Ukoliko se nastavi sa Brexitom Ujedinjeno Kraljevstvo bi trebalo napustiti Evropsku Unijiu do 29. marta 2019. godine. Mnogi Britanci nisu zadovoljni sa načinom na koji premijerka Theresa May vodi pregovore o uslovima napuštanja Evropske Unije. Brexit je zvanično pokrenut u martu prošle godine. Skoro 52% ,( što je oko 17 miliona ljudi) je glasalo za napuštanje Evropske Unije. Izlaznost birača je bila veća od 72%. Izlazak iz EU je za sobom povukao i dosta novih pitanja. Velike kompanije su najavile premještanje svojih sjedišta iz Londona u gradove Evropske Unije.Tako je Sony već premjestio svoje sjedište van Ujedinjenog Kraljevstva. Lider Laburističke stranke Jeremy Corbyn je u ponedeljak 21.1. pokušao novim amandmanom da primora vladu da dozvoli parlamentu da razmotri mogućnost zaustavljanja izlaska Velike Britanije iz Evropske Unije 29. marta.
Njihov stav je da se izlazak mora ublažiti, kako ne bi došlo do većih negativnih ekonomskih posljedica. Glavni zahtjevi laburista jeste insistiranje na carinskoj uniji sa EU i drugi referendum o Brexitu. To je i prvi zvanični zahtjev za novim glasanjem, iako se ta mogućnost spominjala od trenutka kada su rezultati zvanično objavljeni. Glavni protivnici izlaska iz EU su kako opozicija kaže- mladi ljudi. U britanskoj javnosti se često spominje kako su stariji građani izašli da glasaju dok su mladi većinom ignorisali referendum. Njemačka ministrica pravde Katarina Barley je iznijela stav kako je razočarana stavovima britanske premijerke u vidu njene želje da pod svaku cijenu okonča pat poziciju oko Brexita, te je pozvala na održavanje novog referenduma.
Pobornici Brexita su naveli kako bi novo glasanje naštetilo demokratskim vrijednostima. Pristalice “blagog Brexita” se nadaju da će uspjeti održati ekonomske veze sa Evropskom Unijom. Tu leži i najveća opozicija britanskoj premijerki koja se zalaže za potpuni izlazak Velike Britanije iz EU bez carinske unije. Protivnici “blagog Brexita” navode da je takav izlazak besmislen jer bi ekonomske veze i dalje ostale jake. Tako bi Velika Britanija i dalje, prema njihovim shvatanjima de facto bila u Evrospkoj Uniji. Poznato je da BiH Evropsku Uniju vidi kao svoju budućnost.
Pojedini analitičari Brexit vide kao djelo Rusije, koja pokušava da izazove krizu među NATO članicama. Kako se moglo primjetiti uloga Rusije je sve primjetnija i u našoj regiji. Postavlja se pitanje ulaska BiH u NATO I Evropsku Uniju. Ključno je da BiH uđe u NATO savez čak i više nego EU. Sve zemlje koje iskreno podržavaju BiH kao stabilnu zemlju se nalaze unutar NATO saveza. Brexit je historijski momenat koji se odvija pred našim očima. Njegove posljedice će imati dugoročne poslijedice na položaj BiH. Zasigurno će se novi razvoj događaja odraziti na politiku UK prema BiH. Poznato je da je BiH dio interesne sfere britanske politike još od osmanskog doba. U tom cilju je nužno pratiti dešavanja van naše zemlje kako bi bolje razumjeli postupke konzula i ambasadora u našoj zemlji.
Piše: Haris Popaja
Intelektualno.com
