Belma Pehlivanović, mr.ph. trenutno je asistentica na Katedri za Kliničku farmaciju Farmaceutskog fakulteta u Sarajevu. U svojoj karijeri Pehlivanović je autor i koautor naučnih i stručnih radova, te aktivan učesnik preko 20 naučnih skupova. Također, dobitnica je nagrade za mlade istraživače „BloemendalTravelAward 2019“. Sa Belmom Pehlivanović smo razgovarali o farmakologiji, njenim perspektivama u Bosni i Hercegovini, te o samoj nagradi i sličnim temama.
Razgovarao: Alen Borić
Intelektualno: Kakve su perspektive farmaceutske struke u Bosni i Hercegovini? Gdje vidite mogućnost napredovanja kada je ova oblast u pitanju?
Pehlivanović: Unapređenje kvaliteta obrazovanja i usavršavanja farmaceutskog kadra, te povećanje opsega djelovanja magistara farmacije u zdravstvenom sistemu u Bosni i Hercegovini su neki od ključnih faktora značajnijeg razvoja naše struke. Perspektiva farmaceutske struke raste s jačim tržišnim pozicioniranjem farmaceutskih kompanija u Bosni i Hercegovini, te jačanjem Farmaceutskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu kao regionalnog centra za obrazovanje, usavršavanje, istraživanje i saradnju s vodećim farmaceutskim institucijama. Farmaceuti u Bosni i Hercegovini ulažu velike napore da, kroz razvoj i kontinuirano unapređenje svoje struke, prate svjetske trendove u zdravstvu i daju doprinos u očuvanju i unapređenju zdravlja pacijenata. Ujedno, budućnost faramceutske struke ovisi o nadolazećim generacijama mladih magistara farmacije koji će unapređivati struku svojim znanjem, kompetencijama i željom za uspješnim odgovorima na zahtjevne promjene farmaceutske djelatnosti.
Intelektualno: Šta je Vas privuklo iz ove oblasti, pa je farmakolgija danas Vaše područje istraživanja? Možete li široj javnosti objasniti šta je to farmakologija ?
Pehlivanović: Farmakologija kao oblast je jako široka i predstavlja poveznicu između mnogih grana biomedicinskih nauka. Primarno, farmakologija se bavi ispitivanjem djelovanja lijekova na žive organizme i njihovim efektima koji se mogu primjeniti u terapiji različitih oboljenja. Proces farmakološkog ispitivanja mehanizma djelovanja lijekova je od krucijalnog značaja za razvoj novih lijekova u farmaceutskoj industriji. Interesovanje za moj naučno-istraživački rad sam pronašla u ispitivanju farmakoloških svojstava i aktivnosti supstanci koje se mogu potencijalno koristiti u terapiji i prevenciji kardiovaskularnih oboljenja, koja su svojom učestalosti najčešći uzrok smrtnosti među muškarcima i ženama uprkos primjeni modernih lijekova. U svojoj doktorskoj disertaciji ispitivala sam kombinovano djelovanje prirodne supstance – kurkumina, koji se dobiva ekstrakcijom iz rizoma biljke Curcuma Longa, i sintetskog lijeka za snižavanje lipida – rosuvastatina na animalnom modelu Wistar štakora. Prirodne supstance pokazuju manje neželjenih efekata i interakcija od primjene sintetskih lijekova, te se danas veliki broj istraživanja provode s ciljem dobivanja naučnih dokaza o njihovim terapijskim svojstvima.
Intelektualno: Koliko se mladi ljudi danas zanimaju za farmaceutsku struku?
Pehlivanović: Trenutno, magistar farmacije je jedno od najtraženiji zanimanja u Bosni i Hercegovini prema posljednjim podacima. Interes mladih za farmaciju je jako velik što dokazuje i broj studenata na našem fakultetu i broj farmaceutskih fakulteta u državi i regionu. Nakon završetka iznimno teškog studija farmacije, mladim ljudima se nude različite mogućnosti za zapošljavanje i napredovanje, kako u našoj državi, tako i u inostranstvu. Najveći broj mladih magistara farmacije svoje prvo zaposlenje pronalazi u apotekama i u predstavništvima farmaceutskih kompanija. Farmaceutska industrija u Bosni i Hercegovini je dosta dobro razvijena, te farmaceuti teže ka zaposlenju u ovom sektoru kako zbog dinamike posla tako i zbog mogućnosti usavršavanja. Ja sam svoju karijeru započela u farmaceutskoj industriji kao stručni saradnik za analitiku i stabilnost lijekova u sektoru Razvoj i Registracija lijekova u Bosnalijeku. Rad u farmaceutskoj industriji je za mene predstavljao veliki izazov i nevjerovatno radno iskustvo. Nakon 3 godine provedenih u industriji, odlučila sam karijeru nastaviti na Univerzitetu i posvetiti se akademskom radu, naučno-istraživačkim projketima i radu sa studentima. Nažalost, danas je veliki broj mladih magistara farmacije koji se odluče da svoje karijere nastavljaju izvan naših granica.
Intelektualno: Nedavno ste dobili nagradu za mlade istraživače „BloemendalTravelAward 2019“. Možete li nam reći o čemu se tačno radi? Šta ova nagrada znači za Vas i za Vašu dalju karijeru?
Pehlivanović: Naučno-istraživačkim radom iz doktorske disertacije učestvovala sam na 3rd European PhD and Postdoc symposium „Next-generation life scientists. Side by side to break new ground” održanom u Nijmegenu, Holandija, u organizaciji Evropske akademije biomedicinskih nauka (ENABLE), zajedno s evropskim istraživačkim institutima IRB Barcelona – Španija, RIMLS – Nizozemska, NNF CPR – Danska i SEMM – Italija. Tom prilikom, jedan sam od pet mladih instraživača kojima je dodjeljena ovogodišnja „BloemendalTravelAward 2019“. Nagrada, nazvana po istaknutom naučniku profesoru Hansu Bloemendalu (1923–2015), ima za cilj podržati mlade istraživače, jačati njihovu naučnu karijeru, te omogućiti učešća i prezentiranje radova na naučnim konferencijama u Evropi kroz finansijski podsticaj. Posebno mi je drago što sam, kao doktorandica Farmaceutskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, nagrađena zajedno sa kolegama koji dolaze sa Univerziteta u Edinburgu, Cirihu, Moskvi i Valbuenu. Dodjela ove nagarde predstavlja veliki podsticaj i dodatno samopouzdanje, te spoznaju da mladi istraživači iz Bosni i Hercegovini svojim naučnim radovima, bez obzira na dosta manja sredstva i ne tako dostupnu i staru opremu, mogu stajati rame uz rame sa istraživačima koji dolaze sa vodećih evropskih univerziteta i instituta. Za mene, ova nagrada je jedan vid priznanje za dosadašnji trud i rad, za moju želju da se uspješno bavim naučno-istraživačkim radom, ali ujedno i dodatni motiv za nastavak istraživanja i građenje uspješne akademske i naučno-istraživačke karijere.
Intelektualno.com
