Doc. dr. Esmir Halilović za Intelektualno.com: Državotvorna svijest još nije u potpunosti izgrađena, politička podijeljanost je u najmanju ruku zabrinjavajuća Doc. dr. Esmir Halilović za Intelektualno.com: Državotvorna svijest još nije u potpunosti izgrađena, politička podijeljanost je u najmanju ruku zabrinjavajuća
Esmir Halilović profesor je na Islamskom pedagoškom fakultetu u Zenici. Sa doc. dr. Halilovićem razgovarali smo o položaju Bošnjaka muslimana u našoj domovini, stanju... Doc. dr. Esmir Halilović za Intelektualno.com: Državotvorna svijest još nije u potpunosti izgrađena, politička podijeljanost je u najmanju ruku zabrinjavajuća

Esmir Halilović profesor je na Islamskom pedagoškom fakultetu u Zenici. Sa doc. dr. Halilovićem razgovarali smo o položaju Bošnjaka muslimana u našoj domovini, stanju islamske svijesti kod mladih, ali i razumijevanju poruka koje su došle sa Kurban-bajramom. Intervju pročitajte u nastavku.

Intelektualno: Kakvo je stanje Bošnjaka muslimana u vjerskom, ali i u širem društvenom kontekstu ? Koliko ste zadovoljni položajem i odnosom prema muslimanima u Bosni i Hercegovini ?

Dr. Halilović: U ime Allaha Milostivog Samilosnog. Stanje Bošnjaka nije najbolje. Ono se može posmatrati iz više perspektiva i iz različitih uglova. Ako poredimo stanje Bošnjaka sada i prije agresije na Bosnu i Hercegovinu, vidimo da imamo i određena pobošljanja u razvoju vjerske, nacionalne svijesti. Ipak, to stanje je i više nego daleko od zadovoljavajućeg i onoga što bi realno bilo moguće u datom vremenu i prostorima gdje Bošnjaci žive i djeluju. Državotvorna svijest još nije u potpunosti izgrađena, politička podijeljanost je u najmanju ruku zabrinjavajuća, vjerska svijest je poprilično slaba, razuđena i dezorijentisana, rekao bih, bezidejna. Što se tiče odnosa i položaja muslimana u Bosni i Hercegovini, i to je višeslojno pitanje. O kojem dijelu Bosne i Hercegovine govorimo? Ako govorimo npr. o dijelovima gdje su muslimani manjina imamo situacije da naša djeca idu u škole gdje se u učionicima iznad tabli nalazi krst, ikone ili nešto drugo iz kršćanske, istočne ili zapadne, vjerske tradicije. Ako govorimo čak i o drugim državnim institucijama poput bolnica, vrtića, vladinih prostorija i sl. vidjet ćemo skoro iste slike, kršćanski simboli na svakom koraku u nominalnoj sekularističkoj državi, takvo stanje je apsurdno i van svake pameti. Zamislite samo na trenutak da npr. u javnim školama u mjestima gdje su muslimani većina, da djeca drugih nacionalnosti i vjerskih pripadnosti uče ispod levhi, Kur’anskih ajeta, i drugih islamskih simbola? Kako bi se ta djeca osjećala? Njihovi roditelji? EU Komisija i sl.? Zamislite kako je našoj djeci koja moraju izgovarati “oče naš” ili druge vjerske tekstove u nekim školama u Bosni i Hercegovini? Dakle, želim kazati da je u nekim dijelovima Bosne odnos spram muslimana i kršćana u potpunosti zadovoljavajući, ravnopravan i nema favorizovanja bilo koga dok je u nekim nažalost on diskriminirajući i to na očigled i naših i stranih političkih i vjerskih faktora koji su prisutni u našoj zemlji. Možda o stanju i odnosu spram islama i muslimana najbolje govori crkva podignuta na uzurpiranom zemljištu Fate Orlović.

Intelektualno: Koliko su mladi zainteresovani za prakticiranje islama ?

Dr. Halilović: Stanje mladih je također jedno od iznimno važnih i urgentnih pitanja. Njime se nažalost nedovoljno bave naše društvene institucije ali i Islamska Zajednica. Mladi se suočavaju sa velikim izazovima: krizom identiteta, izazovima savremenih pošasti modernog doba: drogom, alkoholom, nemoralom, nargilama, cigaretama, ovisnostima o raznim drugim stvarima, padom religioznosti i islamske prakse u praktičnim životima, jačanju desničarskih tumačenja islama, zbunjenošću u odnosima tradicije i moderniteta. Moj utisak je da omladina ima veliko interesovanje za islam, ali im se nedovoljno zadovoljavaju njihovi interesi sa odgovorima koji su adekvatni, razumni, praktični. U takvim okolnostima oni bivaju podložni raznim utjecajima koji dolaze od raznih misionarskih i sektaških utjecaja, a koji samo popunjavaju vakum u datom vremenu i prostoru. Evo jedan primjer za razmišljanje: naime, skoro sva omladina nam je prisutna na društvenim mrežama, ali koliko smo im pružili islamskih sadržaja na istim? Ili koliko je naših vjerskih autoriteta: profesora, hafiza, alima i drugih prisutno i dostupno na istima?

Intelektualno: Kako razumjeti poruke koje su došle sa Kurban-bajramom i kako iste prakticirati u našim životima ?

Dr. Halilović: Evo Kurban-bajram je iza nas. To je praznik koji ima iznimno važno začenje u islamu i među svim muslimanskim narodima. Štaviše, taj događaj se vezuje izravno za Ibrahima a.s./Abrahama i njegovog sina, tako da je to univerzalni događaj koji se vezuje za ideju monoteizma još od najranijih doba. Kurban je ustvari žrtva koju treba shvatiti u suštinskom i simboličkom nivou daleko više nego u njenom fizičkom i obredoslovnom vidu. Naime, Uzvišeni Allah nas upravno na to upućuje kada kaže da do Njega ne dolazi ni meso ni krv od tih žrtvi, već istinska bogobojaznost iz naših srca. Poslanik, a.s., nam to konkretizuje pa kaže da Allah ne gleda u naša tijela, kakva god da su ona, nego u naša srca i njihove istinske vrijednosti: iskrenost, čistoću, pravednost. Kurban nas uči da svako djelo mora imati izvorište u čistom srcu, iskrenosti i univerzalnim vrijednostima duše, da moramo biti spremni žrtvovati svoj imetak za dobrobit siromašnih, potrebnih, bližnjih, daljnih. Također, učimo da trebamo žrtvovati svoj ego, svoje nedosljednosti, svoje mahane, te se konstantno približavati Allahu Uzvišenom preko naše žrtve za korist društva i drugih. Bez obzira da li žrtvovali svoje imetke, svoje vrijeme, ili bili spremni žrtvovati i više od toga. Bajram je pružena ruka spram svih komšija, bez obzira da li su oni muslimani ili ne. Bajram nas uči da je naše istinski samo ono što podijelimo a ne ono što zadržimo. Upravo ove vrijednosti povezanosti sa drugima, bili oni muslimani ili nemuslimani, povezanosti sa životinjskim i biljnim svijetom, povezanost sa transcadentim, su uvijek bile prisutne u našoj kulturi i tradiciji. Istini za volju, danas svjedočimo i mijanjanju određenih dijelova naše vjerske i nacionalne tradicije, ali to je ono što donosi sa sobom i prostor i postmoderno vrijeme u kojem živimo. Globano selo u kojem danas dijelimo naše postojanje sa drugima donijelo je ogromne izazove i za mnogo veće kulture nego je to naša, te se na ove izazove treba biti spremno dati adekvatne odgovore, koliko god je to prije moguće, kako bi šteta od takvih izazova bila što manja. Kurban i cijela pobožnost treba da bude istinska, kakva je bila vijekovima na ovim prostorima, a ne kozmetička i natjecateljska. Kurban je praznik svih nas i dijelimo ga sa svima koji nam žele dobro i koji nas prihvataju takvim kakvi jesmo uz puno uvažavanje razlika između nas.

Za Intelektualno.com razgovarao: Alen Borić

Facebook komentar

Intelektualno