• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna Aktuelno

Emily Greble: Bosanskohercegovački muslimani su autohtoni Evropljani

Intelektualno Intelektualno
20/01/2022
in Aktuelno, BiH, Intervju
0
Emily Greble: Bosanskohercegovački muslimani su autohtoni Evropljani
0
Dijeljenja
89
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Razgovarao: Faris Marukić

Emily Greble je historičarka Balkana i istočne Evrope. Njeni istraživački interesi uključuju islam u Evropi, tranziciju od carstva do nacionalne države, građanski sukob i lokalne odgovore na socijalizam. Njena prva knjiga „Sarajevo, 1941-1945: Muslimani, kršćani i Jevreji u Hitlerovoj Evropi“ istražuje održivost institucija i mreža u gradu Sarajevu pod nacističkom okupacijom tokom Drugog svjetskog rata. Druga knjiga,“Muslimani i stvaranje moderne Evrope“ preokreće polemičku doksu da su muslimani bili autsajderi ili stranci u Evropi, tvrdeći da su oni centralni za razumijevanje zamršenih procesa izgradnje evropskih nacija i prirode evropske jednakosti, sekularizam i prava u devetnaestom i dvadesetom stoljeću. 

Slični tekstovi

Edin Hajder za Intelektualno: Najveći broj naših građana koji su došli u Dansku devedesetih se dobro snašao

Edin Hajder za Intelektualno: Najveći broj naših građana koji su došli u Dansku devedesetih se dobro snašao

03/02/2023
Najveća krađa automobila u historiji: Kako je Sjeverna Koreja prevarila naivne Šveđane

Najveća krađa automobila u historiji: Kako je Sjeverna Koreja prevarila naivne Šveđane

02/02/2023

Vaša knjiga ,“Muslimani i stvaranje moderne Evrope“ (Muslims and the Making of Modern Europe) mijenja ustaljene perspektive. Ranije se o muslimanima pričalo s pozicije državnih institucija, međunarodnih institucija i sl. Vi ste, izgleda, htjeli priču o evropskim muslimanima ispričati kao njihovu priču, priču iz njihovog ugla. Zašto nam je ovo važno?

– Vrste pitanja koja historičari postavljaju često definiraju države i međunarodne institucije na vlasti, jer te institucije formiraju školske programe, finansiraju muzeje i istraživačke institute, a također kontroliraju i održavaju arhive, odlučujući koje će dokumente čuvati i kako da ih organiziraju i hoće li ih učine dostupnim javnosti. Kada pričamo historiju iz perspektive ljudi na marginama društva, umjesto iz perspektive državnih i međunarodnih institucija, postavljamo različite vrste pitanja i, zauzvrat, razvijamo dublje razumijevanje historijskih procesa – ne samo ono što se dogodilo, nego i zašto se to dogodilo, kako je doživljeno i kakvo je značenje imalo.

Kada sam istraživala i pisala knjigu „Muslimani i stvaranje moderne Evrope“, željela sam razumjeti i objasniti kako su milioni autohtonih muslimana doživjeli i oblikovali zakone, društvo i procese izgradnje nacije u modernoj Evropi. Knjiga počinje 1878. godine Berlinskim kongresom, kada su ponovo iscrtane granice osmanske Evrope. Zatim istražuje kako su generacije muslimana reagirale na njihovu integraciju u druge evropske države, posebno u Austro-Ugarsku, Srbiju, Crnu Goru, a kasnije i Jugoslaviju. Pitam: Šta je značilo za te ljude to što su građani država na koje nisu pristali? Kako su pregovarali, odgovarali, pravili kompromise, opirali se? Kako razumijemo muslimanska iskustva masovnog nasilja, protjerivanja, zemljišne reforme i traume kao dio šire historije izgradnje moderne države? Ne izbacujem državu ili međunarodne institucije iz svoje analize, samo uzimam drugačiju polaznu tačku.

Ovaj pristup pisanju historije nije samo dodavanje priča o muslimanima postojećim historijama ili rasprava o tome šta se dogodilo muslimanima. Umjesto toga, moj pristup nastoji objasniti kako nam muslimanska iskustva, glasovi, izvori i postupci mogu pomoći da razvijemo sveobuhvatnije razumijevanje same evropske historije.

Na primjer, u knjizi govorim o tome kako koncepti poput vjerskih sloboda, manjinskih prava i porodičnog prava nisu imali univerzalno značenje, već su pregovarani i redefinirani. Također pokazujem kako se – kada počnemo s muslimanskim perspektivama – mijenjaju načini na koje definiramo periode historije. Na primjer, kada proučavamo jugoslovensku historiju obično počinjemo od 1918. godine. Ali iz perspektive muslimana, doba rata, promjene režima i izgradnje države nije bilo tako jasno ograničeno.

Za mene je važno i pitanje evropskog sekularizma, koji se zasniva na evropskoj kršćanskoj tradiciji. Je li ovo, tako definirani sekularizam, izvor nerazumijevanja prema muslimanima u Evropi? Treba li nam sekularizacija sekularizma, koliko god to neobično zvučalo?

– Postoji mit da je sekularizam u Evropi bio statičan koncept i da je oslobođen religijskog uticaja. Od ere Francuske revolucije, sekularizacija je postepen proces koji je uključivao kompromise i pregovore kako na nivou pojedinačnih zemalja tako i u Evropi u širem smislu. Francusko društvo imalo je drugačije zakone o državljanstvu za muslimane nego za druge. Britanski zakoni o bogohuljenju razvijeni su kako bi zaštitili Englesku crkvu. Kršćanske norme, vrijednosti i etika redovno su integrirani u evropske zakone i projekte izgradnje nacije.

Što je još temeljnije, kršćanske pretpostavke određuju što je prihvaćeno, ili čak prirodno, pod sekularizmom, a što je uvreda sekularizmu. Na primjer, zakoni koji zabranjuju rad u fabrici nedjeljom postali su prihvaćena praksa u Evropi. Kao i zatvaranje prodavnica za Božić i Uskrs. Ali slična zatvaranja za vrijeme Ramazana ili petkom često se kritiziraju kao prodor islama u javni život. Smatramo da su Evropljani komforni  i prihvaćaju toalete koji su odvojeni po spolu, ali kada muslimani traže sate ženskog bazena ili zasebne ženske plaže, nastaje bijes javnosti.

Sekularizacija nikada nije bila religijski neutralna. Ne u Francuskoj. Ne u Njemačkoj. Ne u Jugoslaviji. Čak ni u komunističkim državama, gdje su ateistički programi ciljali i odgovarali na islamske institucije i muslimanske zajednice na načine koji su bili prilično različiti od drugih konfesionalnih grupa. Moja knjiga rasvjetljava neke od mitova sekularizma pokazujući kako je sekularizacija djelovala na terenu iz muslimanske perspektive.

Bosanskohercegovački muslimani su stalno opterećeni pripadnosti stranoj, neevropskoj, nekompatibilnoj kulturi. Šta su muslimani za Evropu danas?

– Budimo jasni: bosanski muslimani nisu strano ili neevropsko prisustvo, a njihova kultura nije nespojiva sa Evropom. Razumijevanje muslimana kao neevropljana bila je retorika korištena u devetnaestom vijeku, a ista retorika se koristi i danas. Ovu vrstu jezika razvili su drugi Evropljani kao način legitimizacije promjene dinamike moći, vlasništva nad imovinom i osvajanja osmanskih zemalja. Logika je išla: ako su muslimani “stranci” onda ih je lakše ukloniti, marginalizirati ili ušutkati u mjestima gdje su živjeli, kako u praksi tako i u historiji.

Razumijevanje ove historije pomaže nam da vidimo kako je ovo uokvirivanje ukorijenjeno u politici određenih perioda.

Zašto je prisustvo muslimana kroz historiju konstantno politizirano? Najnoviji primjer upotrebe muslimana je izjava Viktora Orbana da je teško inkorporirati državu s 2 miliona muslimana u EU imajući na umu Bosnu i Hercegovinu.

– Ovo je pitanje koje me drži budnom noću. Nije ograničeno samo na muslimane: Romi, Jevreji i mnoge druge manjinske grupe također su politizirani, iako na različite načine. Mi koji proučavamo ove zajednice često se pitamo: da li je ova politizacija samo rasizam? Da li se radi o moći i znanju? Radi li se o određenoj vrsti političke indoktrinacije? Zašto evropske mase (kao i Amerikanci, Indijci, Kinezi i mnogi drugi) dozvoljavaju političarima i stručnjacima da im kažu da su muslimani na neki način opasnost, prijetnja, strano i nespojivo prisustvo u našim društvima samo zato što su muslimani? Nemam dobar odgovor za ovo.

Mislim da je Evropa krhak koncept i krhak politički identitet, kao i mnoge evropske nacionalne ideologije, i lakše je definirati kulturu po onome što nije, nego po onome što jeste. Prikazujući muslimane kao strance ili neevropljane, drugi Evropljani mogu izbjeći teške razgovore o tome šta čini njihove kolektivne vrijednosti i kako ih implementirati na način koji integrira sve Evropljane. Nesigurnost nekih nacionalista i nekih Evropljana, a ne „stranost“ muslimana, je u srcu ove politizacije.

Šta odražava “retorika muslimanske zaostalosti” kojom se bavite u svojoj knjizi „Muslimani i stvaranje moderne Evrope“ i koliko mislite da je još uvijek prisutna u javnom diskursu?

– “Retorika muslimanske zaostalosti” evoluirala je tokom devetnaestog i dvadesetog stoljeća kako bi se muslimani, kolektivno, postavili kao antimoderni i stoga im je potrebna “zapadna civilizacija”. U periodu o kojem pišem, muslimani su često prikazivani kao neobrazovani i praznovjerni, nepismeni, siromašni, prljavi, antinaučni, patrijarhalni, neliberalni, reakcionarni, politički nezreli itd. Slični okviri korišteni su u drugim dijelovima svijeta za stvaranje hijerarhije kultura: na primjer, u zapadnoj Evropi su koristili metaforu zaostalosti da opisuju istočnoevropska društva. Drugi Evropljani redovno prikazuju čitav Balkan kao „nazadan“.

Kao historijska kategorija, zaostalost se ponekad koristila za opisivanje društava s nižim nivoom pismenosti i manje razvijenih kapitalističkih ekonomija, a ponekad se koristila kao šifra riječ za drugačije.

Islamske pravne strukture bile su različite od austrijskih i francuskih. Osmanske imovinske norme bile su drugačije od britanskih.

Ironično je za nas koji istražujemo i pišemo o Balkanu da čujemo termin „nazadan” koji se koristi za opisivanje regiona, jer čak i kada sudite po pravilima koja su zapadnoevropski mislioci stvorili da sebe definiraju kao superiorne, ona i dalje isplivavaju na vidjelo. Na primjer, islamski pravni sistemi dali su više imovinskih i zakonskih prava ženama nego njihove kršćanske kolege. Osmanlije su uvele liberalizacijske reforme ranije od mnogih drugih evropskih država. Kao što osporavamo mit o sekularizmu, trebamo osporiti i mit o zaostalosti. To nije posebno korisna analitička kategorija osim pri objašnjavanju evoluciju različitih oblika rasističkog mišljenja. Ali da li je i dalje prisutan? Apsolutno!

Politicki.ba

Facebook komentar
Tags: BošnjaciEmily GrebleFaris MarukićIntervjumuslimani
Prethodni post

Francuski parlament izglasao Rezoluciju: Postupanje Kine prema Ujgurima je genocid!

Slijedeći post

Uspjeh Turske na Balkanu ovisi o koordinaciji s SAD i EU

Slijedeći post
Uspjeh Turske na Balkanu ovisi o koordinaciji s SAD i EU

Uspjeh Turske na Balkanu ovisi o koordinaciji s SAD i EU

Preporučeno

Studenti Berkeli univerziteta u Kaliforniji pokrenuli peticiju za raskidanje  ugovora u radu u naučno nastavnom procesu sa prof. dr. Jasminom Vujić

Studenti Berkeli univerziteta u Kaliforniji pokrenuli peticiju za raskidanje ugovora u radu u naučno nastavnom procesu sa prof. dr. Jasminom Vujić

11/08/20
Godišnjiaca smrti Mustafe Imamovića: Život posvećen čarobnoj zemlji Bosni

Dokumentarni film o liku i djelu Mustafe Imamovića (VIDEO)

25/01/19
U organizaciji BZK Preporod u Mostaru predstavljena knjiga “Priče iz dijaspore i domovinskih zemalja”

U organizaciji BZK Preporod u Mostaru predstavljena knjiga “Priče iz dijaspore i domovinskih zemalja”

17/11/19
5 inspirativnih citata Mehmedalije Maka Dizdara

5 inspirativnih citata Mehmedalije Maka Dizdara

14/07/20

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.