• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna Aktuelno

Crveni Kmeri: Sumnja na svakoga kao državna ideologija

Intelektualno Intelektualno
28/11/2019
in Aktuelno, Historija, Svijet, Svjetska historija
0
Crveni Kmeri: Sumnja na svakoga kao državna ideologija
0
Dijeljenja
314
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Crveni Kmeri postali su sinonim za “teror komunizma”. Bez obzira na kontekst u kojem danas neko predstavlja ideju „društva budućnosti“, Pol Pot i njegov navodni ‘komunizam iz kamenog doba’ uvijek se poziva kao protuargument, zajedno s KGB-om i Berlinskim zidom, Staljinom i Gulagom, kao primjer svima šta se dešava ako ljudi pokušaju naglo korjenito promijeniti društvo. Ideja “Demokratske Kambodže” čini se da je stvorena u tu svrhu: grupa lijevih studenata u Parizu nailazi na marksizam; kasnije se pridružuju Komunističkoj partiji, vraćaju se u svoju matičnu zemlju, odlaze u podzemlje nakon nekih pokušaja političkih reformi, dolaze na vlast preko gerilske borbe i tada kreiraju režima terora. Svi stanovnici gradova protjerani su na sela, ukida se novac, a zatim i privatno vlasništvo, stanovništvo je dužno uniformno se odijevati i graditi komune, da žive, rade i jedu zajedno.

Za bolje razumijevanje ideje i razloga pobjede Crvenih Kmera 1975. godine, kratki sinopsis historije Kambodže može biti od pomoći. Nakon Drugog svjetskog rata, marksističko-lenjinističke gerilske trupe nanijele su niz poraza francuskoj kolonijalnoj sili. Zajedno sa Vijetnamom i Laosom, Kambodža, pod kraljem kojeg su postavili Francuzi, postala je nezavisna. Kralj Sihanouk uređivao je kambodžansku politiku od 1953. do 1970. godine, uključujući kratko razdoblje kada se odrekao prijestolja. Njegovu politiku nazivali su “budističkim socijalizmom”, a ta je veza između ideje o nekakvoj komunalnoj ekonomiji i religioznog ideala utemeljenog na apstinenciji i štedljivosti već nagovještavala karakter države kakvom će Kambodža biti tokom vladavine Crvenih Kmera. Ovaj “narodni socijalizam” nije imao nikakve veze sa dobrobiti ljudi ili čak djelomičnim ispunjavanjem njihovih potreba. Više od 90 % stanovništva bavilo se poljoprivredom, koja je osim ogromnog dijela rezerviranog za kralja bila usmjerena na prosto preživljavanje.

Slični tekstovi

Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

28/01/2023
Nakon mamelučke pobjede kod Ayn Jaluta, počele su se  pojavljivati prve pukotine u Mongolskom Carstvu

Nakon mamelučke pobjede kod Ayn Jaluta, počele su se pojavljivati prve pukotine u Mongolskom Carstvu

28/01/2023

Kadrovi Crvenih Kmera često su bili studenti koje je Sihanoukov režim 1950-ih poslao u Pariz i koji su tamo stupili u kontakt sa tamošnjom Komunističkom partijom. Kao i nekoliko preostalih kadrova Komunističke partije Indokine, i ovi su studenti bili prije svega gorljivi rodoljubi, ali prilično nezadovoljni socijalnim, ekonomskim i političkim uslovima. Oni su se od običnih rodoljuba razlikovali po tome što su stupili u kontakt sa “marksizmom”. Za većinu njih to je značilo da je historija historija klasnih borbi, da su kapitalisti „zlo“, a radnici „dobro“. Kasniji Crveni Kmeri  i mnogi drugi intelektualci iz nedavno ili uskoro nezavisnih zemalja, čini se, nisu usvojili od Marxovog rada ništa više do ideju klasne borbe. Ali čak i sa ovim, ne osobito dubokim uvidom, mogli su pretpostaviti da je nacionalizam samo „izraz  autohtone buržoazije čiji je cilj eksploatacija zemlje za vlastiti profit“. Ta opservacija nije poslužila da se nacionalizam odbaci, već da se Crveni Kmeri instaliraju na poziciju negdašnje buržoazije.

Kad su SAD odlučile bombardirati  kambodžanski teritorij, jedna od mnogih tajnih operacija Nixonove administracije, Sihanoukov režim prekinuo je sve odnose sa SAD-om i intenzivirao progon Kmere, koji su postajali sve više popularan nakon dugih godina opskurnosti. Neki desničarski oficiri, zabrinuti zbog rastuće komunističke prisutnosti u javnosti nisu smatrali strategiju režima koherentnom, te izvode državni udar 1970. godine, dok je kralj bio u državnom posjetu SSSR-u. Iznenada, Kambodža postaje republika pod vodstvom generala Lon Nol-a. Ovaj ‘republički’ režim usko je sarađivao sa SAD-om, omogućujući bombardovanje kambodžanskog teritorija, pa je čak tajnim kanalima dobivao vojnu pomoć u borbi protiv komunističkih gerila.

Podrška komunističkoj gerili povećavala se rastućom bezobzirnošću rata protiv stanovništva i velikim brojem smrtnih slučajeva uzrokovanih bombardovanjem američke avijacije. U ovoj situaciji Kinu je odlučila bivšeg kralja Sihanouk nagovoriti da preuzme vodstvo nad Demokratskom Kambodžom, a da Crveni Kmeri budu glavni stub njegove vlasti. Jednako korumpiran, neučinkovit i brutalan režim Lon Nol-a nije imao šanse protiv ove neobične koalicije, pogotovo jer su SAD sredinom 1970-ih odlučile da više ne trebaju demonstrirati svoj vlast u Indokini, što je dovelo do napuštanja režima Južnog Vijetnama i Kambodže. U Vijetnamu je to dovelo do pobjede Komunističke partije. U Kambodži su Crveni Kmeri već 18. aprila 1975. godine slavodobitno paradirali ulicama Pnom Pena.

Prvi službeni čin novih vladara, koji su u početku sebe nazivali “Angkar” (što znači nešto poput “organizacija”), bio je da svim stanovnicima preko zvučnika najave da imaju 48 sati da očiste Pnom Pen. Broj stanovnika u glavnom gradu je porastao sa 600.000 na dva miliona tokom rata, uključujući mnoge izbjeglice. Sada su novi vladari rekli stanovnicima da je bombardiranje američkog ratnog zrakoplovstva neizbježno i da će evakuacija trajati samo sedam dana. Od vrtića do jedinice intenzivne njege svi stanovnici morali su krenuti pješke. Nakon izlaska iz grada podijeljeni su u seoske zajednice. Tokom sveopšteg marša ka selima koji su trajali danima i sedmicama, stanovništvo je bilo bez hrane i vode, mnogi su bili izloženi premlaćivanjima, silovanjima i pogubljenima.

Brutalno premještanje gradskog stanovništva od strane Kmera često se tumači kao pokušaj izgradnje „seljačkog komunizma“, „agrarne komunističke utopije“ ili „komunizma kamenog doba“ ili kao opsesivnu romantičarsku iluziju „okretanja sata natrag.” Čitav slogan „Ako imamo rižu, možemo imati sve“ čini se da znači upravo ovo: usko ograničenje na poljoprivrednu proizvodnju, a ponajviše na proizvod od kojeg je život kambodžanskog stanovništva ovisio.

Nemogućnost da se plan ostvari dovela je do kreiranje politike usmjerene protiv manjina. U načelu, sumnja je bila usmjerena prema vijetnamskoj i kineskoj manjini koja je u starom društvu većinom bili zanatlije i trgovci, a također i protiv muslimanske manjine, koja u očima CPK ne pripada tradicionalnom kmerskom društvu kojeg karakteriše uzgajanje riže, ali i zbog svog religijskog uvjerenja, te ribolova kao „nekmerskog zanimanja“.

Stanovnici grada posmatrani su kao „retrogradna buržoazija“, pobornici starog režima. Neki od njih optuženi su za pomaganje starom režimu. Generalno se pravila razlika između građana koji su „na vrijeme prešli“ na stranu Crvenih Kmera i onih koji su do kraja zadržali neprijateljski stav. Razvila se i ideja unutrašnjeg neprijatelja unutar Partije, kao mehanizma da se opravdaju neostvareni planovi. 

U početku su Crveni Kmeri uglavnom ubijali pristalice starog režima, vojnike trupa  Lon Nol-a, urbane intelektualce, a zatim i ljudi koji su se vratili iz egzila, pogrešno pretpostavljajući da je rat završen i da bi mogli pomoći razvoju Demokratske Kambodže. No, Crveni Kmeri uskoro počinju mučiti i ubijati ljude iz vlastitih redova. Optužba je najčešće bila špijunaža. Teror se proširio i na seoski kraj, nad svima koji nisu ispunili traženo radno vrijeme, koji su „krali“ prinose žetve ili su se usudili potajno zaklati životinju. Bolesni, stari, hendikepirani bili su označeni kao beskorisni, te zbog toga ostavljani da umru od gladi ili bili ubijeni.

Oni koji su se šalili sa Angkarom, kritikovali neku mjeru ili su se pokazali kao “neprijatelji” režima na neki drugi način rijetko su preživjeli. Čak i ako se neko  srušio tokom rada, ili ako bi se odvažili na spolne odnose bez dopuštenja, suočavali su se sa javnim ponižavanjem u najboljem slučaju, često i sa rigidnijim oblicima kazne, a ponekad čak i smrću. Procjenjuje se da je Kambodža imala oko 7,4 milijuna stanovnika 1975. godine, a do 1979. godine broj se smanjuje na 5,8 miliona.

Nakon višestrukih upada Crvenih Kmera i žestokog propagandnog rata, vijetnamske trupe ušle su u Kambodžu krajem 1978. godine i za manje od tri sedmice uklonile režim Pola Pota. Nakon toga, Pol Pot i njegovi drugovi (koji su i dalje bili međunarodno priznati kao ‘legitimna vlada’ Kambodže) upravljali su izbjegličkim kampovima na Tajlandu i nekim teško pristupačnim kampovima u pograničnim dijelovima Kambodže.

Za Intelektualno.com piše: Faris Marukić

 

Facebook komentar
Tags: Crveni KmeriFaris MarukićKambodžaKomunizam
Prethodni post

Godišnjica smrti Zulfikara Zuke Džumhura

Slijedeći post

Prof. dr. Adnan Velagić za Intelektualno.com: Početak Prvog svjetskog rata Bošnjaci su dočekali u poziciji totalne političke indisponiranosti

Slijedeći post
Prof. dr. Adnan Velagić za Intelektualno.com: Početak Prvog svjetskog rata Bošnjaci su dočekali u poziciji totalne političke indisponiranosti

Prof. dr. Adnan Velagić za Intelektualno.com: Početak Prvog svjetskog rata Bošnjaci su dočekali u poziciji totalne političke indisponiranosti

Preporučeno

Ispovijest preživjele genocida u Srebrenici: ‘Koji ste, ne možemo vas poklati ni do Nove godine’

Ispovijest preživjele genocida u Srebrenici: ‘Koji ste, ne možemo vas poklati ni do Nove godine’

30/06/20
Ahmed Lindov za Intelektualno: Registrujte se na izbore, Bosna i Hercegovina je naša domovina gdje god mi bili u svijetu

Ahmed Lindov za Intelektualno: Registrujte se na izbore, Bosna i Hercegovina je naša domovina gdje god mi bili u svijetu

14/08/20
Nedosljednost u vanjskoj politici Srbije

Nedosljednost u vanjskoj politici Srbije

09/11/21
Ibrahimović za Intelektualno: Bošnjačka kultura i umjetnost su na visokom i zavidnom nivou

Ibrahimović za Intelektualno: Bošnjačka kultura i umjetnost su na visokom i zavidnom nivou

10/12/22

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.