• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna BiH

Dr. Sedad Bešlija za Intelektualno.com: Zaboravili smo čuveni Banjalučki boj iz 1737. godine

Intelektualno Intelektualno
03/08/2019
in BiH, Događaji, Historija, Historije Bosne i Bošnjaka, Historijski događaji, Intervju
0
Dr. Sedad Bešlija za Intelektualno.com: Zaboravili smo čuveni Banjalučki boj iz 1737. godine
506
Dijeljenja
1.5k
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Ove godine, 4. augusta, navršava se 282 godine od značajnog historijskog događaja u bošnjačkoj i bosanskohercegovačkoj prošlosti, Banjalučkog boja iz 1737. godine. Tim povodom, za intelektualno.com govori dr. Sedad Bešlija, v.d. direktor Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu i naučni saradnik za stariju historiju (osmanski period).

Intelektualno: Čuveni Banjalučki boj iz 1737. godine jedan je od značajnijih događaja u našoj historiji. Kako i zbog čega je došlo do te bitke?

Slični tekstovi

Najveći narod bez države: Historija i položaj Tamila

Najveći narod bez države: Historija i položaj Tamila

31/01/2023
Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

28/01/2023

Dr. Bešlija: Bitka pod Banjalukom 4. augusta 1737. godine može se uvrstiti u prijelomne događaje bosanskohercegovačke prošlosti osmanskog razdoblja, ali i općenito među ključne događaje u bošnjačkoj historiji. Dakako, kada kažemo Bošnjaci u povijesnom kontekstu 18. stoljeća svakako mislimo na najšire slojeve stanovništva Bosanskog ejaleta, primarno vezane za zemlju Bosnu, bez obzira na konfesionalnu pripadnost ili društveni status. Dočim, Bosnu pod Banjalukom te 1737. godine od austrijskog napada nije branio samo i isključivo muslimanski dio bošnjačkog naroda. Centralna osmanska vlada bila je uz Bosnu koliko je mogla u tada složenim rumelijskim prilikama, u jeku širih ratnih sukoba sa Austrijskim i Ruskim carstvom. Najveći dio tereta odbrane pao je i tada, kao i mnogo puta ranije, na serhatlije kako su se zvali graničari odnosno „branioce dina i devleta“ tj. vjere i domovine na velikoj granici kakva je bila Bosna. Inače, to je stoljeće žilavog otpora Bošnjaka u odbrani Bosanskog ejaleta, ali i njihovog učešća na više frontova na kojima je Osmanska država ratovala protiv Rusije, Mletačke republike, Austrijskog carstva i Perzije. To je razdoblje u kojem Bošnjaci ulaze u fazu odbrane svoje domovine i vlastite samoodbrane. Banjalučki boj je vezan za austrijsko-osmanski rat od 1736. do 1739. godine. Za komandanta austrijske vojske prema Bosni određen je Josip Hildburghauzen, a ostao je upamćen barbarski proglas cara Karla VI bosanskom narodu u kojem je i islam bio meta izjavom da «zakon vire svoie mesta imati nemože». Već 14. jula 1737. godine Habsburzi su objavili rat Osmanskoj državi.

Intelektualno: Na koji način su Bosna i Bošnjaci odgovorili na takav razvoj događaja?

Dr. Bešlija: Vođa otpora na bosansko-osmanskoj strani bio je Ali-paša Hećimović (Hekimoglu). Svjestan da je težina odbrane na domaćim ljudima, najprije je okupio 32 najuglednije ličnosti u Travniku. Kada im je izložio stanje odgovor bosanskih prvaka je glasio: «Mi ćemo žrtvovati i glavu i dušu protiv neprijatelja, ma gdje se pojavio.» Na to je vezir započeo mobilizaciju. Sva Bosna je postala „jedna kasarna, a svaki Bošnjak koji može nositi pušku vojnik“. Za kratko vrijeme mobilizirano je 40.000 ljudi. Jedan dio vojske je dao pod komandu Ibrahim-paši Resulbegoviću, trebinjskom kapetanu, prema Bihaću, a drugi dio na okup na glasinačku ravan. Kasnije će se ovaj travnički skup i savjetovanje pretvoriti u redovna tzv. «ajanska vijeća». Austrijske trupe su napale Bosnu iz tri pravca: iz Beograda prema Lješnici (kod Janje); iz Like i Korduna prema Ostrovici i Bužimu; te iz Slavonije prema Banjoj Luci. Frontalni napad je započeo 29. juna 1737. godine. Nakon manjih, ali žestokih bitki oko Lješnice, Zvornika, Stare Ostrovice i Jurkovića, 21. jula 17.000 vojnika stiže na kilometar do Banjaluke gdje su razvili šatore. Potom, 27. jula započinje artiljerijski napad na grad i tvrđavu. Do 4. augusta svaki dan je organizovano ispaljivano oko 1.800 topovskih đuladi na Banja Luku. „Predajte se ili ćemo vas sviju pobiti i korijen vam zatrti!“, bila je poruka Hidburghauzena braniteljima. Upravo je ta poruka imala veliki kontraefekat na bosanske branioce.

Uslijedila je opća mobilizacija preostalih vojnika po tvrđavama, naredba je glasila da se komanda ima predati najsposobnijim oficirima, ali i nevojnicima, svi su pozvani u Travnik na okup od strane Ali-paše Hećimovića. Iz Travnika i iz drugih gradova je uspjelo stići dodatnih oko 15.000 vojnika na čelu sa kapetanima (od 24 preostala kapetana u Bosni, 11 ih je neposredno učestvovalo u boju) i drugim uglednicima, bilo je i fratara i nemuslimana poput sarajevskog mitropolita zajedno s mnogim sarajevskim pravoslavcima. Mehmed Ćatić je komandovao braniocima koji su stigli iz svih dijelova Bosne. «A Banjaluka je u sred Bosne. Ako ona padne u neprijateljske ruke, to će se stanovništvo uplašiti, pa bi to svu Bosnu uzdrmalo», bilo je mišljenje logističara.

Konačno, oko podnevnih sati, u nedjelju, 4. augusta 1737. godine dolazi do odsutne frontalne bitke. Prvi okršaji dogodili su se oko Vlaškog brijega. Pored srčanosti za duhovni i fizički opstanak, Bošnjacima je na ruku išla nesposobnost i konfuznost austrijskih zapovjednika, posebno generala Baranjajua. U prijelomnom trenutku, Mehmed-beg Fidahić, zvornički kapetan, dodatnom akcijom morališe i uzdiže branioce, a napadače tjera na Vrbas. Prenosi se da je Mehmed-beg promijenio 4 ata (konja) i bio ranjen, što je znak velikog junaštva kojeg su pokazali bosanski branioci. Nakon dvosatne žestoke bitke, u kojoj se veliki broj austrijskih vojnika utopilo u Vrbasu, nastao je umor i na bosansko-osmanskoj strani. Do noći bilo je još 5 frontalnih napada. U večernjim satima Hildburghauzen naređuje i preostalim trupama povlačenje koje je trajalo do 20. augusta kada prelaze Savu i dolaze u Slavonsku Gradišku na početni položaj. U dnevniku princa Hildburghauzena zabilježeno je da je viđeno kako se „po pet carevaca hvata za jedan konjski rep, ne bi li tako umakli preko Vrbasa na drugu stranu“. Posebnost ovog boja bilo je učešće žena i djece u otporu. Naime, u hronici „Odbrana Bosne“ Omer Novljnin piše: „Čak su mnoge žene i djevojke bile hrabrije, odvažnije i srčanije od muškaraca. Bile su visoke, lavljeg srca i izdržljive; najčešće su radile muške poslove. I u bojevima i napadima dok su se tukle nisu se razlikovale od muškaraca. I ovaj put su u boju učestvovali i djeca i odrasli, boreći se kao lavovi za Bosnu, pa je u narodu ostao ep koji se pjeva.“

Intelektualno: Koje su ključne posljedice Banjalučkoj boja i koja je njegova važnost u ukupnoj bošnjačkoj i bosanskohercegovačkoj historiji?

Dr. Bešlija: Pobjedom pod Banjalukom tadašnji prvaci bosanski očuvali su za 150 godina Bosanski ejalet, sa svim onim što je značio u to vrijeme, od nadiruće, i pokazalo se neizbježne nove etape u bosanskoj historiji – vesternizacije. Pobjeda pod Banjalukom prije Istanbula, spasila je najprije Smederevo. Austrija je bila potisnuta i u Beogradu je bila primorana na potpisanje mirovnog ugovora u septembru 1739. godine prema kojem je izgubila sve teritorije koje je bila osvojila, a što je verificirano prethodnim Požerevačkim mirom 1718. godine. Pobjeda je bila veličanstvena, prije svega zahvaljujući borbenoj sposobnosti, odlučnosti i svijesti da se tog dana brani ne samo Osmanska država nego, prije svega, Bosna, Bošnjacima jedina domovina, i da pripadnici islama tog dana brane sebe, svoju vjeru, svoju tradiciju, svoj dom i domovinu. Vjerovatno je to jedan od razloga zašto se ovoj bici u prošlom stoljeću nije pridavao zaslužujući značaj, bez obzira na činjenicu da su u njoj učestvovali i nemuslimani. Faktori pobjede bili su: Iskusni Ali-paša Hećimović; elan i borba domaćih ljudi koji su branili svoju grudu i svoju porodicu; vojna disciplina; veliki broj muhadžira u redovima branitelja; te pomoć civilnog stanovništva. To je bio patriotski čin ljudi iz Bosne, svi slojevi društva i svih vjera uzeli su učešća u njemu.

 

Intelektualno: Kakvo je naše pamćenje Banjalučkoj boja danas i kakva je pozicija tog događaja u našem obrazovanju i ukupnom društvenom prostoru?

Dr. Bešlija: Stvarati historiju je važno, ali je još važnije pisati i prenositi tu historiju i vrijednosti iz nje na sljedeće generacije. Veliki je to događaj o kojem, nažalost, i dalje znamo vrlo malo, a sjećamo se još manje. I dalje se mnogo više zna i mnogo više se govori o Kosovskoj, Maričkoj, Cerskoj, Kolubarskoj bici, o borbama tokom Prvog i Drugog srpskog ustanka. Hrvati su Sinjsku alku uvrstili u UNESCO-v popis nematerijalne svjetske baštine u Europi. Mi smo Banjalučki boj, evo 27 godina od nezavisnosti države Bosne i Hercegovine, uspjeli uvrstiti u Takvim Rijaseta IZ od 2016. godine! Znamo li danas ko su bili: Osman-aga Beširević, Gazi Osman-paša, Mehmed, sin Mehmed-paše Korče, kadija Sulejman Musić, Mehmed-beg Mehmedbašić, Bećir-paša Čengić, Rustem-paša Rustempašić, Mehmed-beg Kulenović, Salih-aga, Mehmed Ćatić, Ibrahim-paša Resulbegović, kajmakam Sarajeva Ibrahim-aga, Mehmed-beg Fidahić, Smail-aga Šarić, mitroplit Milentije Milenković, Pećaga Šatrić ili Teodaga Marget? Neka svako sebi da odgovor na to pitanje. Nažalost, političke, kulturne i akademske elite propustile su priliku i vrijeme da ekraniziraju ovaj veliki historijski događaj, da nazovu neku kulturnu ili obrazovnu ustanovu po nekoj ličnosti iz Banjalučkog boja, nemamo ni pozorišne predstave, nemamo ni neki spomenik u Banjaluci u vezi s tim, nemamo ni neki muzealni performans za turiste ili sportske igre itd. Bez historijskog kontinuiteta nema ni identiteta, a bez identiteta nema historijskog kontinuiteta.

Za Intelektualno.com razgovarao: Alen Borić

 

 

Facebook komentar
Tags: Alen BorićBanjalučki bojBosna i HercegovinaOsmanska historijaSedad Bešlija
Prethodni post

Emerik Blum, jedan od najvećih privrednika BiH: Dok je znanjem i sposobnošću podizao Energoinvest, UDBA ga špijunirala

Slijedeći post

Glavni cilj desnog terorizma je ubiti što više nevinih ljudi

Slijedeći post
Glavni cilj desnog terorizma je ubiti što više nevinih ljudi

Glavni cilj desnog terorizma je ubiti što više nevinih ljudi

Preporučeno

Strategija digitalnog marketinga: 5 razloga da je poboljšate

Strategija digitalnog marketinga: 5 razloga da je poboljšate

04/09/20
Komšić: Dodjela kandidatskog statusa ojačala bi sigurnost i suverenitet BiH

Komšić: Dodjela kandidatskog statusa ojačala bi sigurnost i suverenitet BiH

08/03/22
Ne treba da čudi što Miralem Pjanić poštuje Aliju Izetbegovića

Ne treba da čudi što Miralem Pjanić poštuje Aliju Izetbegovića

07/04/19
Krug 99: Genocid u Srebrenici tiče se cjelokupnog današnjeg čovječanstva

Ahmed Lindov u norveškim medijima prezentira istinu o Genocidu u Srebrenici

09/07/20

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.