• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna Aktuelno

Bošnjaci u Sloveniji: Admir Muratović, prvi hafiz Kur’ana rođen u Sloveniji

Intelektualno Intelektualno
03/11/2019
in Aktuelno, Region
0
Bošnjaci u Sloveniji: Admir Muratović, prvi hafiz Kur’ana rođen u Sloveniji
0
Dijeljenja
37
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Admir Muratović rođen je 27. jula 1994. u Kopru (Slovenija). Osnovno i srednje obrazovanje stekao je u rodnom gradu, a potom upisuje Pravni fakultet Univerziteta u Mariboru kojeg uspješno završava 2017. godine. U novembru 2018. godine položio je hifz pred Komisijom za hifz Rijaseta IZ u BiH, te tako postao prvi hafiz Kur’ana koji je rođen i koji živi u Sloveniji.

Piše: Admir Lisica

Slični tekstovi

Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

28/01/2023
Nakon mamelučke pobjede kod Ayn Jaluta, počele su se  pojavljivati prve pukotine u Mongolskom Carstvu

Nakon mamelučke pobjede kod Ayn Jaluta, počele su se pojavljivati prve pukotine u Mongolskom Carstvu

28/01/2023

Prema njegovim riječima, identitet i kultura Bošnjaka u Sloveniji najviše se očuvala kroz institucije Islamske zajednice, bilo da se radi o generaciji koja je Sloveniju naseljavala u vrijeme postojanja bivše Jugoslavije ili o onoj koja je rođena u ovoj zemlji.

– Očuvanje kulture i tradicije Bošnjaka kroz aktivnosi IZ i BKS

“Nakon prvih doseljavanja iz Bosne i Hercegovine u 50-im i 60-im godinama 20. stoljeća, gdje su Bošnjaci većinom predstavljali radnu snagu u sekundarnom privrednom sektoru (industrija, rudarstvo, građevina), protokom vremena rastao je, a i dalje raste, broj obrazovanih i visokokvalifikovanih Bošnjaka u Sloveniji. Što se tiče broja, potrebno je uzeti u obzir da se u Sloveniji nalazi veliki broj privremenih studenata iz Bosne i Hercegovine, kao i ljudi u radnom odnosu koji su svojim životom i aktivnostima mimo posla ipak više vezani za Bosnu i Hercegovinu. Predstavnici IZ nezvanično procjenjuju da danas u Sloveniji živi i do 100.000 Bošnjaka, vjerovatno ih je oko 70 hiljada sa stalnim boravkom u Sloveniji. Općenito je kod Bošnjaka specifična povezanost vjerskog i narodnog identiteta. Tako se i u Sloveniji očuvanje kulturne tradicije održava u znatnoj mjeri kroz aktivnosti u okrilju Islamske zajednice u Republici Sloveniji. Pored obavljanja vjerskih dužnosti u džematima, održavaju se vjerske aktivnosti za mlađe (mekteb), kao i za starije, redovna predavanja, druženja omladine itd. Vrijedi spomenuti da Islamska zajednica u Republici Sloveniji svake godine obilježava sjećanje na genocid u Srebrenici, kao i sjećanje na Bošnjake koji su svoj život položili u Prvom svjetskom ratu prilikom borbi na Soškom frontu”, priča Admir Muratović u razgovoru za Anadolu Agency (AA).

Kako kaže, Bošnjački kulturni savez Slovenije pomaže u očuvanju tradicije, iako se u velikoj mjeri osjete posljedice nepriznavanja Bošnjaka kao nacionalne manjine u ovoj zemlji.

“Bošnjački kulturni savez Slovenije ujedinjuje više različitih društava, od kulturnih i umjetničkih do sportskih. U tom pogledu se po čitavoj Sloveniji organizuju različiti događaji, kao npr. nastupi folklornih grupa, festivali bosanske hrane, koncerti sevdaha, literarne večeri itd. Bošnjaci u Sloveniji, kao i ostali narodi iz bivše Jugoslavije, nisu priznati kao nacionalna manjina te stoga ne uživaju ustavna prava koja inače pripadaju manjinama. Primjerice, nije im zagarantovano političko predstavništvo u najvišim državnim organima. Nadalje, djeca nemaju mogućnost učenja bosanskog jezika u obrazovnom sistemu. Bez tog vida pomoći države, Bošnjaci se u kolektivnom smislu oslanjaju na vlastite napore”, kaže Muratović.

– Odlično integrisani u društvo

Ono po čemu se ističe od ostatka zajednice Bošnjaka u Sloveniji jeste da je upravo on prvi hafiz Kur’ana rođen u ovoj državi. Kako kaže, učenje hifza je bio izuzetno zahtjevan proces, posebno za nekog ko odrasta van svoje domovine.

“S obzirom da nisam pohađao medresu, niti neki od islamskih fakulteta, moj susret s hifzom Kur’ana je tekao drugim pravcem. Svakako je veliki izazov učiti Kur’an napamet u društvu gdje su muslimani manjina i gdje se, shodno tome, u svakodnevnici daleko manje priča o Kur’anu, gdje nema hafiskih dova, živih hafiza i ostalih faktora koji motivišu učenike hifza. To je jedan od ključnih razloga zašto je van domovine teže završiti hifz, što rezultira u znatno manjem broju hafiza u poređenju s Bosnom i Hercegovinom. Učenje Kur’ana napamet u takvoj okolini iziskuje još više upornosti, predanosti, vlastitog angažmana i samodiscipline. Hifz Kur’ana je jedan dugotrajan, kompleksan i mukotrpan proces. Da bi se uspješno završio, zasigurno se mora postaviti na vrh liste prioriteta, prije svih drugih obaveza. Pogotovo kad sam ulazio u dublje faze tog procesa, u učenje druge polovine Kur’ana i na kraju u fazu završnih priprema za polaganje pred Komisijom za hifz Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, bio sam primoran zalediti ostale obaveze i potpuno se posvetiti hifzu. U završnoj fazi sam učio i do 12 sati dnevno. Vrijednost hifza i hafiza je nemjerljiva i sav trud se na kraju mnogostruko isplati. Na tom putu sam od početka do kraja imao podršku svog muhaffiza, hfz. Špendi-ef. Fidanija, svojih roditelja, kao i Islamske zajednice u Republici Sloveniji na čelu s muftijom, prof. dr Nedžadom Grabusom. Svima sam na tome duboko zahvalan”, prisjeća se Muratović.

Zadnjih godina, općenito u Europi, svjedoci smo jačanja desne političke struje. Kod iste je često prisutan nacionalistički i ekstremistički diskurs koji islam definira kao nasilnu religiju, a muslimanima daje etikete negativne konotacije. U tom pogledu, svoju jaku ulogu u društvu iskorištavaju i neki mediji sa svojim subjektivnim i tendecioznim izvještavanjem. Muratović navodi da su muslimani u Sloveniji odlično integrisani te da u ovoj zemlji oni imaju zagatantovane temeljne slobode koje im omogućavaju prakticiranje islamskog načina života.

“Ovakva pojava može kod određenog broja ljudi podsticati mržnju prema islamu i muslimanima. Europski muslimani koji smo odlično integrisani u društvo i poštujemo državno-ustavni poredak te uspostavljene norme i standarde, osjetljivi smo na takvu pojavu. Sloboda govora koja je zagarantovana u demokratskom društvu ne smije se zloupotrebljavati i biti izgovor za govor mržnje prema drugima i drugačijima. To je ozbiljan problem s kojim se pretpostavljeni trebaju sistematski suočiti. No, sloboda koju uživamo u slovenskom društvu je velika blagodat. U jednom takvom pluralnom ambijentu i društvu gdje su zagarantovana ljudska prava i temeljne slobode je lakše očuvanje dostojanstva i razvijanje vjerskog i narodnog identiteta. U nekim segmentima, naravno, osjećamo nedostatke i želimo veću angažovanost državnih organa, ali, prije svega, trebamo sami učiniti sve što je u našoj moći, nastojati truditi se za ostvarenje svojih prava i biti uzorit primjer građanina na koje će se i drugi ugledati”, konstatira Muratović.

Intelektualno.com

Facebook komentar
Tags: Admir LisicaAdmir MuratovićBošnjaci u Sloveniji
Prethodni post

Edhem Bičakčić za Intelektualno.com: Naš prioritet mora biti omladina

Slijedeći post

Zločini protiv Kačin kršćana u Mijanmaru

Slijedeći post
Zločini protiv Kačin kršćana u Mijanmaru

Zločini protiv Kačin kršćana u Mijanmaru

Preporučeno

Na današnji dan Bosna i Hercegovina je primljena u članstvo UNESCO-a

Na današnji dan Bosna i Hercegovina je primljena u članstvo UNESCO-a

02/06/19
Admir Lisica za Hayat: Čuvati mural ratnog zločinca u srcu Evrope je primitivan čin

Lisica za Politički.ba: Nadam se da Zapad neće u BiH ponoviti greške iz Ukrajine

27/11/21
Porajmos: Genocid nad Romima u Drugom svjetskom ratu

Porajmos: Genocid nad Romima u Drugom svjetskom ratu

02/08/20
Lim, Glas Sandžaka i Sandžak – prvi bošnjački listovi u Sandžaku

17.500 učenika iz Sandžaka uči bosanski jezik

21/02/19

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.