Bošnjaci Istre: Kratka historija Bošnjaci Istre: Kratka historija
Iako se naseljavanje Bošnjaka na područje današnje Republike Hrvatske, intenzivira po okončanju Drugog svjetskog rata, ono se može pratiti i u ranijim periodima. Prema... Bošnjaci Istre: Kratka historija

Iako se naseljavanje Bošnjaka na područje današnje Republike Hrvatske, intenzivira po okončanju Drugog svjetskog rata, ono se može pratiti i u ranijim periodima. Prema posljednjem popisu iz 2011. godine u Hrvatskoj živi 31. 479 Bošnjaka. Najveći broj njih boravi u Gradu Zagrebu, preko 9.000.  Istarska Županija jedno je od područja gdje se može uočiti veća prisutnost bošnjačkog stanovništva, a već spomenuti popis pokazuje da u Istri živi 6146 osoba koje su se izjasnili kao Bošnjaci.

Prve konkretnije podatke o naseljavanju Bošnjaka na području Istre imamo iz perioda austrougarske uprave.  O boravku Bošnjaka na ovom području u tom periodu govore nadgrobni spomenici na mornaričkom groblju u Puli. Da li su njihovi potomci nastavili živjeti na području Istre ili su se vrati u Bosnu nije poznato.

Nakon Drugog svjetskog rata Istra doživljava velike demografske promjene. Za brojne poslove, posebno one u rudarstvu nedostajao je veći broj radnika. Neki od radnika tu su dolazili prisilno, kao osuđenici, označeni kao „saradnici okupatora“.  Oni nerijetko dolaze iz tradicionalnih rudarskih područja Breze, Kaknja, Vareša, Tuzle. Naseljeni su na područje Labina, a tu su se zadržavali do okončanja „rada za narodno dobro“. Pojedinci su na područje Istre dolazili radi potencijalnog odlaska u emigraciju. Pojedinci su na takvu odluku bili ponukani odnosom komunističke vlasti prema vjerskim slobodama, dok su drugi željeli napustiti Jugoslaviju iz ekonomskih razloga. S druge strane granice, u Trstu postojali su prihvatni centri za izbjeglice iz Jugoslavije.

U Istri je postojao hroničan nedostatak radnika u ugljenokopu „Raša“ koji se nastajao premostiti dovođenjem komorata iz drugih kraljeva zemlje. Bosna je bila logičan izbor zbog postojanja većeg broja rudnika i radne snage koja rudarske poslove obavlja sa dugogodišnjim iskustvom. Mali broj tih ljudi doselio se samostalno, već se radilo o sistemskom naseljavanju organiziranog od strane vlasti.

Sedamdesete godine donose značajne promjene. Rudarstvo prestaje biti vodeća privedena grana u kojoj se zapošljavaju pristigli Bošnjaci. Brojni počinju raditi u brodogradilištima Uljanik i Tehnomont. Osim toga povećava se i broj zaposlenih u oblastima turizma i trgovine, ali i u metalnoj industriji.

Izbijanje agresije na Bosnu i Hercegovinu izaziva najveći talas doseljavanja Bošnjaka u Istru, i može se pratiti do 2000. godine. Danas Bošnjaci predstavljaju skoro 3% stanovništva Istarske županije. Dobro su integrisani u lokalno društvo. Prema podacima profesora Jusufa Šehanovića, po mjestu rođenja najviše ih je iz Pule (23,39 %), Gradačca (5,84 %), Srebrenika i Brčkog (po 4,68 %), te Zavidovića (4,09 %).  U pojedinim mjestima Bošnjaci se, po svojoj brojnosti, posebno ističu. U mjestu Raša udio Bošnjaka u ukupnom stanovništvu iznosi 11, 47%, a slijedi Labin sa 7, 85% Bošnjaka.

Profesor Džekić iznosi podatke i o političkoj organiziranosti Bošnjaka. Tako navodi da u Istri djeluje više ogranaka SDA Hrvatske i to u mjestima Labin, Raša i Sveta Nedjelja i Kršan.

Za Intelektualno.com piše: Faris Marukić

Facebook komentar

Intelektualno