Jedna jako pozitivna priča nam dolazi iz Unsko-sanskog kantona. Naime, grupa mladih ljudi, historičara, odlučila je da svoja znanja i mogućnosti ujedine i osnuju Udruženje koje će se baviti promoviranjem historije i historijskih vrijednosti. Udruženje historičara – Veritas historiae, osnovano je u maju ove godine. Predsjednik Udruženja je Dino Dupanović, koji je ujedno i student doktorskog studija na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, Odsjeka za historiju. Sa Dupanovićem smo razgovarali o ciljevima i aktivnostima Udruženja.
Intelektualno: Kako ste došli na ideju osnivanja jednog ovakvog Udruženja ? Možete li nam reći nešto više o Udruženju ?
Dupanović: Ideja za osnivanje udruženja historičara je potaknuta još prije nešto više od jedne godine, međutim cjelokupan proces oko formiranja udruženja ovakvog tipa je dosta zahtjevan posao. Posebno kada želite okupiti što veći broj historičara s cijelog kantona. Odakle ideja za pokretanje udruženja ? Pa mogu slobodno reći da je više razloga koji su nas navodili na ovaj put. Prvi je svakako taj što je Bihaćka krajina često na margini kulturnih događanja u Bosni i Hercegovini, pa tako i onih koji se odnose na historiju. Smatrali smo da na ovaj način možemo skrenuti pažnju na ovo vrlo bogato historijsko područje i privući historičare iz ostalih univerzitetskih centara Bosne i Hercegovine i regiona da svoja predavanja, seminare, okrugle stolove, konferencije i ostalo možda održe u Bihaću ili nekom drugom gradu Unsko-sanskog kantona. Osim toga, Bihaćka krajina nikada nije niti imala zvanično udruženje ovakvog tipa pa krivce za marginalizaciju možemo tražiti uglavnom među sobom. Danas naše udruženje broji 17 stalnih članova. Radi se uglavnom o profesorima historije u osnovnim i srednjim školama, muzejskim radnicima, ali s ponosom ističemo da su naši članovi i pojedini studenti završnih godina Filozofskog fakulteta u Sarajevu – Odsjeka za historiju. Mislim, odnosno nadam se, da ćemo njihovim povratkom umogome dobit na kvalitetu.
Intelektualno: Zanimljiv je naziv Udruženja „Veritas historiae“, zašto baš taj naziv ?
Dupanović: Prvotno naziv našeg udruženja je trebao biti vezan uz grad Bihać, međutim kako je poraslo interesovanje historičara i iz drugih gradova Unsko-sanskog kantona, onda smo se odlučili modificirati naziv kako ne bi oštetili i druge historičare koji dolaze iz Cazina, Bužima, Bosanske Krupe i drugih gradova. Veritas historiae iz jednostavnog razloga što je naš jedini cilj traganje za historijskom istinom. Mi smo recimo imali u posljednjih nekoliko godina da su historiju Bihaćke krajine pisali ljudi koji po struci nisu historičari i koji su bili skloni izvođenju sumnjivih zaključaka, iz raznih razloga. Tako smo nedavno imali promociju jedne knjige sumnjive kvalitete i zaključaka, koja je dočekana i primljena, bez ikakve javne kritike, mislim barem na onaj dio koji se bavi ovom strukom. Ne treba zaboraviti niti javne istupe pojedinaca koji su često uzimali sebi za pravo da tumače historiju onako kako njima odgovara. Mislim, da je ovaj naziv pravi odgovor na svepristuniju pojavu historijskog revizionizma u javnom mnijenju i historiografiji uopće. Tako ni ovo područje Bosne i Hercegovine nije ostalo imuno na takve pojave. Ne treba zaboraviti niti činjenicu da su u historiografiji i ranije pravljenje neke greške koje mi danas moramo ispravljati, ili barem preispitati. Sve ostalo je do nas da li ćemo opravdati ovaj naziv ili ne.
Intelektualno: Kako ste zadovoljni dosadašnjim djelovanjem ?
Dupanović: Naš prvi projekat, što je ujedno bila i promocija našeg udruženja jeste bila promocija knjige kanadskog historičara Maxa Bergholza – Nasilje kao generativna sila. S obzirom da se radi o knjizi koja je posebno odjeknula ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u regionu, mogu reći da smo tu večer više nego uspješno promovirali knjigu, ali i naše udruženje. Uostalom prepuna sala Prvog zasjedanja AVNOJ-a bila je dovoljan pokazatelj. Još veće ohrabrenje dobili nakon promocija kada je upućen veliki broj čestitki od naši sugrađana, ali i samog autora. Bili smo svjesni da smo napravili pravu stvar s osnivanjem, ali se uvjerili i u naša ranija predviđanja da je publika, ne samo u Bihaću, nego i svim gradovima Unsko-sanskog kantona željna ovakvih i sličnih događaja.
Intelektualno: Koje aktivnosti planirate o budućnosti ?
Dupanović: Teško pitanje. Da pitate nas, mislim da imamo dovoljno materijala da svakog mjeseca pravimo neke aktivnosti, međutim kao i u svemu i ovdje vam je prijeko potreban novac. Međutim, osim promocija knjiga, da budem precizniji dvije promocije gdje smo već razgovarali s autorima, mi u planu imamo da u mjesecu novembru održimo jedan okrugli sto ili manifestaciju pod nazivom Dani Bihaćke republike, kako bismo obilježili i godišnjicu Prvog zasjedanja AVNOJ-a i osnivanje Bihaćke republike. Mi smo zamislili da to traje ukupno četiri dana i da kroz različite aktivnosti priredimo neka dešavanja, naravno u historijskom kontekstu, ali i da dovedemo neka zvučnija imena s domaće i regionalne historiografske scene. Međutim, o tome ćemo nešto više znati u narednih mjesec do dva dana.
Intelektualno: Zašto je bitno, po Vama, promovirati historiju, kako kroz razna Udruženja, tako i na neke druge načine ?
Dupanović: Kako sam i ranije naveo, u vrijeme sve većeg nastraja historijskog revizionizma jako je bitno da postoji neko ko će na ispravan način tumačiti historijske činjenice i procese u ime javnosti i ispravno interpretirati pojedine događaje. Mislim da ovdje ne moramo ići daleko, dovoljno vam je samo da pogledate zadnja dešavanja koja su se dogodila u sklopu već tradicionalnog History Festa kojeg organizuje Udruženje za modernu historiju iz Sarajeva, sada već regionalno poznatog festivala historije. Da ne dužim, oni koji su upućeni tu su jasno mogli vidjeti sukob antirevizionista i revizionista. Zato je jako važno da imamo udruženja koja djeluju u svrhu traganja za historijskom istinom.
Za Intelektualno.com priredio: Alen Borić
