• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna Aktuelno

BiH između aspiracija Hrvatske i Srbije i Schmidtovih namjera

Intelektualno Intelektualno
30/07/2022
in Aktuelno, BiH, Mišljenje, Region
0
Schmidtov put u Pakao
0
Dijeljenja
40
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Piše: Admir Lisica

U posljednjih nekoliko sedmica imali smo priliku svjedočiti dosta turbulentnom periodu u kontekstu političkih odnosa u Bosni i Hercegovini, ali i regionu. Najave od strane medija i političkih predstavnika da će visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Christian Schmidt, posegnuti za Bonskim oblastima i nametnuti izmjene izbornog zakona i Ustava entiteta Federacija prema željama Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i političkog vrha Republike Hrvatske, naišle su na izuzetno veliko negodovanje u bosanskohercegovačkoj javnosti.

Slični tekstovi

Edin Hajder za Intelektualno: Najveći broj naših građana koji su došli u Dansku devedesetih se dobro snašao

Edin Hajder za Intelektualno: Najveći broj naših građana koji su došli u Dansku devedesetih se dobro snašao

03/02/2023
Najveća krađa automobila u historiji: Kako je Sjeverna Koreja prevarila naivne Šveđane

Najveća krađa automobila u historiji: Kako je Sjeverna Koreja prevarila naivne Šveđane

02/02/2023

Po prvi put u novijoj političkoj historiji Bosne i Hercegovine lideri opozicije i vlasti pozvali su svoje članstvo da se masovno odazovu na protest protiv nametanja pomenutih odluka ispred sjedišta OHR-a u Sarajevu, što predstavlja značajan presedan. Protest je okupio preko 7.000 građana, a isti je nastavljen i u narednim danima, uz dosta manje okupljenih. Christian Schmidt je ipak donio razumnu odluku nakon pritiska javnosti, te je nakon konsultacija sa domaćim i inostranim političarima odlučio da trenutno uvede samo tehničke izmjene izbornog zakona, bez političkih izmjena, koje su problematizirane.

Schmidt i OHR su dali novih šest sedmica domaćim političkim predstavnicima građana Bosne i Hercegovine da se dogovore oko izmjena, ili će u protivnom Schmidt ipak posegnuti za Bonskim ovlastima i u kontekstu političkih korekcija izbornog zakona. Problematične izmjene izbornog zakona i Ustava, o kojima je u prethodnim danima već bilo dosta govora, doprinijeli bi daljoj podjeli u Bosni i Hercegovini, što je suprotno u odnosu na ono za šta su se do sada zalagali predstanici Sjedinjenih Američkih Država, Evropske unije i Velike Britanije.

Dati protekcije HDZ-u značilo bi vraćanje Bosne i Hercegovine u periodu od prije dvadeset godina i otvorilo bi realnu mogućnost da u budućnosti hrvatski politički predstavnici proglase treći entitet. Najveći gubitinici ovakvog epiloga bili bi svakako Bošnjaci, kojima bi se smanjile ovlasti u velikoj mjeri, što bi bio uvod u provođenje aparthejda nad narodom koji u Bosni i Hercegovini čini više od 50% stanovništva. Prije tačno dvadeset devet godina u julu mjesecu 1993., međunarodna zajednica je vršila pritisak nad bošnjačkim političkim predstavnicima predvođenim Alijom Izetbegovićem, tada predsjednikom Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine.

Naime, Owen-Stoltenbergov ili Ženevski plan, predviđao je da Bosna i Hercegovine bude Unija tri nacionalne republike, koje bi nakon dvije godine imale pravo na nezavisnost, što je u praksi značilo da bi međunarodno priznata država Bosna i Hercegovina doživjela kraj. Uprkos tome što su Bošnjaci bili u nepovoljnom položaju, nisu prihvatili podjelu Bosne i Hercegovine. Sama činjenica da je Armija Republike Bosne i Hercegovine morala voditi odbranu od agresorskih napada Vojske Republike srpske, Hrvatskog vijeća odbrana i autonomaških paravojnih formacija predvođenih od strane presuđenog ratnog zločinca Fikreta Abdića, svjedoči da su Bošnjaci bili pred slomom, što su bile i procjene određenih međunarodnih faktora.

Uslijed ovakve konstalacije odnosa Bošnjaci nisu prihvatali podjelu, pa onda ne treba da čudi što je preko 7.000 okupljenih probosanskih snaga jasno iskazalo svoje opredjeljenje da neće prihvatiti na podjele ni u miru. Schmidt je shvatio ozbiljnost situacije, te posljedica koje bi izazvalo njegovo nametanje izmjena Ustava i izbornog zakona. Ipak, tek u narednim mjesecima, neposredno pred Opće izbore, saznat ćemo konačni epilog ove situacije koja je pojačala političku krizu unutar Bosne i Hercegovine. Probosanske snage su uspjele izršiti pritisak na OHR, što je izuzetno značajan uspjeh, a potpuna pobjeda demokratije, ljudskih prava i jednakosti biće ukoliko se provedu sve presude međunarodnih sudova, bez davanja prioriteta jednim u odnosu na druge.

Za razliku od Bosne i Hercegovine, Sjeverna Makedonija je značajno stabilnija, a jedan od razloga za to jeste i njihovo članstvo u NATO savezu. Nakon mnogo truda, te gorkih kompromisa i ustupaka, Sjeverna Makedonija je dobila i zeleno svjetlo za kandidatski status u Evropskoj uniji, međutim, prema mnogima, kandidatski status dolazi veoma kasno. Ovakvo mišljenje ogleda se i u procjeni da je Sjeverna Makedonija učinila krupne i radikalne poteze kako bi zadobila povjerenje evropskih lidera, a najradikalniji potez na tom putu svakako je promjena imena države.

Pritisci od strane Grčke i Bugarske postepeno su utihnuli, ali se ipak čini kako određena pitanja još uvijek nisu riješena, posebno na relaciji Bugarska-Sjeverna Makedonija. U novijoj političkoj historiji Evrope, Sjeverna Makedonija sasvim sigurno jedna od zemalja koja je pokazala najviše spremnosti kako bi postala dijelom evropske porodice, ali do toga još uvijek neće doći. Jasna je to poruka i ostalim zemljama Zapadnog Balkana da veliki kompromisi ne garantuju evropsku naklonost, probosanski orijentirane snage ne trebaju odustati od zajedničkog stava, a to je jedinstvena i nedjeljiva Bosna i Hercegovina. Nakon pada prosrpski orijentirane vlade u Crnoj Gori, politička situacija jeste značajno stabilnija, ali politička previranja, nesigurna većina koja nagovještava novi pad vlade, jasno upućuju da Crna Gora još uvijek neće postići željenu politčku stabilnost kojoj se nadaju građani ove zemlje.

Kada je riječ o Srbiji, novu većinu u ovoj zemlji čine izuzetno desno opredjeljene stranke, koje će se u kontekstu regionalne saradnje nastojati dokazati da od desnog uvijek može još desnije, posebno kada je riječ o Bosni i Hercegovini i Kosovu, ali i pomenutoj Crnoj Gori koja je svakako jedan od vanjskopolitičkih interesa Srbije. Hrvatska vlast je svu svoju energiju usmjerila prema Bosni i Hercegovini, a tamošnji političari kao da se takmiče ko će napraviti radikalniji istup s ciljem omalovažavanja države Bosne i Hercegovine i njenog najbrojnijeg bošnjačkog naroda.

Kopiranje Dodikove šovinističke i fašističke retorike u kojoj Bošnjake naziva prema vjerskoj odrednici muslimani, kopira i izuzetno devijantni i neuravnoteženi predsjednik Hrvatske Zoran Milanović. Poruke koje su posljednjih nekoliko sedmica pristizale od strane hrvatskog državnog vrha (ministar vanjskih poslovan Gordan Grlić Radman, premijer Andrej Plenković i predsjednik Zoran Milanović, te pojedini saborski zastupnici) ne mogu se protumačiti kao prijateljske i dobronamjerne, posebno jer je Hrvatska ponopravna članica NATO saveza i Evropske unije, te bi kao takva morala da svoju vanjsku politiku bazira na zalaganju za mir i jačanje regionalne saradnje.

Uzmemo li u obzir navedeno, nije potrebno detaljnije pojašnjavati zbog čega Bosna i Hercegovina i njen najbrojniji narod Bošnjaci imaju zamjerke na odnos susjeda i komšija prema njoj. Također, ideja „Open Balkana“ ne može biti prihvatljiva za Bosnu i Hercegovinu u trenucima kada se na dnevnom nivou njen suverenitet i integritet dovodi u pitanje.

Jasno je da regionalna saradnja mora postojati, te da su sve zemlje osuđene na nju u manjoj ili većoj mjeri, ipak, saradnja ima smisla samo ako je iskrena i ako između aktera nema otvorenih pitanja, što nažalost nije slučaj. Hrvatska i Srbija moraju pokazati svojim postupcima da poštuju svoje susjede i da se ne mješaju u njihove unutrašnje stvari, bez takvog odnosa nema kvalitetne regionalne saradnje, zbog čega najviše ispaštaju građani zemalja u regionu.

Izvor

Facebook komentar
Tags: Admir LisicaBosna i HercegovinaHrvatskaSchmidtSrbija
Prethodni post

Sastanak Putin-Erdogan početkom augusta

Slijedeći post

Španija podržava teritorijalni integritet BiH i njen ulazak u EU (VIDEO)

Slijedeći post
Španija podržava teritorijalni integritet BiH i njen ulazak u EU (VIDEO)

Španija podržava teritorijalni integritet BiH i njen ulazak u EU (VIDEO)

Preporučeno

Nastavlja li se fudbalska Premijer liga BiH?

Nastavlja li se fudbalska Premijer liga BiH?

31/05/20
20 činjenica o judaizaciji Kudsa – zločin koji traje

Palestinski predsjednik Abbas zatražio u Berlinu od Njemačke da prizna državnost Palestine

17/08/22
U Sjevernoj Irskoj učenici će imati priliku da se upoznaju sa genocidom u Bosni i Hercegovini

U Sjevernoj Irskoj učenici će imati priliku da se upoznaju sa genocidom u Bosni i Hercegovini

16/10/19
Dr. Sedad Bešlija izabran za v.d. direktora Instituta za historiju

Dr. Sedad Bešlija: Institut za historiju je bio i ostao institucija od državnog značaja

22/05/19

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.