Svaki džemat u bošnjačkoj dijaspori ima svoju priču i uspjehe kojima se ponosi. Jedan od takvih je džemat Pariz, koji već više od dvije decenije djeluje na tom području. Džemat Pariz osnovan je u maju 1997. godine i od tada ovaj džemat bilježi brojne uspjehe i odlične rezultate. Više o samom osnivanju džemata, projektima i mjesecu ramazanu, za naš portal Intelektualno.com govori predsjednik Islamske zajednice Bošnjaka u Francuskoj i pomenutog džemata Šefadil Ličina.
Na početku razgovora zamolio bih Vas da nam kažete nešto više o aktivnostima i historijatu Vašeg džemata?
Ličina: Poslije pada komunizma i krvavih ratova na prostorima bivše Jugoslavije koji su završili genocidom nad Bošnjacima, našu neorganizovanost kako u Domovini tako i u dijaspori smo skupo platili. U tom periodu je bilo pokušaja organizovanja Bošnjaka u Francuskoj kroz neke humanitarne asocijacije koje su sa manje ili više uspjeha djelovale u tom ratnom periodu, ali i donijele podjele među Bošnjacima. Poslije rata javila se potreba za ozbiljnim organizovanjem na vrijednostima vjere i nacije. 1997 godine povodom jednog tragičnog slučaja u saobraćaju gdje su poginuli naši mladići : dvojica braće Kusturica i jedinac porodice Elezović, na dženazu dolazi Muharem ef Šabić, imam iz Sarbrikena. Tada se uviđa potreba za osnivanjem džemata. Ubrzo je formiran inicijativni odbor na čelu sa Ahmom Elezovićem i dva mjeseca kasnije, 14 maja 1997. godine osnovan je džemat u Parizu, u jednoj džamiji u Parizu. Od tada džemat funcioniše sa dosta solidnim uspjehom. Za dvadeset tri godine djelovanja kroz džemat su prošli mnogi imami, 5 predsjednika i mnogi članovi odbora. Ipak ću pomenuti nekoliko imama:
-Dr. Muharem ef. Šabić, koji je pokrenuo osnivanje Džemata u Parizu.
-Hfz. Edin ef. Bukva, koji je boravio dva puta kao ramazanski imam u periodu 1997-98 kada se gradio i kalio naš Džemat.
-Hfz. dr. Senaid ef. Zaimović, veliki prijatelj našeg džemata i aktuelni Direktor Vakuvske direkcije IZ u Bosni i Hercegovini.
-Mithat ef. Mujević je posebno zaslužan za jedinstvo našeg džemata, kako među Bošnjacima, tako i sa našom braćom Albancima koji su zajedno sa nama od osnivanja.
-Harun ef. Hodžić, major Armije Bosne i Hercegovine, borac u svakom smislu, koji je za 6 godina službe napravio veliki napredak, i koji i danas uživa veliki autoritet i poštovanje u džematu.
Zadnjih 10 godina nas predvodi Abduselam ef. Fetić, koji je svojim znanjem doprinio podizanjnju vjerske svijesti kod našeg naroda.
Vlasnici smo objekta od 75 m2 i imamo zavidnu sumu novca za kupovinu većih prostorija.
Aktivnosti sa djecom i omladinom zauzimaju važno mjesto u našem djelovanju, kako bi ovaj trud prenijeli budućim generacijama i u njima očuvali iskru islama i ljubav prema domovini. Mektebskim aktivnostima na bosanskom jeziku nudimo našoj djeci kvalitetno vjersko i kulturno obrazovanje. Projekat Mreže mladih IZ je uspio da okupi našu omaldinu oko vjerkih i kulturnih projekata, gradeći od njih nosioce naših budućih aktivnosti.
U džematu imamo sve više hadžija i hadžinica, kao i pokrivenih djevojaka i hanuma, te novih bračnih zajednica među omladinom našeg džemata, što nas posebno raduje i motivira.
Na koji način održavate povezanost sa svojom domovinskom zemljom BiH/Sandžak?
Ličina: Džemat u Parizu od svog osnivanja djeluje u okrilju Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i ima prisnu saradnju sa Muftijstvom Sandžačkim tj. Islamskom zajednicom u Srbiji. Na osnovu te saradnje džemat u Parizu kao najstariji džemat u Francuskoj, naravno u saradnji sa ostalim džematima, osniva 2007. godine Islamsku zajednicu Bošnjaka u Francuskoj, a dužnost glavnog imama obavlja Harun ef. Hodžić, a od 2009. godine do danas mr. Isah ef. Dacić, imam džemata u Strazburgu. Pored ove administrativne veze, naše veze sa IZ održavamo i kroz stalne posjete vaiza i predavača prilikom velikih vjerskih skupova. Sa druge strane, imamo veoma dobru i korektnu saradnju sa Ambasadom Bosne i Hercegovine u Parizu. Želja nam je da budemo sudionici svih znajčajnih aktivnosti u Islamskoj zajednici.
Koje su to aktivnosti u toku mjeseca ramazana koje ste do sada prakticirali unutar Vašeg džemata?
Ličina: Mjesec ramazan je poseban za naš džemat, a vjerujem da je tako svugdje, međutim on ima posebno mjesto u džematima dijaspori. Jer zbog brzine načina života na Zapadu, nemamo dovoljno vremena da se posvetimo svom džematu, ali kada nastupi ramazan onda odlučimo da nadoknadimo propušteno i budemo prisutniji u džematu. U toku mjeseca ramazana pored ustaljenih aktivnosti teravija, dersova i učenja Kur’ana, kojima prisustvuju svi : muškarci, žene, stari, mladi i djeca, imamo jednu živahnost i raznolikost džemata koju nemamo inače na džumi i dnevenim namazima. Posebnost su nam zajednicki iftari, gdje svi po nešto pripremimo, pa se uz muhabet i radost, zajedno iftarimo, a često imamo i musafire. Islamska zajednica svakog ramazana šalje sejjar-vaiza, a često nas posjete i još mnogi vaizi koji u ovm mubarek mjesecu obilaze džemate u dijaspori kako bi predstavili svoja djela i projekte. U mjesecu ramazanu prikupljamo fitre i zekat, kao i članarine i uvakufljenja, što i sa te finansijske strane je veoma značajno za opstanak i normalno djelovanje našeg džemata.
Činjenica je da uslijed širenja virusa korona ramazanske aktivnosti neće biti iste kao prethodnih godina. Kako Vaš džemat planira provesti predstojeće mubarek dane?
LIČINA : Ovaj ramazan provodimo sa svojim porodicama i u svojim kućama, jer zbog trenutne sanitarne krize nismo se u mogućnosti okupljati se u džematu i zajednicki provoditi ibadetske aktivnosti kako smo inače praktikovali. Međutim, uspjeli smo da održimo minimum vjerskih aktivnosti i to u vidu video-konferencija gdje smo obezbijdili našim džematlijama da mogu i prije ramazana petkom poslušati hutbu, a onda kući klanjati podne-namaz, a nedjeljom naša djeca imaju online mekteb sa imamom, kao i telefonske konsultacije sa imamom. Hvala Allahu, nismo imali smrtnih slučajeva u ovom periodu, što nam je bila najveća briga, znajući sve poteškoće i uvjete dženaze u ovom periodu. U toku ramazana svakog dana prije iftara džematlije mogu pratiti mukabelu – zajedničko učenje Kur’ana i poslušati tumačenje odabranih ajeta. Trenutno razmatramo mogućnosti da ukoliko se ne budemo mogli okupljati do kraja ramazana, organizujemo prikupljanje sadakatu-l-fitra, zekata, članarina i uvakufljenja, kako bi omogućili našim džematlijama da ispune ove vjerske dužnosti kako su inače praktikovali u ramazanu, a da opet ispoštujemo sva pravila vanrednog stanja.
Kakvo je trenutno stanje u zemlji u kojoj trenutno boravite?
Ličina: Muslimani u Francuskoj čine drugu vjersku zajednicu po brojnosti, poslije Katolika, ali je nemoguće ustanoviti tačan broj jer je pri popisu stanovništva u Francuskoj zabranjeno popisivanje vjerske pripadnosti. Podaci variraju između 6 i 10 miliona muslimana, sa preko 2000 vjerskih objekata, i desetak institucija koje pretendiraju biti predstavnici muslimana u Francuskoj. Bošnjaci u Francuskoj čine neprimjetnu zajednicu od oko 30.000 muslimana, i sa 10-tak vjerskih objekata pokušavaju pronaći odgovarajući model organizacije.
Položaj muslimana u Francuskoj nije zadovoljavajući, ali ide ka boljem. Veći dio odgovornosti za takvo stanje nose muslimanske organizacije koje ne čine dovoljno da zajednički nastupe na polju izgradnje jedinstvene vjerske institucije koja bi predstavljala sve muslimane i borila se za njihova prava. Sa druge strane i državne institucije pretjeravajući sa laicizmom, koji je oličje Francuske Republike, ostavljaju muslimanske organizacije bez potrebne podrške pri vođenju i izgradnji islamskih institucija u Francuskoj. Tome možemo pridodati i neosnovano etiketiranje i optužbe za terorizam i fanatizam, koje je često dolazilo od visokih državnih zvaničnika. Trenutna sanitarna kriza, izazvana pandemijom korona virusa, najavljuje ekonomsku krizu i znatno utječe na socijalni život u Francuskoj. To se posebno odražava na vjerske zajednice, koje u ovom periodu moraju obustaviti gotovo sve aktivnosti, osim preko video-konferencija i telefonskih konsultacija. Još je neizvjesno u kojoj mjeri će ova kriza uticati uopšteno na društvo, a posebno na vjerske zajednice i naš džemat. Ono što je sigurno, jeste da nećemo odustati od našeg džemata i da ćemo se prilagoditi uvjetima izazvanim ovom pandemijom, naravno u cilju očuvanja zdravlja naših džematlija.
Vaša poruka našim čitaocima u domovini, domovinskim zemljama i dijaspori?
Ličina: Da grade i čuvaju svoj džemat, vežu se za svoju Islamsku zajednicu, kako bi jačali svoju svijest o svojoj vjeri, naciji i tradiciji, te je prenijeli na buduće generacije.
Intelektualno.com
