U vrijeme agresije i genocida na BiH, u opkoljenom Sarajevu 28. septembra 1993. na Bošnjačkom saboru nacionalnom renominacijom svoga imena, Bošnjaci su vratili nacionalno ime, čast, dostojanstvo, prirodno pravo na svoju historiju, kulturu, tradiciju, jezik i domovinu. To je ključno i povijesno važno za egzistenciju Bošnjaka i BiH. Renominacijom svoga nacionalnog imena, Bošnjaci su nastavili svoj intelektualni hod nacionalne egzistencije. U dramtičnom povijesnom trenutku agresije i genocida koji je imao osnovni cilj uništenje bosanskohercegovačke države i bošnjačkog naroda, povijesnom renominacijom svoga imena Bošnjaci se semantički, metaforički, zbiljno i smisleno vežu za bosanskohercegovačku zemlju, državu i društvo. Otuda i važnost 28. septembra 1992. godine jer su se Bošnjaci uzdigli u bosansko i evropsko političko biće, svjesni vlastitih nacionalnih atributa kao starog evropskog naroda i njegove moderne političke povijesti koja se vezuje za državu BiH.
Ratne 1993. godine 27. i 28. septembra, u opkoljenom Sarajevu, vjerovatno u najtežem periodu za opstojnost države Bosne i Hercegovine i njenog naroda, u sarajevskom hotelu Holiday Inn, održan je I bošnjački Sabor. Jedan od inicijatora i organizatora Sabora bilo je Vijeće Kongresa bosanskomuslimanskih (nakon Sabora – bošnjačkih) intelektualaca sa tadašnjim predsjednikom rahmetli Alijom Isakovićem, podsjetili su iz Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI).
Zasjedanju je prisustvovalo ukupno 377 sabornika, te 80 poslanika iz okruga Tuzla, Doboj, Zenica, Visoko, Travnik, Mostar, Konjic, Bihać, Banja Luka, Zagreb i Goražde.
Zasjedanjem je predsjedovao prof. dr. Enes Duraković koji je na uvodnom izlaganju predstavio i predsjednika inicijativnog odbora Aliju Isakovića, predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Aliju Izetbegovića, reisu-l-ulemu Mustafu ef. Cerića, prof. dr. Muhameda Filipovića, te ministra vanjskih poslova Republike Bosne i Hercegovine dr. Harisa Silajdžića.
Saboru su prisustvovali najugledniji predstavnici bošnjačkog naroda iz svih društvenih slojeva (akademske zajednice, predstavnika organizacija iz oblasti kulture, privrede itd), kompletan državno-politički i vojni vrh na čelu sa tadašnjim predsjednikom Predsjedništva RBiH rah. Alijom Izetbegovićem, Ejupom Ganićem, Harisom Silajdžićem, Nijazom Durakovićem, Mirkom Pejanovićem, zastupnici u Skupštini RBIH, predstavnici tadašnjeg diplomatskog kora u Sarajevu (turski, iranski i američki ambassador), katoličkih (Vinko Puljić) i pravoslavnih vjerskih institucija.
Prošlogodišnje svečano obilježavanje Dana Bošnjaka upriličeno je u sarajevskoj Vijećnici uz bogat umjetnički program i mnoštvo istaknutih zvanica, u organizaciji Bošnjačke zajednice kulture (BZK) “Preporod”, te pod pokroviteljstvom člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefika Džaferovića i gradonačelnika Sarajeva Abdulaha Skake.
Intelektualno.com
