Jučer je u Vijećničkoj sali u Sarajevu, održana Međunarodna naučna konferencija pod nazivom „Isa-beg Ishaković“. Konferenciju su organizovali Udružnje za zaštitu kulturne baštine BiH „Isa-beg Ishaković“ i Grad Sarajevo. Cilj njenog održavanja bilo je poticanje diskusije o liku i djelu Isa-bega Ishakovića te ključnim temama historijskog, političkog ekonomskog i socijalnog uticaja Isa-bega na Sarajevo, Bosnu i Hercegovinu i region. Ovom prilikom, organizatori i učesnici željeli su širu društvenu javnost podsjetiti i na detalje i razloge osnivanja grada Sarajeva koji baštini 557 godina suživota različitih vjera i kultura u srcu Evrope.
Moderator konferencije bila je dr. Hana Younis koja je najavila prvog izlagača na konferenciji, a to je prof. dr. Enver Imamović, koji je održao izlaganje na temu „Korijeni Sarajeva“. On je naveo da se korijeni grada vežu još za prethistoriju. Do samog osnivanja grada, ovo područje je prošlo kroz tri epohe. To su prethistorija, antika i srednji vijek. Profesor Imamović govorio je o značaju Butmirske kulture. Ono što je doprinijelo ranom razvoju grada jesu česte migracije. U vezi s tim, naveo je naselje Debelo brdo, koje je bilo dosta značajno u antičkom periodu. Dolaskom Ilira podignut je veliki broj novih naselja na području današnjeg Sarajeva. Velike promjene ovo područje doživljava sa dolaskom Rimljana. Profesor Imamović kaže da se na području Sarajeva od današnje Ali-pašine džamije pa sve do Tehničke škole na Marijin Dvoru prostirao grad koji su podigli Rimljani. Također, od područja Ilidže pa sve do današnje ulice Maršala Tita prostirala se cesta i gradile su se putne stanice, što je predstavljalo antičko Sarajevo. U periodu srednjeg vijeka na ova područja su se naselili Avari i Slaveni, te je naselje o kojem je profesor Imamović govorio srušeno. Novi doseljenici su izgradili kolibe i kućice od slame i tu živjeli.
Sljedeći izlagač bio je prof. dr. Enes Pelidija sa temom „Bosanska kraljevina i Ishakovići“. Na početku svog izlaganja profesor Pelidija je istakao kako je Bosansko kraljevstvo 77 godina pružalo otpor Osmanskom Carstvu. S tim u vezi, istakao je i neke godine kao što je 1392. kada su Osmanske snage upale u Bosnu, a značajno je da su tada osmanski prinčevi boravili na ovom području. Godine 1410. desio se sukob između bosanskog kralja Ostoje i Ugarske. Tada je Ostoja pozvao Osmanlije da mu pomognu i profesor Pelidija ističe da je tada došlo 7000 osmanskih vojnika da brane Bosnu. Prvi put kada je Isa-beg Ishaković došao u Bosnu je bilo 1432. godine za vrijeme Konavaoskog rata. Nakon toga, svakog ljeta po naređenju Isa-bega Ishakovića, Osmanske trupe su dolazile u Bosnu. Profesor Pelidija ističe jedan dokument u kojem Dubrovčani govore da je pravi vladar u Bosni Isa-beg Ishaković. Porodica Isa-bega Ishakovića je imala jako značajnu ulogu tokom čitavog 15. stoljeća, jer su oni iz svojih sredstava podizali razne sakralne i druge objekte.
Nakon profesora Pelidije, izlagač je bio dr. Sedad Bešlija. Tema dr. Bešlije bila je „Uloga Isa-beg Ishakovića u provođenju osmanske istimalet politike“. Istimalet politika predstavlja pridobijanje lojalnosti domaćeg nemuslimanskog stanovništva, ali postupjaući humano, čime Osmansko Carstvo pridobija stanovništvo za širenje svoje države. Istimalet politika obuhvata sve sfere života. Isa-beg Ishaković je istimalet politiku sprovodio izgradnjom dvora Saraj, čime je bilo jasno da je Bosna ušla u nove civilizacijske okvire. Ova politika sprovođena je i u odnosima sa Dubrovnikom, gdje su jedni drugima slali poklone prilikom praznika i učestvovali na proslavama kao štoo je to bio slučaj sa sviračima Isa-bega na proslavi sv. Blaža. Slika sprovođenja istimalet politike je medijacija na bosanskom dvoru i posljednja su ljudski resursi. Naime Isa-beg je u svojoj sviti imao nemuslimana a u vojnim redovima spahija kršćana.
Dr. Vesna Miović je trebala prisustvovati ovoj konferenciji, ali je bila spriječena. Zbog toga je moderatorica dr. Hana Younis pročitala njen rad na temu „Isa-beg Ishaković i Dubrovčani“ Dr. Miović je u svom referatu navela da su prvi kontakti između Dubrovnika i Isa-bega Ishakovića bili 1440. godine, kada su ga dočekali dubrovački trgovci. Jedan zanimljiv detalj desio se 1468. godine kada je povečan harač, a sultan je naredio Isa-begu ukoliko ne pristanu da ih napadne. Isa-beg Ishaković je obavijestio dubrovčane, a ovi su tražili vremena da razmisle, te im je Isa-beg obećao da ih neće napadati, što govori o njegovoj ljudskoj veličini. Ovim je završena prva sesija konferencije.
Drugu sesiju otvorio je akademik Ferid Muhić na temu „Ko je bio Isa-beg Ishaković“. U svom izlaganju, akademik Muhić je naveo da je pristupio sa dva aspekta. Prvi je njegov identitet, a drugi šta je to ono što ga čini čovjekom. Naveo je kako jako malo znamo o njemu. Pretpostavlja se da je njegov nišan u Carevoj džamiji, ali da se ne zna ni tačan datum njegove smrti. Što se tiče njegovog porijekla, Jigit paša beg je bio djed Isa bega Ishakovića, prvi namjesnik Skoplja. Gazi Ishak-beg je njegov otac.
Prof. dr. Ismet Bušatlić je održao izlaganje na temu „Gazi Isa-beg i djeca bosanskog kralja“. On navodi kako je Isa-beg vodio ratove i pobjeđivao, ali da nije činio zvjerstva, te da se brinuo o ljudima. Tako se odnosio i prema djeci Bosanskog kralja Stjepana Tomaša. Sigismuda je poslao u Istanbul, a Katarinu je usvojio i time je spasio da ne ode u roblje. Sigismund je dobio ime Ishak. Profesor Buštalić je na kraju zaključio da bi Isa-beg Ishaković trebao biti poticaj ostalim naraštajima i generacijama koji dolaze.
Sljedeći izlagač bio je dr. Aladin Husić sa temom „Isa-beg Ishaković – nagovještaj nove epohe“. Dr. Husić kaže da je Saraj bio ključ za nova historijska dešavanja. Sarajevo je bio prvi grad u Bosni koji je utemeljen na novim principima, pravilima što je odredilo i pravni položaj stanovnika u Bosni. Jako brzo je rastao broj stanovnika i Sarajevo je dostiglo stepen najrazvijenijeg grada u tadašnjoj Bosni.
Nakon dr Husića, moderatorica je najavila sljedećeg izlagača mr. Osmana Lavića sa temom „Doprinos Isa-bega Ishakovića razvoju intelektualne misli na našim prostorima“. On je govorio o biblioteci Isa-bega Ishakovića, koja je otvorena 1445. godine u Skoplju. U svojoj drugoj vakufnami, on spominje spisak knjiga koje su trebale da budu u biblioteci. Teme koje su bila zastupljenje su: tefsir, kiraet, hadis, etika, fikh, gramatika, medicina, književnost i mnoge druge teme. Ova biblioteka je važna jer je vakufnama ratificirana u Sarajevu.
Kako dr. Ines Aščerić Todd nije mogla prisustvovati konferenciji, njen rad je pročitala dr. Hana Younis. Naslov rada je „Uticaj derviša u formiranju urbanih sredina u Bosni“. Uticaj derviša i tekija je bio dosta značajan i autorica ukazuje na ključnu ulogu tih građevina. Bosna je započela svoj razvoj, a dobri primjeri razvoja su Skender Vakuf, Visoko, Zvornik i Sarajevo. Visoko je bilo kršćansko naselje, ali jako brzo nakon izgrađene zavije ono postaje većinsko muslimansko naselje.
Na kraju prisutni su mogli čuti dosta iscrpan zaključak Dr. Sedada Bešlije. Jedan od šest zaključaka glasi da je došlo vrijeme da se institucionalno valorizira datum osnivanja grada Sarajeva i traži se od uprave Grada Sarajeva, da se provedu aktivnosti i da se počne obilježavati i datum osnivanja Sarajeva.
Za Intelektualno.com piše: Alen Borić
