• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna BiH

Bošnjačko nacionalno pitanje tokom 1946. godine: Borbu za ravnopravnost Bošnjaka pokrenuo je Husaga Ćišić

Intelektualno Intelektualno
09/09/2019
in BiH, Bošnjački intelektualci kroz historiju, Historija, Historije Bosne i Bošnjaka, Historijski događaji
0
Bošnjačko nacionalno pitanje tokom 1946. godine: Borbu za ravnopravnost Bošnjaka pokrenuo je Husaga Ćišić
47
Dijeljenja
266
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Tokom Drugog svjetskog rata na području bivše Jugoslavije organiziran je narodnooslobodilački pokret, na čelu sa Komunističkom partijom, koji je usmjeren u borbu protiv fašističkog okupatora. Ovu borbu prihvatili su svi narodi Jugoslavije, uključujući, u velikoj mjeri i Bošnjake. U periodu prve Jugoslavije srpski i hrvatski političari su se borili za prevlast, a u tom nadmetanju jako važan je bio prostor Bosne i Hercegovine. Obje strane su željele okrenuti Bošnjake ka srpstvu ili hrvatstvu, jer bi to značilo veći broj glasova na izborima i prevlast u Kraljevini. Jako se atakovalo na Bošnjačku narodnost. Međutim, nakon pobjede u ratu, a s obzirom i na ulogu Bošnjaka u pobjedi nad fašizmom, logičan slijed bi bio da se nacionalni identitet prizna, te da Bošnjaci budu ravnopravan narod sa ostalim narodima u Jugoslaviji. Ipak, po uspostavljanju novog političkog sistema to se nije desilo, a identitet u formi „Muslimanstva“ se priznao tek 1968. godine na nivou CK SK BiH, a 1971. Musliman sa velikim M ulazi u Ustav SFRJ. Visoko pozicionirani komunisti su jasno izražavali svoj negativan odnos prema posebnosti Bošnjačke nacije. Tako je Edvard Kardelj, jedan od najbližih saradnika Josipa Broza Tita, još 1938. govorio kako ne može biti govora o muslimanima kao narodu. Na Petoj zemaljskoj konferenciji Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) održane u Zagrebu 1940. godine zaključak je glasio da „muslimani nisu formirana nacija“. Ovim su jugoslovenski komunisti pokazali nedostatak političke spremnosti da se pravno definira status bošnjačkog naroda i odgovori zahtjevima vremena i stvarnim interesima Bošnjaka, koji su se u historiji, a posebno u Kraljevini Jugoslaviji, nalazili u političkoj, pravnoj, ekonomskoj izolaciji.

Po uspostavljanju novog sistema, pojedini političari iz Bosne i Hercegovine su krenuli u borbu za ravnopravnost bošnjačke narodnosti. Husein Ćišić je na zasjedanju ustavotvotvorne skupštine FNRJ, održane od 29. novembra 1945. do 1. februara 1946. godine, poveo borbu za institucionalna prava Bošnjaka u Jugoslaviji. Tada je na adresu Skupštine stigao veliki broj zahtjeva za priznavanje bošnjačke nacionalne posebnosti. Tu priliku Ćišić je iskoristio da, kao narodni zastupnik, podnese zahtjev u kojem se tražilo da se Bošnjacima i ostalim narodima u federalnoj zajednici omogući ustavno priznanje imena Bošnjak. Ćišić je u dokumentu, upućenog 5. decembra 1945. godine Ministarstvu za konstituantu između ostalog naveo kako je zaključcima AVNOJ-a svaka federativna jedinica stekla pravo na svoje nacionalno ime, a da je to pravo uskraćeno bosanskoj federativnoj jedinici. „Omaškom AVNOJ-a, učinjena je grdna nepravda našoj užoj domovini Bosni, – Bosni, koja i po historiji svojoj i ulozi odigranoj u ovom narodnooslobodilačkom ratu, kao i po žrtvama uloženim u ovaj rat ima pravo na svoje narodno opredjeljenje, odnosno pravo na svoje narodno ime“. Također, on je istakao da Bosna i Hercegovina zasnovana na ravnopravnosti Srba i Hrvata nema garancije za svoj opstanak, te da se to već u više navrata osjetilo, kao što je podjela zemlje na banovine i podjela Cvetković-Maček.

Slični tekstovi

Najveći narod bez države: Historija i položaj Tamila

Najveći narod bez države: Historija i položaj Tamila

31/01/2023
Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

28/01/2023

Poznato je i da na grbu države nije bilo baklje koja je simbolizirala Bošnjake. U istom dokumentu je i na tu diskriminaciju skrenuta pažnja. Ovo pitanje došlo je na red na trećoj redovnoj sjednici Savezne Skupštine 17. januara 1946. godine. Prvi, po ovom pitanju, se izjasnio Milovan Đilas, koji je u tom trenutku obnašao funkciju ministra za Crnu Goru i zamjenika ministra za Konstituantu. Đilas je u svom izlaganju banalizirao i derogradirao problem sa manjkom buktinja na grbu. U svom izlaganju između ostalog rekao je da je „Karakterističan prijedlog jednog muslimana da bi trebalo unijeti šestu buktinju u naš državni grb. Prijedlog se motiviše time da su muslimani posebna nacionalnost… ali da su nezadovoljni time što nije u državni grb ušla šesta buktinja kao simbol muslimanske nacionalnosti… Ako bi se jedan takav prijedlog motivisao time da bi šestu buktinju trebalo unijeti kao simbol šeste federacije, on bi mogao da bude predmetom pretresa. Ali, pošto se stalo na gledište da svaka narodnost dobije svoju buktinju onda u svakom slučaju mora biti samo pet buktinja.

Husein Ćišić zagovornik nacionalnog imena Bošnjak je reagirao novim aktom u kojem je između ostalog naveo da „Našem se čovjeku ne daju pisati ni Bosancem ni Jugoslavenom, a kad se po ne volji kaže da je Musliman, onda to pasira, valjda zato što je to kolektivni naziv za 300.000.000 ljudi razbacanih na pet kontinenata“. Ni druga Ćišićeva intervencija nije prihvaćena. Poslanički klub iz Bosne i Hercegovine nije bio na njegovoj strani. Đuro Pucar, vjerovatno pod Đilasovim pritiskom, je ubjeđivao Ćišića da je njegov istup kontraproduktivan. Prema svjedočanstvu Skendera Kulenovića, Ćišić nije odustajao od svoje ideje. Kada je na red došlo glasanje u pogledu ustavnih odredbi, jedini je glasao protiv.

Ni ovaj put, kao ni mnogo puta u ranijoj historiji Bošnjaka, nije došlo do političkog jedinstva. U zagovaranju bošnjačkog nacionalnog pitanja poslije Drugog svjetskog rata Ćišić je ostao sam, dok su Avdo Humo, Hasan Brkić, Skender Kulenović i ostali zastupnici iz Bosne i Hercegovine poštivali „partijsku disciplinu“. Dugo vremena ovo pitanje komunisti su ignorisali. Očekivalo se da će Bošnjaci vremenom prihvatiti hrvatski ili srpski nacionalni identitet. Međutim, kako do toga nije došlo, konačno se krajem 60-tih godina prošlog stoljeća postavilo pitanje nacionalne posebnosti Bošnjaka, jer je postalo jasno da muslimani ne idu ka integraciji sa drugim nacionalnim identitetima. Milovan Đilas je ovakav stav objašnjavao da su oni (komunistička politička elita) kao ateisti, bili uvjereni da vjerska ujedno ne može biti i nacionalna skupina. Smatrali su, kako Đilas kaže, da religija ne može biti temelj nacije. Međutim, jasno je koliko su komunisti pogriješili po ovom pitanju s obzirom da su druge nacije imale religiju koja je određivala njihovo nacionalno opredjeljenje.

Za Intelektualno.com priredio: Alen Borić

Facebook komentar
Tags: Alen BorićBošnjaciBošnjaci u komunizmuHusein Ćišić
Prethodni post

„Muslimani Jugoslavije nakon Velikog rata: Sto godina od mirovnog ugovora iz St. Germaina 1919-2019“

Slijedeći post

Islamska škola “Ilim Koledž” je najbrža rastuća škola u Melburnu i Viktoriji

Slijedeći post
Islamska škola “Ilim Koledž” je najbrža rastuća škola u Melburnu i Viktoriji

Islamska škola "Ilim Koledž" je najbrža rastuća škola u Melburnu i Viktoriji

Preporučeno

Internet – izum koji je promijenio svijet

Internet – izum koji je promijenio svijet

09/06/20
Promocija knjige “Osmanska arhitektura Sarajeva” i izložba fotografija “Džamije Sarajeva i Istanbula”

Promocija knjige “Osmanska arhitektura Sarajeva” i izložba fotografija “Džamije Sarajeva i Istanbula”

25/03/19
Obilježena godišnjica Ahdname Sultana Fatiha i Deklaracije o pravima građana BiH

Obilježena godišnjica Ahdname Sultana Fatiha i Deklaracije o pravima građana BiH

02/07/20
Događaji koji su doveli do referenduma u Bosni i Hercegovini

Dvadeset i osam godina od historijske odluke Bugarske: Prvo priznanje nezavisne Bosne i Hercegovine

06/02/20

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.