• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna Aktuelno

ANALIZA – Rat Rusije i Ukrajine: Prilika ili prijetnja za Kinu?

Intelektualno Intelektualno
26/03/2022
in Aktuelno, Geopolitika
0
ANALIZA – Rat Rusije i Ukrajine: Prilika ili prijetnja za Kinu?
0
Dijeljenja
26
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Piše: Yunis Sharifli

– Autor je naučni saradnik u Kavkaskom centru za međunarodne odnose i strateške studije (QAFSAM).

Slični tekstovi

Najveća krađa automobila u historiji: Kako je Sjeverna Koreja prevarila naivne Šveđane

Najveća krađa automobila u historiji: Kako je Sjeverna Koreja prevarila naivne Šveđane

02/02/2023
Dr. Misala Pramenković za Intelektualno o saradnji SDA i SPP: Bošnjaci ovim dobivaju prilično jak politički blok čija obaveza je da zastupa interese Bošnjaka

Dr. Misala Pramenković za Intelektualno o saradnji SDA i SPP: Bošnjaci ovim dobivaju prilično jak politički blok čija obaveza je da zastupa interese Bošnjaka

02/02/2023

Postoji niz debata o tome kako rat između Rusije i Ukrajine kratkoročno ili srednjoročno utiče na poziciju Kine. Neki stručnjaci vide rat kao priliku, a drugi kao prijetnju političkom i ekonomskom statusu Kine u međunarodnom sistemu.

Rat stvara i političke i ekonomske prilike za Kinu. Prvo, rat uništava mogućnost zbližavanja Rusije i zapadnih zemalja na srednjoročnom planu. Ova situacija stvara bolje uslove za budućnost kinesko-ruskog strateškog partnerstva i povećava uticaj Kine nad Rusijom.

Drugo, ruski napad na Ukrajinu preusmjerava pažnju Sjedinjenih Američkih Država (SAD) sa Indo-pacifika na Evropu. Ova situacija može pomoći Kini da ojača svoju poziciju u istočnoj i jugoistočnoj Aziji u smislu vojnog i ekonomskog učinka. U konačnici, rat daje Kini priliku da promatra kako SAD i zemlje Evropske unije reaguju na vojne operacije u drugoj zemlji, što je bitno iskustvo za buduću kinesku politiku prema Tajvanu.

– Ekonomske prilike za Peking –

Za Peking postoje i različite ekonomske mogućnosti. Sankcije Moskvi i povlačenje kompanija zapadnih zemalja iz Rusije, kao što je BP, mogu povećati zavisnost Rusije od kineskog kapitala i tehnologije. Rusiji je teško da istražuje i realizuje nove projekte u Sibiru i arktičkom regionu bez ulaganja zapadnih zemalja. U takvim uslovima, ruske kompanije i najuži krug predsjednika Vladimira Putina, poput Igora Sečina i Genadija Timčenka, promovisaće nove projekte sa Kinom, posebno u energetskom sektoru. Na primjer, Gazpromova najava da je osigurao ugovor za razvoj plinovoda za Kinu pokazuje da se nove transakcije s Pekingom već aktivno vode.[1] Sankcije Rusiji i promocija novih ugovora sa Kinom mogu ojačati lobističku moć Kine u unutrašnjoj politici Rusije i ojačati poziciju Pekinga u procesu pregovora o cijenama energenata.

Sankcije Rusiji također stvaraju nove mogućnosti za kineske tehnološke kompanije da povećaju svoj tržišni udio u Rusiji. U ovom trenutku, skoro trećina ruskog uvoza čipova dolazi iz Kine.[2] Štaviše, svako moguće povlačenje kompanija koje isporučuju telekom opremu Rusiji može ojačati poziciju kineskih kompanija, poput Huaweija, u Rusiji.

Na kraju, zategnuti odnosi između Zapada i Rusije mogu ubrzati proces dedolarizacije. Istaknute ruske banke su zbog sankcija izbačene iz glavnog globalnog platnog sistema SWIFT. U ovoj situaciji, Peking i Moskva mogu promovisati korištenje juana u bilateralnoj trgovini. Promovisanje dedolarizacije i podrška juanu može pomoći Kini da internacionalizuje juan te poveća svoje finansijsko i ekonomsko prisustvo u međunarodnom sistemu.

– Prijetnje po Kinu –

Postoje i različite prijetnje po Kinu. Za početak, novi energetski sporazumi Kine s Rusijom, kao i njen stav o ruskoj sigurnosti, povećali su osjećaj prijetnje osovini Rusija -Kina.[3]

Nadalje, za razliku od 2014. godine, ruska invazija na Ukrajinu nije podijelila zapadne zemlje, već je stvorila ujedinjeni front protiv Moskve. Konsolidacija transatlantskih odnosa dugoročno bi bila velika briga za Kinu, prema rastućoj perspektivi “kineske prijetnje”. Jer, prateći Rusiju, zapadne zemlje će moći da uvedu ujedinjene sankcije Kini i pojačaju svoje operacije obuzdavanja Pekinga.

Kina se također može suočiti s različitim ekonomskim prijetnjama. Budući da tri odvojene rute prolaze kroz rusku teritoriju, Rusija igra ključnu ulogu u inicijativi Pojas i put (BRI). Novi evroazijski kopneni most je ključan za željezničku povezanost između Kine i Evropske unije. Sankcije finansijskoj industriji, kao i rastuća neizvjesnost u pogledu unutrašnje politike Rusije, uticaće na odluke stranih kompanija. Oni se mogu zalagati za postepeno ukidanje korištenja Rusije kao primarne tranzitne zemlje. Kineska kopnena povezanost sa EU mogla bi biti ugrožena kao rezultat ruske invazije na Ukrajinu.

– Kratkoročne prednosti, dugoročni izazovi –

Rat ne samo da je oštetio tranzitni potencijal Rusije, već je oštetio i potencijal ukrajinskog tranzitnog čvorišta. Geografski položaj Ukrajine stvara mogućnosti za Kinu da poboljša svoju povezanost i trgovinske odnose sa zemljama srednje Evrope i Balkana. Međutim, Ukrajinske željeznice su zbog rata prekinule sve veze sa Ruskim željeznicama. Ova situacija povećava ovisnost Kine o pomorskim rutama te kratkoročno i srednjoročno šteti kopnenoj trgovini Pekinga i EU-a u eri rastuće kinesko-američke konkurencije.

Rat također uzrokuje povećanje cijena u energetskom i poljoprivrednom sektoru. Povećanje cijena, uprkos novim sporazumima Kine i Rusije o pšenici i energentima, ima štetan uticaj na kineski ekonomski rast smanjenjem kupovne moći potrošača. Cijene utiču ne samo na građane Kine, već i na kupovnu moć drugih nacija, što indirektno utiče na kineski izvoz. Oba ova problema imaju potencijal da uguše kineski ekonomski rast.

U konačnici, nestabilnost u Ukrajini može oštetiti proizvodnju čipova kineskih kompanija jer Ukrajina obezbjeđuje 70 posto neonskog gasa u svijetu, koji je ključni sastojak za proizvodnju poluprovodnika.[4] Svaki poremećaj u lancu snabdijevanja uticao bi na kinesku industriju čipova.

Kratkoročno gledano, rastuća ovisnost Rusije o Kini i neizvjesni odnosi između Rusije i zapadnih zemalja stvaraju mogućnosti za Peking. Međutim, srednjoročno gledano, poremećaj u lancu snabdijevanja, povećanje cijena energije i nestabilnost u sjevernom željezničkom koridoru negativno će uticati na ekonomske odnose Kine sa EU-om i usporiti napredak BRI-a. Dugoročno gledano, primarni izazov za Kinu će biti političko jačanje transatlantskih veza, dok SAD povećav svoje napore za obuzdavanje kroz paktove QUAD i AUKUS.

[1] https://www.businessinsider.com/russia-china-gas-pipeline-sanctions-ukraine-putin-gazprom-soyuz-vostok-2022-3?r=US&IR=T

[2] https://www.bloomberg.com/news/articles/2022-03-01/u-s-expects-chinese-tech-firms-to-help-choke-off-russia-supply

[3] https://www.scmp.com/news/china/diplomacy/article/3169125/fast-changing-europe-rage-against-russia-fuels-suspicion-china

[4] https://www.scmp.com/economy/article/3168614/ukraine-crisis-leaves-china-walking-global-tightrope?utm_source=twitter&utm_medium=social&utm_campaign=GME-O-scmp-social-uv&utm_conte

Facebook komentar
Tags: Agresija na UkrajinuekonomijaKinaRat u UkrajiniRusijaYunis Sharifli
Prethodni post

Turska spremna ugostiti naučnike koji su izbjegli iz ratom pogođene Ukrajine

Slijedeći post

Slovenija između posrnulog Janše i perspektivnog Goloba

Slijedeći post
Slovenija između posrnulog Janše i perspektivnog Goloba

Slovenija između posrnulog Janše i perspektivnog Goloba

Preporučeno

Diplomatski odnosi Turske i SAD: Duga tradicija ‘toplo-hladnih’ odnosa između saveznika

Diplomatski odnosi Turske i SAD: Duga tradicija ‘toplo-hladnih’ odnosa između saveznika

25/01/22
Na današnji dan | 15. juli

Na današnji dan | 16. juli

15/07/20
Živimo u korumpiranom svijetu, gdje se ne drži ni riječ, ni obaveza !

Živimo u korumpiranom svijetu, gdje se ne drži ni riječ, ni obaveza !

14/04/22

Kosovo nije dio Srbije

05/09/20

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.