• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna Aktuelno

Boji li se Iran tursko-saudijskog zbližavanja?

Intelektualno Intelektualno
29/05/2022
in Aktuelno, Geopolitika, Mišljenje, Svijet
0
Boji li se Iran tursko-saudijskog zbližavanja?
0
Dijeljenja
89
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Piše: Samuele Vasapollo

Ako pokušaj Turske da popravi odnose sa Saudijskom Arabijom uspije, odnos snaga na Bliskom istoku bi se promijenio na račun Irana. Ali igra još nije gotova za Teheran.

Slični tekstovi

Najveća krađa automobila u historiji: Kako je Sjeverna Koreja prevarila naivne Šveđane

Najveća krađa automobila u historiji: Kako je Sjeverna Koreja prevarila naivne Šveđane

02/02/2023
Dr. Misala Pramenković za Intelektualno o saradnji SDA i SPP: Bošnjaci ovim dobivaju prilično jak politički blok čija obaveza je da zastupa interese Bošnjaka

Dr. Misala Pramenković za Intelektualno o saradnji SDA i SPP: Bošnjaci ovim dobivaju prilično jak politički blok čija obaveza je da zastupa interese Bošnjaka

02/02/2023

Posljednjih godina bilateralni odnosi Turske i Saudijske Arabije prošli su kroz uspone i padove. Prije četiri godine, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan okrivio je saudijskog prijestolonasljednika Mohameda Bin Salmana da je naručio ubistvo novinara Jamala Khashoggija. Kao odgovor, Rijad je minimizirao svoje diplomatske i trgovinske odnose s Ankarom.

Mohammed Bin Salman optužio je Erdogana, između ostalog, da podržava Katar, koji je tada bio pod embargom od strane Saudijske Arabije, Bahreina, UAE i Egipta. Ali sada, nakon mjeseci intenzivnih diplomatskih napora na zagrijavanju bilateralnih odnosa, čini se da Saudijska Arabija i Turska žele interakciju organizirati na novi, proaktivniji način.

Poboljšanje bilateralnih odnosa tada je potvrđeno Erdoganovom službenom posjetom Saudijskoj Arabiji 28. aprila. Kao rezultat toga, Iranci sada strahuju da bi se partnerstvo između Turaka i Saudijaca moglo materijalizirati. Dok su se mnogi analitičari međunarodnih odnosa dotakli ekonomskih karakteristika pokušaja Turske da poboljša odnose sa Saudijskom Arabijom, premalo je bilo rasprave o geopolitičkim implikacijama pomenute diplomatske aktivnosti.

Američki san

Sva ova diplomatska aktivnost možda je „zazvonila“ u Bijeloj kući, gdje se približavanje sila Bliskog istoka dugo smatralo sine qua non uslovom za smanjenje američkih obaveza u regionu. Logika iza ovog argumenta je da bi manje američki Bliski istok natjerao regionalne aktere da postanu odgovorniji, prisiljavajući ih da ostave po strani svoje razlike. Stoga bi se Sjedinjene Države mogle ograničiti na intervenciju u regionu samo za pitanja od najveće važnosti kroz strategiju ravnoteže na moru.

Irak, zemlja rijeka bliznakinja

Paralelno s optimizmom američkih kreatora politike je iranski strah da bi tursko-saudijsko partnerstvo moglo promijeniti ravnotežu snaga u regionu na njegov račun. Konkretno, Islamska Republika smatra da bi sunitska osovina između Turaka i Saudijaca smanjila iranski utjecaj u Iraku. Shodno tome, Iran je već neko vrijeme počeo da signalizira Turskoj da se ne miješa  u iračko pitanje.

Posljednjih mjeseci, snage proiranske iračke milicije, Jedinice narodne mobilizacije (PMU), sve više gađaju turske trupe stacionirane u sjevernom Iraku. Turski dronovi TB2 „Bayraktar“ su navodno uzvratili napadom na proiranske milicije na iračkoj teritoriji. Kako se nepovjerenje Irana prema Turskoj povećalo nakon turske vojne operacije Claw Lock u Iračkom Kurdistanu, povećao se i rizik od proxy rata između dvije zemlje  u Iraku. To bi bio dodatak već postojećem sukobu između Teherana i Rijada.

Izrael i Sirija

Iz očiglednih razloga, Iran nije čak ni pozdravio približavanje Turske i njenog najznačajnijeg regionalnog protivnika, Izraela. Sa stanovišta Teherana, koalicija koja uključuje Tursku, Izrael i Saudijsku Arabiju mogla bi brzo da evoluira u diplomatski format paralelan onom iz Abrahamskog sporazuma, čiji je primarni cilj obuzdavanje Irana.

Neki pokušaji sabotiranja sporazuma između Turske i Izraela već su zabilježeni – ne samo pokušaji atentata na neke izraelske biznismene od strane iranskih obavještajnih službi u Turskoj. Osovina između Turske, Izraela i Saudijske Arabije također bi mogla negativno utjecati na geopolitičko pozicioniranje Irana u Siriji. Posljednjih mjeseci Izrael je više puta gađao iranske (ili povezane s Iranom) vojne položaje u zapadnoj Siriji.

Izrael je mogao djelovati zahvaljujući ruskoj ravnodušnosti prema izraelskom kršenju zračnog prostora Sirije, a dobio je i diplomatsku podršku Erdogana, koji je svjesno izbjegavao osuditi izraelske napade. Općenito, pojačani napori Turske i Izraela protiv Irana i njegovih regionalnih saveznika mogli bi otežati Teheranu da vrši pritisak na regionalne američke saveznike.

Jemensko pitanje

Od 2015. do 2017., nakon što je Mohammed Bin Salman pokrenuo operaciju „Odlučujuća oluja“ u Jemenu, Turska je pomogla Saudijskoj Arabiji i diplomatski i u prikupljanju obavještajnih podataka. Tek nakon zaljevske krize i uvođenja embarga protiv Katara, Turska je smanjila svoju posvećenost jemenskom pitanju. S tim u vezi, mogućnost da tekuće približavanje podstakne vojnu saradnju Rijada i Ankare je strašna za Iran. Štaviše, transfer turskih vojnih tehnologija i sistema naoružanja u Saudijsku Arabiju mogao bi stvoriti značajne poteškoće za operacije iranskih saveznika u regiji.

Zaključci

Nije sigurno da će tursko-saudijsko i tursko-izraelsko približavanje uspjeti. U mnogim prošlim slučajevima, Bliski istok je svjedočio trenucima regionalne multilateralne deeskalacije. Dok se očekuje nastavak saradnje između Izraela i nekih arapskih partnera zbog trajne prijetnje Irana u regiji, nova turska politika „nulte stope“ problema sa susjedima izgleda mnogo krhkije. Turska i Saudijska Arabija svakako mogu mnogo profitirati plodnom bilateralnom saradnjom. Pa ipak, suprotstavljeni ciljevi bi mogli okončati nastalu međuregionalnu saradnju u korijenu. Možemo očekivati ​​da će Iran djelovati protiv ovakve saradnje, vjerovatno podizanjem uloga. S obzirom na bečke pregovore, Iran bi mogao iskoristiti obnovljenu vojnu eskalaciju kao diplomatsku polugu da ubrza postizanje sporazuma.

(Tekst je izvorno objavljen na stranici IARI instituta za međunarodne odnose)

Politicki.ba

Facebook komentar
Tags: Bliski istokIranSaudijska ArabijaTurska
Prethodni post

Zarobljeno rusko oružje prepuno je američkih mikročipova

Slijedeći post

Kakav je značaj zbližavanja Turske i Kazahstana?

Slijedeći post
Kakav je značaj zbližavanja Turske i Kazahstana?

Kakav je značaj zbližavanja Turske i Kazahstana?

Preporučeno

Pregled regionalne štampe | 15.07.2020.

Pregled regionalne štampe | 21.07.2020.

21/07/20
Izgradnja kuća za 23 povratničke porodice u Bratuncu i Milićima

Izgradnja kuća za 23 povratničke porodice u Bratuncu i Milićima

29/06/20
Velika Britanija opskrbljuje Ukrajinu oružjem

Hrvatska neće obučavati ukrajinske vojnike

16/12/22

Reakcija Instituta za istraživanje genocida Kanada na negiranje Genocida u Sjevernoj Americi

10/06/20

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.