• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna Aktuelno

Događaji koji su doveli do referenduma u Bosni i Hercegovini

Intelektualno Intelektualno
28/02/2019
in Aktuelno, BiH, Događaji
0
Događaji koji su doveli do referenduma u Bosni i Hercegovini
0
Dijeljenja
147
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Krajem 80-tih godina 20. stoljeća u tadašnjem jugoslavenskom društvu sve je postajao izraženiji velikosrpski nacionalizam i težnja za prevlašću na ovim prostorima. Memorandum Srpske akademije nauka i umjetnosti (SANU) iz 1986. je trebao podići ratničku svijest srpskog naroda. Nakon centraliziranja Srbije, najvažniji cilj politike Slobodana Miloševića postao je realiziranje programa jedne države za sve Srbe. Na šestogodišnjicu Kosovskog boja, 28. juna 1989. godine, na Gazimestanu održan je miting, gdje je Slobodan Milošević najavio svoje osvajačke ambicije.

Prvi višestranački izbori

Slični tekstovi

Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

28/01/2023
Nakon mamelučke pobjede kod Ayn Jaluta, počele su se  pojavljivati prve pukotine u Mongolskom Carstvu

Nakon mamelučke pobjede kod Ayn Jaluta, počele su se pojavljivati prve pukotine u Mongolskom Carstvu

28/01/2023

U januaru 1990. godine u Beogradu je počeo 14. vanredni kongres Saveza komunista Jugoslavije (SKJ). Kongres je obilježen agresivnim nastupom srpskih delegata, nakon čega su su slovenačka, hrvatska i bosanskohercegovačka delegacija napustile kongres. Tim raskolom postao je vidljiviji sukob između srpskog bloka i onih koji su zahtijevali demokratski dijalog o ekonomskoj i političkoj reformi.

Savezna skupština Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije je 8. augusta 1990. utvrdila prijedloge amandmana na savezni Ustav što je omogućilo uvođenje višestranačkog sistema. Tako je 26. maja 1990. u Sarajevu osnovana Stranka demokratske akcije (SDA). Za predsjednika je izabran Alija Izetbegović. Srpska demokratska stranka (SDS) je formirana 12. maja 1990, a za njenog predsjednika izabran je Radovan Karadžić. U Sarajevu je 18. augusta 1990. održan prvi opći Sabor Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ). Za predsjednika je izabran Davor Perinović. Na prvim višestranačkim izborima, 18. novembra 1990., najveći dio glasača odlučio se za nacionalne stranke. Na višestranačkim izborima u Sloveniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, komunizam je pao. Nakon toga Jugoslovenska narodna armija (JNA) je razoružala Teritorijalnu odbranu (TO) u pojedinim republikama.

Jačanje velikosrpske politike na tlu BiH

Međutim, Milošević je osporavao suverenitet Bosne i Hercegovine i prijetio etničkom podjelom. Tokom februara 1991. dodatno se intenzivirao sukob oko njenog statusa i suvereniteta između Bošnjaka i Hrvata s jedne strane, te njegovih štićenika u SDS-u sa druge strane. Za razliku od Bošnjaka i Hrvata koji su željeli izglasati parlamentarnu deklaraciju koja bi potvrdila suverenitet Bosne i Hercegovine, SDS i Radovan Karadžić su tvrdili da se suverenitet Bosne i Hercegovine može priznati samo ako ona ostane u Jugoslaviji i da bez nje ne može biti Bosne i Hercegovine. Alija Izetbegović je na to odgovorio energičnom odbranom njenog suvereniteta tvrdeći kako je spreman žrtvovati mir za suverenu Bosnu i Hercegovinu. Potom je Karadžić odgovorio da što manje šanse budu Jugoslavije, rastu Velike Srbije, čime je jasno opisao politiku SDS-a i njegova zaštitnika u Beogradu.

U Banja Luci je 3. marta 1991. godine održan miting. Karadžić je tada izjavio da za srpski narod izvan federativne Jugoslavije postoji još jedna opcija, a to je Velika Srbija. Već u aprilu 1991. počeo je proces regionalizacije „srpskih oblasti“ u Bosni i Hercegovini.

Dogovor Milošević-Tuđman

Nakon što je pokušaj Miloševića da preko JNA stavi SFRJ pod svoju kontrolu propao, odlučio je ostvariti srpske teritorijalne težnje pod svoju kontrolu na drugi način. On je u Karađorđevu 26. marta, a potom u i Tikvešu 15. aprila 1991. godine, razgovarao sa Hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom o podjeli Bosne i Hercegovine. Tada je Tuđman izjavio kako je Milošević načinio velikodušan gest prema Hrvatskoj, te da može uzeti Cazin, Veliku Kladušu i Bihać.

U maju 1991. godine SDS je tri područja Bosne i Hercegovine proglasila „srpskim autonomnim oblastima“. Pokretu za osnivanje državne tvorevine bosanskih Srba doprinijelo je nekoliko faktora: srpski nacionalistički pokret u Bosni i Hercegovini, podrška Miloševića, transformacija JNA iz višenacionalne u prosrpsku vojsku. To je utjecalo da nesrpski rukovodioci u Bosni i Hercegovini traže nezavisnost.

U daljem periodu JNA je pojačala svoje aktivnosti u Bosni i Hercegovini. U septembru 1991. godine rezervisti iz Užičkog korpusa smješteni su u kasarnu na mostarskom aerodromu. Oni su u naredna dva mjeseca učestvovali u oružanim obračunima sa lokalnom policijom i terorizirali su stanovnike. U oktobru 1991. godine JNA i jedinice srpske TO napale su selo Ravno kod Trebinja, gdje su ubile nekoliko stanovnika i spalile nekoliko kuća.

U novembru 1991. godine u Grudama donijeta je Odluka o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg Bosna (HZ HB). Ona je definirana kao politička, kulturna, ekonomska i područna cjelina, a za njeno središte određen je Mostar. Teritorijalni zahtjevi kreatora srpske i hrvatske politike u Bosni i Hercegovini, rukovodeći se sa etničkim kriterijama, pokrili su cijeli njen teritorij, ostavljajući za Bošnjake, njen najbrojniji narod, na samo 3,52% teritorija. Na sastanku 27. decembra 1991. Tuđman je naglašavao da se napokon pružila prilika za proširenje hrvatske države na račun teritorija Bosne i Hercegovine.

U decembru SDS je sa Miloševićevim poslanicima ugovorio plan o povezivanju pokrajina koje su trebale postati dio Srpske Republike Bosne i Hercegovine. Tada su produžnice SDS-a dobile tajne upute gdje je naređeno osnivanje kriznih štabova kojima će se prigrabiti vlast. Krizni štabovi, sastavljeni od mjesnih čelnika SDS-a i članova SDS-a zaposlenih u policiji, zaduženi su da pripreme preuzimanje kontrole nad zgradama i opremom, nadziru i odaberu povjerljive osobe i da u organiziranoj saradnji s JNA naoružaju srpsko stanovništvo.

U jednom intervjuu u januaru 1992. godine Karadžić je govorio o srpskoj strategiji, te je na pitanje koliko daleko će ići odgovorio Dok ne postignemo Karađorđev cilj – ujedinjenje svih Srba – i dok ne dovršimo borbu. Kasnije se ponovo oglasio rekavši Nema povratka na jedinstvenu Bosnu i Hercegovinu.

Referendum

Želja za ostvarivanjem velikosrpske i velikohrvatske hegemonije na Balkanu je rezultirala dogovorom o podjeli Bosne i Hercegovine između ove dvije strane. Jedini način na koji je Bosna i Hercegovina mogla ostati cjelovita je referendum o nezavisnosti. S tim u vezi, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je 20. januara podnijelo zahtjev Skupštini da raspiše referendum o nezavisnosti kao ključni uvjet za dobijanje međunarodnog priznanja. Na sjednici održanoj 24. i 25. januara 1992. Skupština je odlučila postupiti po zahtjevu Predsjedništva.

Oko 4.500 izbornih mjesta je otvoreno 29. februara 1992. godine. Na izbore je izašlo 2.073.568 glasača, odnosno 64,31%. Za nezavisnost je glasalo 99,44%. To je značilo da se stanovništvo izjasnilo za nezavisnu i suverenu Bosnu i Hercegovinu. Međutim, 2. marta 1992. godine u Sarajevu su osvanule barikade koje su postavile paravojne formacije SDS-a, što je bio uvod u agresiju na Republiku Bosnu i Hercegovinu.

Za Intelektualno.com: Alen Borić

Facebook komentar
Tags: Alen BorićReferendum za nezavisnost
Prethodni post

Osmanska historija do sultana Abdulhamida II

Slijedeći post

“Bossana moja/ Bosna bosanska sva”, najljepši stihovi Enesa Kiševića o Bosni

Slijedeći post
“Bossana moja/ Bosna bosanska sva”, najljepši stihovi Enesa Kiševića o Bosni

"Bossana moja/ Bosna bosanska sva", najljepši stihovi Enesa Kiševića o Bosni

Preporučeno

OHR BiH mora hitno reagovati zbog prisustva Saše Cvjetana na obilježavanju dana Opštine Srebrenica

OHR BiH mora hitno reagovati zbog prisustva Saše Cvjetana na obilježavanju dana Opštine Srebrenica

29/03/22
Kanada će putem ministra vanjskih poslova François-Philippe Champagne i kanadskog ambasadora u Upravnom odboru Vijeća za implementaciju mira preduzete potrebne mjere u cilju zaštite države Bosne i Hercegovine

Kanada će putem ministra vanjskih poslova François-Philippe Champagne i kanadskog ambasadora u Upravnom odboru Vijeća za implementaciju mira preduzete potrebne mjere u cilju zaštite države Bosne i Hercegovine

25/04/20
Grad Hebron – dio palestinske baštine

Grad Hebron – dio palestinske baštine

11/02/19
Bathinvs: Uskoro izlazi knjiga “Iliri – postanci” autora prof.dr. Salmedina Mesihovića

Bathinvs: Uskoro izlazi knjiga “Iliri – postanci” autora prof.dr. Salmedina Mesihovića

15/04/21

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.