• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna Aktuelno

Ferhadija džamija – Banjalučanka koja se svome gradu vratila ljepša nego ikad

Intelektualno Intelektualno
13/03/2019
in Aktuelno, BiH, Historije Bosne i Bošnjaka, Historijski događaji
0
Ferhadija džamija – Banjalučanka koja se svome gradu vratila ljepša nego ikad
0
Dijeljenja
201
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Vrijeme najvećeg vojnog i političkog uspona Osmanskog carstva vezuje se za 16. stoljeće. Stoljeće u kojem se u Bosni kao i u ostatku carstva javljaju istaknute ličnosti kao i vakifi. Bosna predstavlja plodno tlo iz kojeg su Osmanlije crpile ljudstvo, a vremenom su se izdvajale ličnosti koje su postajale značajni vojskovođe i državnici. Među poznatim Bošnjacima biješe i Ferhat-paša iz čuvene porodice Sokolović. Ferhat-paša je bio kliški i bosanski sandžak-beg, kao i prvi bosanski beglerbeg i beglerbeg Budimskog pašaluka. Godine 1574. Ferhat je imenovan za bosanskog sandžak-bega. Obzirom da je  Banja Luka već tada, tačnije od 1553. godine, bila sjedište sandžak-bega, Ferhat-paša, po imenovanju na ovu funkciju, dolazi u grad na Vrbasu. Dolaskom Ferhat-paše u Banja Luku otpočinje novo razdoblje u razvoju ovog šehera. On je u gradu na Vrbasu podigao mnoštvo građevina u vidu zadužbina. Smatra se da je u periodu od 1579. do 1587. godine izgradio 216 zdanja od kojih je najreprezentativnija i najznačajnija džamija Ferhadija.

Ferhat-pašina džamija podignuta je 1579. godine u nekadašnjem Donjem Šeheru, nedealeko od tvrđave Kastel. Ferhadija, nazvana tako prema svom osnivaču, predstavljala je veoma značajan i vrijedan spomenik. Svojom ljepotom dominirala je čitavom okolinom. Ova banjalučka ljepotica građena je klasičnim osmanskim stilom. Ferhat-pašina džamija prema konstrukciji izdvaja se iz standardnog načina gradnje kupolastih džamija u BiH te uz Gazi Husrev-begovu džamiju predstavlja jedinstven primjer. Također, od drugih osmanskih džamija u BiH razlikuje se i prema visini tambura, koji je kod Ferhadije izrazito visok.

Slični tekstovi

Najveća krađa automobila u historiji: Kako je Sjeverna Koreja prevarila naivne Šveđane

Najveća krađa automobila u historiji: Kako je Sjeverna Koreja prevarila naivne Šveđane

02/02/2023
Dr. Misala Pramenković za Intelektualno o saradnji SDA i SPP: Bošnjaci ovim dobivaju prilično jak politički blok čija obaveza je da zastupa interese Bošnjaka

Dr. Misala Pramenković za Intelektualno o saradnji SDA i SPP: Bošnjaci ovim dobivaju prilično jak politički blok čija obaveza je da zastupa interese Bošnjaka

02/02/2023

Tlocrtno rješenje Ferhadije bilo je razvijenije te je rezultiralo prostornom artikulacijom kao višekupolni sistem. Sofe, sa četiri kamena stuba koja su bila povezana lukovima, bile su otvorene te su iz njih ulazilo u centralni džamijski prostor. Sofe su bile natkrivene sa tri kupole, od kojih je srednja bila najuzdignutija te je na taj način naglašen prostor za ulaz. Obavljanje molitve bilo je moguće i u prostoru sofa gdje su se na sjeverozapadnom zidu nalazila dva mihraba. Najprezentativniji dio ovog objekta je ulazni portal, sačinjen od profilisanog okvira od kamena sedre, ukrašen vijencem od manjih i većih trolisnih motiva. Masivna dvokrilna vrata krase halke. Unutrašnjost džamije krasi namještaj koji je sav od mramora. Na lijevom bočnom zidu nalazi se kaligrafski ornament koji sadrži čitavo jedno poglavlje iz Kur`ana. Sa desne strane građevine nalazila se vitka i elegantna munara koja je dostizala visinu do 43m te je bila specifična po ulazu koji je bio iz vana.

U sklopu kompleksa Ferhat-pašine džamije porde šadrvana nalazila su se još i tri turbeta: Ferhat-pašino turbe, Turbe Ferhat-pašinih bajraktara i Turbe Safi-kadune. Rušenje banjalučkog bisera džamije Ferhadije  Ferhat-pašina džamija djelimično je uništena eksplozivom 7. maja 1993. godine. Potpuno rušenje i uklanjanje materijalnih ostataka cjelokupnog kompeksa džamije naredila je vlada tzv. Republike Srpske, a ostaci su odvezeni na obližnju gradsku deponiju. Dan rušenja Ferhadije, simbola Banja Luke, proglašen je za Dan džamija u BiH, na osnovu čega se sačuvalo trajno sjećanje na urbicid koji je izvršen u gradu na Vrbasu. Godine 2001. Islamska zajednica Banja Luke pokreće ponovnu gradnju ove bogomolje. Na ceremniji postavljanja kamena temeljca, koja se odvijala 7. maja 2001. godine, došlo je do napada na okupljene Bošnjake. Napad je izvršen od strane srpskih nacionalista koji su bili protiv ponovne izgradnje džamije, koja je na tom mjestu stajala skoro 500 godina.

U napadu na okupljene kamenicama bilo je i povrijeđenih, a jedan Bošnjak je podlegao povredama. Međutim, ovaj događaj nije obeshrabrio Bošnjake i njihovu želju za obnovom simbola postojanja Bošnjaka i islama u Banja Luci. Nedugo nakon incidenta u tajnosti, uz velike mjere obezbjeđenja, postavljen je kamen temeljac, a gradnja Ferhadije mogla je otpočeti. Obnova Ferhadije trajala je 15. godina, izgradnja i rekonstrukcija povjerena je arhitektu Mehmedu Hamidoviću. Radovi su izvođeni kao i prilikom gradnje džamije 1579. godine te je korišten isti materijal i isti način gradnje. U novu džamiju iskorišteno je oko 85 posto kamena s originalne džamije, a kamen koji je nedostajao vađen je iz istog kamenoloma iz kojeg potiče kamen sa stare Ferhadije.  Dvadeset i tri godina nakon rušenja, Ferhadija je ponovno zablistala u svom punom sjaju. Svečano otvorenje džamije bilo je 7. maja 2016. godine, kada se ova Banjalučanka vratila svome gradu ljepša nego ikada.

Za Intelektualno.com piše: Nermana Crnčalo

 

Facebook komentar
Tags: Banja LukaFerhadija Banja LukaNermana Crnčalo
Prethodni post

Meho Selman učenicima stare danske gimnazije u gradu Sønderborgu održao dvosatno predavanje o Bosni

Slijedeći post

Novi Zeland – teroristički čin inspirisan mržnjom prema muslimanima

Slijedeći post
Novi Zeland – teroristički čin inspirisan mržnjom prema muslimanima

Novi Zeland - teroristički čin inspirisan mržnjom prema muslimanima

Preporučeno

Pjesma Dr. Irfana Ljubijankića: “Molitva za Bosnu”

Pjesma Dr. Irfana Ljubijankića: “Molitva za Bosnu”

26/05/19
Alija Nametak: Arapski bedeli u Bosni

Alija Nametak: Arapski bedeli u Bosni

29/06/20
„Muslimani Jugoslavije nakon Velikog rata: Sto godina od mirovnog ugovora iz St. Germaina 1919-2019“

„Muslimani Jugoslavije nakon Velikog rata: Sto godina od mirovnog ugovora iz St. Germaina 1919-2019“

08/09/19
Schmidtov put u Pakao

BiH između aspiracija Hrvatske i Srbije i Schmidtovih namjera

30/07/22

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.