Piše: Admir LISICA
Bošnjaci u Holandiju počinju pristizati sredinom 20. stoljeća. Razlozi dolaska Bošnjaka u ovu zemlju slični su razlozima odlaska i u druge evropske države, a to su prije svega ekonomski i politički faktori. Upravo su prvi bošnjački migranti u Holandiji bili politički iseljenici, koji se nisu slagali s tadašnjim komunističkim režimom u Jugoslaviji.
Adis Lizde, istaknuti Bošnjak porijeklom iz Mostara, godinama je bio član Izvršnog odbora Islamskog kulturnog centra “Selam” iz Rotterdama i Islamske zajednice Bošnjaka u Holandiji. Lizde napominje da se 1971. godina uzima za početak aktivnijeg dolaska Bošnjaka u Holandiju. Kako kaže, dvadeset godina kasnije, Bošnjaci se institucionalno organiziraju putem Islamske zajednice Bošnjaka u Holandiji, koja je bila i ostala glavni faktor okupljanja bošnjačkih emigranata u ovoj zemlji.
“Bošnjaci u Holandiju dolaze organizirano od 1971. godine, kako bi se reklo, trbuhom za kruhom. Do tada je bilo pojedinačnih slučajeva, ali od te godine bošnjačka emigracija aktivnije počinje dolaziti u Holandiju. Mislim da je familija Džumhur prva iz bivše Jugoslavije tražila politički azil u Holandiji još početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća. Bošnjaci se od 1991. godine organiziraju kroz Islamsku zajednicu Bošnjaka u Holandiji, kada i kupuju prostorije za svoje vjerske potrebe. Početkom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu u prostorijama Islamske zajednice u Rotterdamu djelovalo je i odjeljenje ‘Merhameta’. Godine 1996. osnovana je Bošnjačka omladinska organizacija ‘Ašik’, koja je kroz sedmične tribine njegovala vjersku i nacionalnu tradiciju Bošnjaka. ‘Ašik’ je imao i ekipu u malom nogometu koja je redovno s turnira u Holandiji donosila prve nagrade, a osvojila je i prestižni turnir u Stuttgartu. Nažalost, ovo udruženje u posljednje dvije godine više nije aktivno”, kaže Lizde.
Povezanost bošnjačke migracije u Holandiji s domovinom, kako ističe, održava se preko Islamske zajednice, ali i preko “Platforme BiH”, krovne organizacije udruženja s bosanskohercegovačkim predznakom. “Među najaktivnijim udruženjima jesu ‘Sedra’, koja je nedavno proslavila deset godina svog rada, a ‘Ladies Eindhoven’ i BIHRO su po dužini postojanja odmah iza njih. Povezanost s domovinom održava se i kroz razne promocije knjiga, pozorišne predstave, dopunsku školu na bosanskom jeziku, folklorne nastupe širom Holandije, ali i ostatka Evrope. Prema podacima holandskog statističkog zavoda, u Holandiji živi oko 30.000 ljudi porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Broj Bošnjaka od toga sigurno prelazi polovicu. Veoma su dobro integrirani u holandski sistem, po holandskom statističkom zavodu, školovaniji su od domicilnog stanovništva”, naglašava Lizde.
Prvi bošnjački džemat u Holandiji koji ima svoje prostorije bio je džemat “Selam” iz Rotterdama, u kojem živi i najveći broj Bošnjaka u ovoj zemlji.
“Džemat ICC ‘Selam’ Rotterdam je prvo bošnjačko udruženje osnovano na prostorima Holandije koje su Bošnjaci kupili još davne 1991. godine. Ovaj objekt imao je neprocjenjiv značaj u vrijeme kada je izvršena agresija na Bosnu i Hercegovinu jer je bio prva stanica prognanim Bošnjacima, gdje su nakon višemjesečnog lutanja po bijelom svijetu prvi put osjetili toplinu svoje države i svog napuštenog doma. Tokom agresije na našu domovinu zbrinut je veliki broj teških ranjenika iz Bosne, nekoliko puta bili smo domaćini ‘Majkama Srebrenice’, mnogim beskućnicima i svim ostalim kojima je bilo kakva pomoć bila neophodna. Dolazili su nam ministri i gradonačelnici iz Holandije, bili smo domaćini i drugim konfesijama u Holandiji. U okviru Islamske zajednice Bošnjaka u Holandiji djeluje devet bošnjačkih džemata (Amsterdam, Arnhem, Eindhoven, Enschede, Den Bosch, Nijmegen, Roermond, Rotterdam, Utrecht). Svi džemati imaju vjersku pouku, džuma-namaze, teravih-namaze. U džematima su zastupljene i druge aktivnosti, poput halki hadisa i Kur’ana za odrasle, sufare, zatim mjesečne tribine o aktuelnim društveno-religijskim temama, književne večeri, posjete džematlijama, posjete drugim džematima, druženja žena, rad s omladinom, tj. ‘Mreža mladih’, koja je početkom godine osnovana na nivou IZBN-a, hor ilahija i kasida, te humanitarne aktivnosti”, kaže glavni imam ovog džemata Aldin ef. Šahbazović, koji je kao jednu od značajnijih aktivnosti istakao redovne godišnje mektepske susrete polaznika mekteba iz svih džemata Holandije i Belgije.
Bošnjaci u Holandiji mogu se pohvaliti nizom aktivnosti koje organiziraju radi njegovanja kulture sjećanja, a svakako su najbitnije one posvećene sjećanju na počinjen genocid nad Bošnjacima u Bosni i Hercegovini.
“Sva posljednja relevantna istraživanja pokazuju da su Bošnjaci jedna od najbolje integriranih useljeničkih grupa u Holandiji, skoro svi rade i školuju se. Uzmemo li u obzir da u Holandiji živi više od 200 različitih nacionalnih grupacija, uspjeh bošnjačke manjinske zajednice još više dolazi do izražaja. Od 1996. godine mi svakog 11. jula pred holandskim parlamentom u Hagu održavamo komemoraciju za Srebrenicu povodom sjećanja na genocid počinjen u ovom gradu, a od 2016. godine na centralnom haškom trgu Het Plein imamo priliku na taj dan obaviti i dženazu u odsustvu našim šehidima po uzoru na obavljanje dženaze u Potočarima. Vrijedi napomenuti da se tim povodom organizira i ‘Marš mira’, na kojem učesnici prelaze put od oko 10 kilometara da bi i na taj način iskazali simbolično poštovanje prema žrtvama genocida”, naveo je Šahbazović.
Imam džemata “Selam” pohvalio je odluku Holandije na polju unapređenja statusa imama, odnosno osnivanje posebnog edukativnog programa jednogodišnje obuke za imame od državnog Ministarstva obrazovanja, koji su vodili najistaknutiji profesori društvenih i religijskih znanosti s raznih holandskih univerziteta. “Pripala mi je čast da budem dio jednog takvog projekta. Islamska zajednica Bošnjaka Holandije je na tom planu odigrala značajnu ulogu”, dodao je Šahbazović.
Izvor: STAV
