• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna Historija

Berlinska Aleksandrida

Intelektualno Intelektualno
10/03/2019
in Historija, Književnost, Kultura i tradicija
0
Berlinska Aleksandrida
0
Dijeljenja
558
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Po svom obimu i značaju u bosanskoj srednjovjekovnoj književnosti prvo mjesto zauzima religijska književnost. Na pitanje postojanja svjetovne književnosti, možemo odgovoriti da se, sudeći po sačuvanim djelima, nije razvio ovaj tip književnosti. Dakle, književnost koja se razvijala na području bosanske srednjovjekovne države je religijska. Nije nam poznato čak ni da su postojali neki žanrovi ili knjige sekularne književnosti koji su vremenom izgubljeni ili propali. Ne postoje ni pouzdani podaci da je takva vrsta literature dolazila na prostor srednjovjekovne Bosne, na dvorove bosanskih feudalaca i vladara. Međutim, postoje opravdane indicije za takvo nešto, jer je Bosna imala dosta razvijene kulturne kontakte sa Dalmacijom i Dubrovačkom Republikom.

Kada govorimo o svjetovnoj književnosti, za koju smo već rekli da nemamo dovoljno jasnih podataka, izuzetak čini Berlinska Aleksandrida. Njeno datiranje pada nakon 1463. godine, odnosno nakon pada Bosanskog Kraljevstva, ali postoje mišljenja da je predložak mogao biti pisan u ranijem periodu i to na prostoru srednjovjekovne Bosne.

Slični tekstovi

Najveći narod bez države: Historija i položaj Tamila

Najveći narod bez države: Historija i položaj Tamila

31/01/2023
Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

28/01/2023

Šta je to Berlinska Aleksandrida?

Romani kao što su Aleksandrida, nisu specifičnost za slavenska područja, ali ovakvih romana je bilo po cijeloj tadašnjoj Evropi. To su najčešće isti romani, koji su nastajali u nekom kulturnom središtu, bivali prevođeni i dopunjavani, te su na takav način postajali opća evropska kulturna baština. Aleksandrida je romanizirana i kristijanizirana historija osvajanja Aleksandra Makedonskog. Međutim, pored svih uređivanja, od historijskih činjenica, u Aleksandridi je ostao samo kostur, sve ostalo su dopune velikog broja događaja, opisa nevjerovatnih krajeva, flore, faune i ljudi. Smatra se da je začetak romana nastao u Grčkoj, ali svoj definitivni oblik dobija na području srednjovjekovne Srbije, odakle se širio na istok i zapad i postao općejužnoslavenski roman.

Opći podaci

Rukopis Berlinske Aleksandride je izdat u Minhenu 1970. godine. Kodeks je pisan na papiru, a listovi su složeni u sveščice od po pet presavijenih listova. Na listovima kodeksa vidljivi su vodeni znaci koji datiraju u posljednje decenije 15. stoljeća. Tekst je pisan u jednom stupcu. Na stranici ima po 15 redova. Kodeks nije sačuvan cijeli, nedostaje prvih 35 stranica. Na nekim praznim stranicama uočljivi su zapisi iz kasnijeg vremena. Tako se na jednoj stranici uočava se zabilješka pisana tajnopisom uz broj 1535, što bi mogla biti godina nastanka zabilješke. Van den Berk smatra da je te 1535. godine rukopis bio u posjedu jedne bosanske porodice. Sljedeća prazna stranica Aleksandride je dopunjena latinskom bilješkom iz koje je vidljivo da je 15. augusta 1582. godine rukopis bio u posjedu porodice Beck iz Leopoldstorffa, pored Beča. Rukopis je bio poklonjen Paulu Leypordusu, preko kojeg isti dospijeva u vlasništvo porodice Aschenbrenner. Naslikan je i grb ispod kojeg je natpis Christiane Aschenbrenners. Danas se kodeks nalazi u Pruskoj državnoj biblioteci u Berlinu.

Zašto ovo književno djelo smjestiti na područje srednjovjekovne Bosne?

Na osnovu paleografske, ortografske i jezičke analize, ovaj kodeks se može smjestit u Bosnu, te se može pretpostaviti da je i neposredni predložak napravljen vjerovatno u Bosni. Pismo je brzopisna ćirilica sa bosanskim inovacijama kao što su neka slova kvadratičnog oblika. Ortografske karakteristike su preuzete iz bosanskog srednjovjekovnog poluustava, kao što je pisanje e u vrijednosti je, iza vokala i na početku riječi, jata za ja i drugi primjeri. Sudeći po jeziku, koji je izrazito štokavski, Berlinska Aleksandrida je prepisana na zapadnom ili jugozapadnom ikavskom području Bosne.

Ne može se sa sigurnošću utvrditi kojoj religijskoj sredini pripada ovaj tekst. Postoji mogućnost da je Aleksandrida rad bosanskih franjevaca, zato što su oni upotrebljavali, paleografski, sasvim sličnu ćirilicu u svojim samostanima. Također, nije isključeno ni da je ovaj kodeks prepisivan u krugu vjernika Crkve bosanske, ali za ovakvu tvrdnju nedostaju nam dokazi.

Za Intelektualno.com piše: Alen Borić

 

 

Facebook komentar
Tags: AleksandridaAlen BorićKnjiževnost
Prethodni post

“Legenda o Ali-paši”, legenda o dobroti i ljubavi

Slijedeći post

“Bijela ptica: Rukopisna ostavština Arifa Sarajlije (1861-1916)” autora dr. Fuada Baćićanina

Slijedeći post
“Bijela ptica: Rukopisna ostavština Arifa Sarajlije (1861-1916)” autora dr. Fuada Baćićanina

"Bijela ptica: Rukopisna ostavština Arifa Sarajlije (1861-1916)" autora dr. Fuada Baćićanina

Preporučeno

ANALIZA: Sudbinski izbori za Bošnjake u Hrvatskoj

ANALIZA: Sudbinski izbori za Bošnjake u Hrvatskoj

03/07/20
„SRPSKI SVET“ JE KOPIJA „RUSKOG SVIJETA“: Ruski svijet u strategiji Moskve

„SRPSKI SVET“ JE KOPIJA „RUSKOG SVIJETA“: Ruski svijet u strategiji Moskve

10/08/21
Muamer ef. Zukorlić preselio na bolji svijet

Muamer ef. Zukorlić preselio na bolji svijet

06/11/21
Sve je moguće kada je domovina na prvom mjestu: Primjer Južne Koreje

Sve je moguće kada je domovina na prvom mjestu: Primjer Južne Koreje

28/10/19

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.