu staru građu digitalizirali i putem naše digitalne biblioteke ponudili javnosti. Tako se tu mogu naći svi časopisi koji tretiraju našu kulturnu baštinu, a izlazili su na prostoru BiH do 1945. godine kao i glasila Islamske zajednice (IZ). Trebalo nam je za tu prvu fazu četiri godine. Sigurno po tome pionirske korake pravimo na našem prostoru, a možda i šire – ponosno govori Lavić.
Sav taj posao, kaže radi 35 uposlenih.
– Nastojimo da kompletnu građu stavimo u digitalnu formu i tako je javnosti ponudimo. To je malo i rizično, no, ova biblioteka je više od 400 godina čuvala i taložila dokumentacionu građu važnu za našu kulturnu i nacionalnu historiju na ovim prostorima. Naša želja i zadatak je da tu građu valorizujemo, pripremimo i ponudimo, otvorimo našoj javnosti na uvid. Gazijna biblioteka je s najvećim fondom rukopisnog blaga u Jugistočnoj Evropi. Tu se mogu naći čak i dokumenti na osmanskom jeziku koji su ovdje nastajali u proteklih 300, 400 godina, te arhivske građe Islamske zajednice i institucija koje su postojale na ovim prostorima. To je ta srčika, srž, fokus na kojem je pažnja naših korisnika – otkriva direktor Gazijine biblioteke.
Također, navodi i da postoji veliki interes za online knjigama.
– Čini mi se da se taj odnos direktog i fizičkog kontakta sa bibliotekom i online pristupa nekako izjednačava. Koliko imamo korsnika u čitaonicama, toliko imamo ljudi iz različitih djelova svijeta koji potražuju naše knjige. Kao direktor, ponosan sam na svu tu dokumentacionu građu koju su naši preci ispisivali, donosili sa različitih strana dunjaluka i koristili u našim odgojno – obrazovnim zavodima u BiH i šire, a onda je ona na različitim putevima deponovana u ovoj biblioteci. To je čast, ponos, ali i ogromna odgovornost. Zbog toga se trudimo na kvalitetan način zaštititi naše blago, naše knjige… – kaže direktor Lavić, koji je uputio pohvale uposlenima Biblioteke.
Navodi da je složan kolektiv zaslužan za to da je ova biblioteka u zadnjih šest godina registrirala 7.000 članova. Svi su, kaže, zahvaljujući ovom timu ljudi, na najbolji način opsluženi, a ponosno ističe i da se broj članova iz godine u godinu povećava.
Preporod
