Negiranje genocida je prema istraživanjima poznatih naučnih autoriteta holokausta i genocida, posljednja faza genocida, koja uvijek prati taj najteži oblik zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava i može trajati veoma dugo nakon izvršenog genocida. Negiranje genocida je valjan i pouzdan indikator koji ukazuje da je genocid izvršen. Negiranje ima različite motive: ideološke, strateške i druge, pri čemu su posljedice po žrtve uvijek tragične. Negiranje genocida je zločin genocida, koji se odvija u dvije faze: tokom činjenja zločina i nakon izvršenja zločina. Negiranje ima za cilj da: svjesno i namjerno falsifikuje činjenice, posebno u vezi sa uzrocima, ciljevima i karakterom rata (insistiranje na građanskom ratu, umjesto međunarodnom oružanom sukobu), te prirodom zločina (insistiranje na “etničkom čišćenju”, umjesto genocidu); izjednači izvršioce genocida i žrtve; namjerno dezinformiše i obmani domaću i međunarodnu javnost; ukaže na postojanje više različitih strana i njihovu podjednaku krivicu i odgovornost; izvršioci izbjegnu odgovornost za genocid; prikaže izvršioce kao heroje, koji se navodno bore za pravednu stvar, ohrabri izvršenje genocida; demonizira žrtve i prikaže ih kao izvršioce zločina; prikriva, minimizira i relativizira genocid, posebno činjenice o broju i statusu žrtava, pri čemu se ublažavaju planska i sistematska masovna i pojedinačna ubistva; održi prisustvo genocidne ideologije, politike i prakse.
Genocid u Bosni i Hercegovini zajedno sa pet drugih največih genocida dvadesetog stoljeća se Rezolucijom Kanadskog parlamenta komemoriše i izučava svakog aprila u Kanadi. April je mjesec koji je u Kanadi proglašen mjesecom borbe protiv genocida. 2015.godine Kanadski parlament je donio jednoglasnu historijsku Rezoluciju za priznavanje mjeseca aprila kao “Mjesec sjećanja na genocid, osudu i prevenciju”. Genocidi koji su priznati u Kanadi od strane Parlamenta i Vlade su Holokaust, genocid nad Tutsima u Ruandi, ukrajinski Holodomor, Armenski genocid, Yazidisa genocid, Rohingya genocid i genocid u Srebrenici.
Naučno saznanje, stečeno naučnim istraživanjima o genocidu i drugim oblicima zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, pored naučnog doprinosa, najneposrednije je u funkciji izgradnje, očuvanja i razvoja mira, sloboda i prava, solidarnosti, uzajamnosti, itd, jednom riječju svih proklamovanih principa i vrijednosti u najvišim dokumentima Ujedinjenih nacija, čije uvažavanje i ugrađivanje u temelje ljudskog društva obezbjeđuje razvoj boljeg i pravednijeg svijeta, kao ideala kome treba da teži savremena civilizacija i kultura i ljudsko čovječanstvo.
Istražujući genocid Institut za istraživanje genocida Kanada {IGK} kao samostalna naučno istraživačka ustanova Kanade, istovremeno diže glas protiv genocida i upućuje poruku koja će utjecati i djelovati na svijest svijetskih lidera, kako bismo spasili savremeno čovječanstvo i civilizaciju, očuvali najviše ljudske vrijednosti, ljudske slobode, ljudska prava i živote malih, slabih i nemoćnih grupa, ljudskih zajednica i naroda. Sadašnje i buduće generacije iz svih dosadašnjih zločina genocida moraju konačno, u interesu budućnosti svijeta i civilizacije, izvući historijsku pouku o potrebi jačanja, razvijanja i ujedinjavanja svih ljudskih snaga, bez obzira na nacionalnu, etničku, rasnu, vjersku, ideološku ili političku pripadnost i opredijeljenost, u strategiji sprečavanja i kažnjavanja zločina genocida.
Ideja za osnivanje IGK je proozvod potrebe da se na drugačiji način počne promišljati kultura sjećanja. Ta kultura sjećanja podrazumjeva da se o največim zločinima treba promišljati upotrebom nauke i istraživanja, jer borba protiv revizionista historije nije moguća samo emocijama. Samo naučnoistraživačka saznanja mogu biti trajna osnova razvijanja naših sposobnosti u pravovremenom otkrivanju, identifikovanju, sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, u čemu istraživači genocida imaju historijsku ulogu i odgovornost. Istraživači moraju imati profesionalnu odgovornost i dovoljno moralne hrabrosti u istraživanju i saopćavanju javnosti naučne istine o genocidu. IGK nastoji utjecati na svijest ljudi i njihovih kolektiviteta o shvatanju potrebe udruživanja svih ljudskih snaga u borbi protiv genocida ma gdje i u koje vrijeme se oni događali. Ukupnom djelatnošću IGK dolazi do naučne istine, koju blagovremeno i adekvatno predstavlja javnosti, čime opominje na brojne razmjere genocida što je jedan od mogućih adekvatnih oblika preventivne strateške djelatnosti. IGK je reducirao prostor brojnim lažima, falsifikatima i falsifikatorima historije, te utjecao na svijest, ponašanje, iskaze i djelanje pojedinaca, pojedinih društvenih subjekata i društvenih grupa koje negiraju, odnosno poriču genocid. IGK nastoji utjecati na svijest ljudi i njihovih kolektiviteta u Kanadi, Sjevernoj Americi i šire o shvatanju potrebe udruživanja svih ljudskih snaga u borbi protiv genocida ma gdje i u koje vrijeme se oni događali. Ukupnom djelatnošću IGK dolazi do naučne istine, koju blagovremeno i adekvatno predstavlja javnosti, čime opominje na brojne razmjere genocida što je jedan od mogućih adekvatnih oblika preventivne strateške djelatnosti.
IGK putem naučnih istraživanja dolazi do naučno istinitih saznanja koja prezentira naučnoj i drugim javnostima, kako bi, pored ostalog, bitno reducirao prostor brojnim lažima, falsifikatima i falsifikatorima historije, te utjecao na svijest, ponašanje, iskaze i djelanje pojedinaca, pojedinih društvenih subjekata i društvenih grupa koje negiraju, odnosno poriču genocid.
Kanada je dala veliki doprinos istini i pravdi i tako je učinila veliki korak ka prevenciji u borbi protiv genocida u svijetu. Istovremeno Kanada je doprinijela miru i sigurnosti u Bosni i Hercegovini i regionu koji se moraju bazirati na istini, pravdi i kulturi sjećanja. Kanada je primjer kako se institucionalno treba odnositi prema kulturi sjećanja upotrebom naučno istraživačkih, sudskih i historijskih činjenica. Naučni rada za istinu i pravdu je ujedinio sve značajnije institucije, organizacije i pojedince, prijatelje i aktiviste istine i pravde u Kanadi u procesu borbe protiv negiranja genocida i revizije sudskih, naučno istraživačkih i historijskih činjenica. To je značajan korak u nastajanju tako potrebne koalicije za mir, sigurnost i saradnju utemeljene na istini i pravdi.
Za Intelektualno.com piše: Dr. Emir Ramić Institut za istraživanje genocida Kanada
