Crni petak i konzumerizam: Anatomija pohlepe Crni petak i konzumerizam: Anatomija pohlepe
Policija Filadelfije 1966. godine bila je toliko frustrirana zbog zagušenih ulica, prometnih gužvi, pa su, kako se vjeruje, skovali naziv “Crni petak” u nadi... Crni petak i konzumerizam: Anatomija pohlepe

Policija Filadelfije 1966. godine bila je toliko frustrirana zbog zagušenih ulica, prometnih gužvi, pa su, kako se vjeruje, skovali naziv “Crni petak” u nadi da će ljude odvratiti da idu u trgovine. Pokušaj je potpuno propao, ali naziv je ostao.

Novac ne kupuje sreću, naravno ni materijalizam: Istraživanja pokazuju da su ljudi koji cijene visoku vrijednost bogatstva, statusa i drugih stvari, depresivniji i anksiozniji i manje društveni od onih koji to ne čine. Nova istraživanja pokazuju da materijalizam nije samo lični problem. Također je ekološka. „Otkrili smo da bez obzira na ličnost, u situacijama koje aktiviraju potrošački način razmišljanja, ljudi pokazuju različite vrste problematičnih obrazaca,“ kaže psiholog sa Sveučilišta Northwestern Galen V. Bodenhausen. Studija je provedena sa kolegama Monikom A. Bauer, Jamesom E. B. Wilkiejem i Jungom K. Kimom, objavljena je u časopisu Psychological Science.

Porast konzumerizma danas očit je kako u zemljama u razvoju tako i u razvijenim zemljama. To se može vidjeti u masovnoj proizvodnji luksuzne robe, a mediji su zasićeni reklamama. Dugovi pojedinaca također se povećavaju  na globalnom nivou, što ukazuje na to da više ljudi kupuje robu prekomjerno na impuls ili bez odgovarajućeg financijskog planiranja.

Vance Packard, jedan od najranijih istraživača ovog fenomena, povezao je konzumerizam sa strategijama za uvjeravanje potrošača da brzo prošire svoje potrebe i želje, čineći ih „ kompulzivnim“. To dokazuje i činjenica da potrošačka kultura nikada nije bila življa. Ona potiče potrošnju na robu široke potrošnje poput automobila, odjeće, obuće, umjesto štednje i ulaganja. Potrošači kupuju robu i usluge kako bi bili u toku sa modom /trendovima. Potraga za boljom robom traje bez prestanka.

Iako je donedavno praznik konzumerizma „crni petak“ izgledao kao nešto strano polako se uvukao i u naše društvo. Redovi bez kraja, zastoji na ulicama, dugotrajno bjesomučno pretresanje robe na policama stigli su i kod nas. Sreća, nismo bili svjedoci većih incidenata koji se nerijetko dešavaju u zemljama gdje je „sveti dan“ konzumerizma već dugo aktualan, ali to, moguće, predstavlja sljedeću fazu, fazu nadgradnje.

  1. Degradacija okoliša:

Povećana potražnja za robom vrši veliki pritisak na prirodne resurse, poput vode i sirovina. Konzumerizam također rezultira prekomjernom upotrebom energije. Konzumerizam također potiče upotrebu hemikalija za koje se zna da degradiraju okoliš. Ukratko, konzumerizam nanosi više štete nego koristi okolišu.

  1. Moralna degradacija:

Povećavanje konzumerizma teži udaljavanju društva od važnih vrijednosti poput integriteta. Umjesto toga, snažno se fokusira na materijalizam i konkurenciju. Ljudi imaju tendenciju da kupuju robu i usluge koje im nisu potrebne tako da mogu biti ujednačene ili na višem nivou od svih ostalih.

  1. Viši nivo duga:

Konzumerizam također povećava nivo duga u društvu. Broj ljudi koji uzimaju kratkoročne kredite kao što su zajmovi na otplatu za kupovinu luksuzne robe drastično se povećao. Danas se mnogi kratkoročni krediti ne usmjeravaju u konstruktivnu upotrebu.

  1. Problemi sa mentalnim zdravljem:

Konzumerizam povećava nivo duga što zauzvrat rezultira problemima mentalnog zdravlja poput stresa i depresije. Pokušaj da pratite najnovije trendove kada imate ograničene resurse može biti vrlo iscrpljujuće za um i tijelo. Konzumerizam tjera ljude da teže rade, više se zadužuju i manje vremena provode s voljenim osobama, tako se stavljajući na put plodonosnih odnosa. Dugoročno negativno utječe na sveukupno blagostanje ljudi, jer su istraživanja dokazala da ljudi ne dobivaju vrijedno i dugotrajno ispunjenje kroz materijalne stvari.

Za Intelektualno.com piše: Faris Marukić

Facebook komentar

Intelektualno