• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna BiH

Doc. dr. sc. Amra Šačić Beća za Intelektualno.com: Antičku historiju Bosne i Hercegovine moramo tretirati kao nacionalnu

Intelektualno Intelektualno
06/11/2019
in BiH, Historija, Historije Bosne i Bošnjaka, Historijski događaji, Intervju
0
Doc. dr. sc. Amra Šačić Beća za Intelektualno.com: Antičku historiju Bosne i Hercegovine moramo tretirati kao nacionalnu
0
Dijeljenja
183
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Doc. dr. sc. Amra Šačić Beća profesorica je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Odsjek za historiju. Stručnjak je iz oblasti Stari vijek. Šačić Beća je autorica više naučnih radova, koji se bave rimskom provincijalnom historijom i latinskom epigrafijom, te je koautor dvije stručne knjige. Profesorica Amra Šačić Beća je u razgovoru za Intelektualno.com govorila o antičkoj historiji Bosne i Hercegovine, njenoj važnosti i sličnim temama.

Razgovarao: Alen Borić

Slični tekstovi

Najveći narod bez države: Historija i položaj Tamila

Najveći narod bez države: Historija i položaj Tamila

31/01/2023
Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

28/01/2023

Intelektualno.com: Djeluje kao da je period antičke historije Bosne i Hercegovine na marginama istraživanja. Javnost mnogo više pažnje posvećuje novijim periodima historije. Međutim, sigurno je da ni antičku historiju Bosne i Hercegovine ne smijemo zanemarivati. Zašto nam je ovaj period danas važan? Šta je sve potrebno da se ovaj dio naše historije popularizira?

Šačić Beća: Antička prošlost savremene Bosne i Hercegovine danas nam je važna iz više kulturnih i političkih razloga. Bosna i Hercegovina zahvaljući svom grčko – rimskom nasljeđu baštini tekovine dvije civilizacije koje se smatraju kolijevkom Europske civilizacije čime se ne mogu pohvaliti npr. puno bogatije zemlje Skandinavije. Rimljani su gotovo dva stoljeća osvajali prostor naše države što dovoljno govori o tome da im je ova teritorija bila izuzetno važna. Domaće stanovništvo iz bosanskih kraških polja, srednjobosanskih planina, tople Hercegovine, ravne Posavine i doline Drine je pružalo takav otpor okupatoru da su im se i rimski pisci divili. Kulturološki aspekt ovog perioda je još važniji. Najstariji tragovi pismenosti potječu iz antičkog perioda. Tako je u Runićima kod Travnika pronađen tekst lirske pjesme iz trećeg stoljeća čiji je autor romanizirani Ilir. Prvi dokazi abrahamističkih religija judaizma i kršćanstva datiraju se u rimski period. To je činjenica koju jako malo ljudi u našoj državi poznaje. Naime, nastanak prvih kršćanskih biskupa izvorni i arheološki nalazi datiraju u kasnoantički period. Ostatke antičke civilizacije koju baštinimo možemo posmatrati i kroz prizmu urbanizma. U skladu sa tim treba podvući da se najstarijim gradom u BiH može smatrati Daorson čiji ostaci su stari preko 2400 godina. Bosanskohercegovačka prijestolnica svoju historiju urbanizma temelji na ostacima rimskog grada Aquae S(…)  na Ilidži. Prva gradska kupatila, gradski vodovod, sudnice, bazilike su sigurno dokaz zašto antičku historiju ne smijemo zanemarivati i moramo je jednako drugim periodima tretirati kao nacionalnu. Gotovo sve naše rijeke (Una, Sava, Drina, Bosna, Neretva) imaju predslavenska imena. Kako bi se ovaj dio nacionalne historije popularizirao najprije moramo biti svjesni da je riječ o narativu koji se ne može vezati niti za jednu etničku skupinu, već za cijeli prostor Bosne i Hercegovine. To je najveća prednost antičke historije i stoga bi morala biti više zastupljena u školskim udžbenicima. Popularizirati antičko nasljeđe treba i kroz različite turističke projekte, osnivanje arheoloških parkova, finansiranje muzeja, dokumentarne filmove i rad strukovnih udruženja.   

Intelektualno.com: Koliko ste zadovoljni istraženošću antičkih lokaliteta u Bosni i Hercegovini? Da li možemo ostvariti napredak na tom polju? Koji je po Vama najznačajniji antički lokalitet u našoj domovini?

Šačić Beća: Moram priznati da mi je teško dati precizan odgovor na ovo pitanje. Parafrazirati ću, to je kao da pitate majku koje joj je dijete najdraže, jer svaki lokalitet bez obzira  na kvalitet i kvanitet očuvanosti čini kamičak u mozaiku antičke prošlosti naše domovine. Međutim, mogu izdvojiti nekoliko lokaliteta koji imaju značaj ne samo za Bosnu i Hercegovine već i za cijelu regiju. To je u prvom redu antička Domavia ( Sase kod Srebrenice) lokalitet koji čuva tajnu najvećeg urbanog kompleksa u Bosni i Hercegovini, gdje bilo administrativno središte za sve rudnike srebra rimskih provincija Dalmacije i Panonije tj. prostora od Slovenije i Mađarske na sjeveru do Grčke na jugu (s izuzetkom Šumadije i južne Srbije, Makedonije i dijelova Albanije). Zatim rimski kompleks na Mogorjelu kod Čapljine. U pitanju je jedna od najbolje očuvanih rimskih vila i fortifikacijskih objekata na prostoru Zapadnog Balkana. Svakako ne smijem zaboraviti zidine Daorsona (Ošanici kod Stoca), gdje se i danas može osjetiti duh helenizma sačuvan u kiklopskim zidinama tog grada.

Intelektualno.com: Koliko naša djeca u osnovnim i srednjim školama uče o Ilirima? Na koji način ovaj period približiti učenicima?

Šačić Beća: Nedavno sam imala priliku prelistati udžbenik za prvi razred gimnazije i bila sam zaista razočarana činjenicom da djeca u Sarajevu više uče o Majama i Inkama nego o Dezidijatima i Batonovom ustanku. To je za mene bila poražavajuća činjenica. Situacija je ista, ako ne i gora, u osnovnim školama. Krivca treba tražiti u planovima i programima gdje se po svemu sudeći antička historija Bosne i Hercegovine ne tretira kao nacionalna. Očigledno se historijska nauka tretira kao izučavanje rata pa četristo godina mira u kome su živjeli i stvarali  ljudi u Bosni i Hercegovini autorima nastavnih planova i programa nije zanimljiv. Ipak uprkos tome imam saznanja da pojedini nastavnici, poglavito moji bivši studenti, djeci pokušavaju kroz historijske radionice, praktičnu nastavu i filmove dočarati uslovno rečeno život njihovih najstarijih predaka. Posebno mi je drago kada vidim da učionice krase karte sa antičkom topografijom i teritorijalnim rasporedom ilirskih naroda koje su izradili sami učenici. To je svakako vid približavanja ovog perioda djeci školskog uzrasta. Također posjete lokalnim i nacionalnom muzeju u kojima se čuva antičko naslijeđe može biti važan korak na putu da se kod djece razvije interes i ljubav za antičku baštinu Bosne i Hercegovine. Lokalne zajednice, pod čijom ingerencijom su pojedini antički lokaliteti, bi trebale organizovati manifestacije poput izložbi, rimskih igara, terenske nastave. Takav pristup bi sigurno pozitivno uticao na djecu i njihov interes na samo za antičku historiju, već općenito za prošlost.

Intelektualno.com: Koliko se studenti zanimaju za ovaj period?

Šačić Beća: S obzirom da studenti dođu iz srednjih škola bez ikakvog predznanja i motivacije o antičkom periodu, ja sam izuzetno zadovoljna. U svakoj generaciji nekoliko studenta Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu magistrira i diplomira na temama iz antičkog perioda. Također prvi put u historiji našeg Univerziteta na Filozofskog fakultetu imamo i doktorski studij iz antičke historije, gdje se mladi naučnici pretežno odlučuju za pisanje disertacija iz nacionalne, antičke historije. Zaista moram podvući da se antička prošlost Bosne i Hercegovine pored Odsjeka za historiju, intezivno izučava na kolegijima antičke arheologije na Katedri za arheologiju koje vodi prof. dr. sc. Adnan Busuladžić.

Intelektualno.com: Odnos Slavena i Ilira je za našu javnost dosta maglovit. Možete li nam ukratko objasniti odnose Slavena i Ilira? Danas se često u raspravama o DNK analizi može čuti da „imamo više ilirskog od slavenskog“. Šta nam govore istraživanja na ovu temu?

Šačić Beća: Uskoro će biti publicirana knjiga na tu temu gdje je jedan od autora prof. dr. sc. Salmedin Mesihović, koji sa aspekta stručnjaka za antičku historiju pristupa problematici DNK analize. Ovo spominjem iz razloga što je ta tema u nekom općem čitateljskom diskursu postala veoma tražena. Iz razgovora sa stručnjacima iz oblasti genetike stekla sam dojam da je ta grana nauke na dobrom putu da potvrdi našu tezu o tome kako Iliri ili romanizirano stanovništvo naše države nije izumrlo već da se kulturloški i gentski asmiliralo sa Keltima, Germanima, Slavenima itd. Danas je neupitno da broj Slavena koji su došli u ovaj dio Europe puno manji od onog što se ranije u historiografiji navodilo. Domaće, autohtono stanovništvo nije moglo nestati, izumrijeti  ili preseliti na prostor današnjeg Kosova ili Albanije kako se to indirektno, u širem kontekstu sugerisalo u projugoslovenskoj historiografiji. Dolaskom Slavena dolazi i do interakcije koja sigurno zapisana i u našim genima. Zbog nedostatka izvora o toj interakciji nažalost  jako malo pišu i bosanskohercegovački  kasnoantičari i historičari ranog srednjeg vijeka.  

Intelektualno.com: Ove godine je na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta upisano mnogo manje brucoša u odnosu na prethodne generacije. Šta je, po Vama, uzrok tome?

Šačić Beća: Loša demografska i ekonomska politika polahko uzima svoj danak i ne samo kod nas, već u čitavoj regiji. Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu je upisao najveći broj brucoša u našoj državi, ali taj broj je značajno manji u odnosu na period od prije 10 ili 20 godina. Interes za historiju nauku nije manji već je u skladu sa brojem srednjoškolaca koji su ove godine maturirali. Treba imati u vidu da je broj rođene djece 2000. godine, to je generacija koja je ove jeseni upisala fakultet, višestruko manji od npr. 1990. godine. Svakako i masovna emigracija mladih u Njemačku našem Univerzitetu ne ide u prilog. Mi historičari jasno možemo prepoznati u ovom kontekstu uzročno – posljedičnu vezu višedecenijske loše političke situacije u zemlji. Za kraj mogu samo reći da su Iliri tri godine ratovali po bosanskim planinama i dolinama protiv rimske vlasti zbog ekonomskog ugnjetavanja, a naša djeca će očigledno svoje ekonomske borbe voditi u rimskoj provinciji Germaniji.

Intelektualno.com

Facebook komentar
Tags: Alen BorićAmra Šačić BećaAntikaBiH u antičkom periodu
Prethodni post

Bošnjaci u Republici Irskoj kao svoji na svom

Slijedeći post

Godišnjica smrti Alije Nametka: Djela koja je pisao ostavila su neizbrisiv trag u bh. književnosti

Slijedeći post
Godišnjica smrti Alije Nametka: Djela koja je pisao ostavila su neizbrisiv trag u bh. književnosti

Godišnjica smrti Alije Nametka: Djela koja je pisao ostavila su neizbrisiv trag u bh. književnosti

Preporučeno

Turistički biser Jordana: Mrtvo more – najniža tačka na planeti

Turistički biser Jordana: Mrtvo more – najniža tačka na planeti

13/04/22
Sarajlija Davud Mešić spasio trogodišnjeg dječaka u Njemačkoj: Ne smatram se junakom, to je bila moja obaveza

Sarajlija Davud Mešić spasio trogodišnjeg dječaka u Njemačkoj: Ne smatram se junakom, to je bila moja obaveza

28/06/20
Tokom pandemije u Londonu i Isaac Newton je radio od kuće

Tokom pandemije u Londonu i Isaac Newton je radio od kuće

27/03/20
Ruska invazija: Pregled prvih deset dana

Ruska invazija: Pregled prvih deset dana

06/03/22

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.