• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna Aktuelno

ANALIZA – Bosna i Hercegovina treba izgraditi jače odnose sa Azerbejdžanom

Intelektualno Intelektualno
11/12/2022
in Aktuelno, BiH, Geopolitika
0
ANALIZA – Bosna i Hercegovina treba izgraditi jače odnose sa Azerbejdžanom
0
Dijeljenja
26
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Piše: Admir Lisica

 Autor je magistar historije, istraživač u oblasti regionalnih političkih odnosa, međunarodnih politika i dijaspornih zajednica

Slični tekstovi

Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

28/01/2023
Nakon mamelučke pobjede kod Ayn Jaluta, počele su se  pojavljivati prve pukotine u Mongolskom Carstvu

Nakon mamelučke pobjede kod Ayn Jaluta, počele su se pojavljivati prve pukotine u Mongolskom Carstvu

28/01/2023

U kontekstu aktuelnih geopolitičkih odnosa, koji su rezultirali energetsku krizu svjetskih razmjera, mnoge zemlje su primorane da pronađu nove partnere koji će im olakšati opskrbu potrebnim energentima.

Uz arapske zemlje u kojima evropske zemlje vide potencijalnu zamjenu za Rusiju, jedna od zemalja koja se nameće kao potencijali evropski partner u kontekstu prevazilaženja novonastale situacije jeste Azerbejdžan, država koja se s pravom može svrstati u red nadolazećih energetskih giganata.

U Bosni i Hercegovini i ostatku regiona se ne zna puno o bogatoj historiji ove zemlje, koja u posljednjih nekoliko godina nastoji kroz različite projekte povećati svoje prisustvo na Zapadnom Balkanu. Rast i razvoj Azerbejdžana u posljednjih pedeset godina godina u velikoj mjeri se povezuje sa nekadašnjim predsjednikom ove zemlje Hejdarom Alijevim, koji je preminuo 12. decembra 2003. godine.

Alijev je rođen 1923. godine u Nahičevanu, a za njegovu cjelokupnu karijeru tokom postojanja SSSR-a i kasnije nezavisne države Azerbejdžan veže se kontinuirana posvećenost problemima koji opterećuju građane Azerbejdžana i njegovo državničko opredjeljenje. Tokom 1969. godine stupio je na dužnost prvog sekretara CK AZKP, a vrijeme provedeno na ovoj poziciji (od 1969. – 1983. godine) iskoristio je za unutrašnje reforme i kadrovske promjene za koje je smatrao da su nužne u kontekstu jačanja pozicije Azerbejdžana. Prema njegovim savremenicima i analitičarima, Alijev se trudio da podigne životni standard u Azerbejdžanu, na način da je podsticao razvoj ekonomije, uz izbjegavanje konflikta sa zvaničnom Moskvom. O tome svjedoči i činjenica da je Alijev imao izuzetno korektne odnose sa generalnim sekretarom SSSR-a, Leonidom Breženjevom.

Prekretnica za Alijeva, ali i cjelokupno azerbejdžansko društvo jesu zločini sovjetske vojske u Bakuu 1990. godine, kada Alijev istupa iz tadašnjeg komunističkog vodstva. Zajedno sa svojim saradnicima od tog trenutka radi na implementiranju svih potrebnih segmenata u kontekstu izgradnje nezavisnog Azerbejdžana. U oktobru 1991. godine, a uslijed turbulentnih političkih odnosa unutar tadašnjeg SSSR-a, Azerbejdžan postaje nezavisna država. Važno je napomenuti da krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina, zbog teritorijalne pretenzije susjedne Armenije, rastu napetosti između Armenije i Azerbejdžana, koji rezultiraju armenskim napadom na Azerbejdžan i brutalnim zločinima nad Azerbejdžancima u gradu Hodžaliji.

Usljed ovih napada ubijeno je 613 ljudi, uključujući 103 žene, 63 maloljetna djeteta, 70 staraca. 1275 ljudi je zarobljeno, osam porodica je u potpunosti uništeno, 25 djece je izgubilo oba roditelja, 130 djece je izgubilo jednog roditelja, a prema navodima 56 ljudi je ubijeno na izuzetno brutalan način. Teritorija bivše autonomne oblasti Nagorno Karabah i pogranične regije koje ne ulaze u sastav ove oblasti okupirani su od strane vojske Armenije i armenskih plaćenika iz mnogih zemalja svijeta. Cjelokupna situacija dovela je do određenih kriza unutar vojnog i političkog vodstva Azerbejdžana, koje uspješno rješava upravo Hejdar Alijev, uz vlastito posredovanje.

U junu 1993. godine Alijev je izabran za predsjednika Narodne Skupštine Azerbejdžana, a u oktobru iste godine nakon ubjedljive pobjede na referendumu sa 98,8 posto podrške, postaje predsjednik Azerbejdžana. Od tog trenutka Azerbejdžan kreće sa užurbanim razvojem, koji je potaknut značajnim međunarodnim naftnim ugovorima. Osim toga, Azerbejdžan se tokom devedesetih godina prošlog stoljeća usmjerio i na unapređenje općeg imidža Azerbejdžana u svijetu, ali i na jačanje diplomatskih odnosa na Istoku i Zapadu. Veliki infrastrukturalni projekti koje je potencirala vlast predvođena Alijevim, pozicionirali su glavni grad Baku u red svjetskih metropola.

Azerbejdžan je razvio izuzetno dobre odnose sa Republikom Turskom, što je dodatno unaprijeđeno i nakon smrti Hejdara Alijeva 2003. godine. Naime, aktuelni predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev, uspio je izgraditi izuzetno značajne odnose sa turskim predsjednikom Recepom Tayipom Erdoganom, a iz obje države se često može čuti krilatica “Jedan narod, dvije države“, koji potvrđuje tezu o jakim Azerbejdžansko-Turskim odnosima u kontinuitetu.

Azerbejdžan usput djeluje balansiranom i izuzetno pronicljivom diplomatskom umijeću utemeljitelja modernog Azerbejdžana, Hejdaru Alijevu, tokom čije vladavine je u periodu od četiri i po godine (od 1999. – 2014. godine) na mjestu ministra vanjskih poslova bio i iskusni diplomata Vilayat Guliyev. U kontekstu Bosne i Hercegovine, ali i regiona, značajno jeste da je upravo Guliyev odnedavno imenovan za ambasadora Azerbejdžana u Bosni i Hercegovini.

Jasan znak da Azerbejdžan šalje u Bosnu i Hercegovinu jednog od najiskusnijih diplomata, govori o interesu Azerbejdžana za Bosnu i Hercegovinu. Ovaj trenutak bi vlasti u Bosni i Hercegovini morale iskoristiti kao uvod u jačanje diplomatskih odnosa Azerbejdžana i Bosne i Hercegovine, koji su još davno u svojim glavnim gradovima Sarajevu i Bakuu imenovali ulice u znak promovisanja prijateljskih odnosa. Ove dvije države imaju izuzetno sličnu prošlost u kontekstu ratnih dešavanja tokom devedesetih, jer su obje zemlje iskusile agresiju separatističkih snaga, što u velikoj mjeri olakšava međusobno razumijevanje prošlosti ova dva naroda. Svake godine 12. decembra, na dan smrti Hejdara Alijeva, u Azerbejdžanu se obilježava “Dan sjećanja na opštenacionalnog lidera druželjubljivog Azerbejdžana“.

Vrijedi spomenuti da se ove godine ovaj datum obilježava i u Bosni i Hercegovini u ime ambasade Azerbejdžana i malobrojne dijaspore u našoj zemlji. U trenutnoj konstalaciji odnosa, Azerbejdžan se nameće kao nadolazeći energetski gigant, što bi svakako trebalo biti zanimljivo Bosnu i Hercegovini. Također, izuzetno dobri odnosi na relaciji Bosna i Hercegovina – Turkiye – Azerbejdžan, veoma su dobro polazište za izgradnju jačih diplomatskih, ekonomskih i drugih odnosa između Azerbejdžana i Bosne i Hercegovine. Vanjska politika Bosne i Hercegovine treba da bude zasnovana na održavanju i jačanju diplomatskih odnosa, a u upravo u tom smjeru treba djelovati i prema Azerbejdžana, kojem se Bosna i Hercegovina mora nametnuti kao glavni partner na prostoru Zapadnog Balkana. Koliko bitnost prisustva Azerbejdžana na ovim prostorima razumije politička elita, ostaje da vidimo u narednom periodu.

Facebook komentar
Tags: Admir LisicaAzerbejdžanBosna i Hercegovina
Prethodni post

Ibrahimović za Intelektualno: Bošnjačka kultura i umjetnost su na visokom i zavidnom nivou

Slijedeći post

Šabanović za Intelektualno: Degutantno je gledati predstavnike Osmorke kako ovih dana mole Čovića i Dodika da ih prime u vlast

Slijedeći post
Šabanović za Intelektualno: Degutantno je gledati predstavnike Osmorke kako ovih dana mole Čovića i Dodika da ih prime u vlast

Šabanović za Intelektualno: Degutantno je gledati predstavnike Osmorke kako ovih dana mole Čovića i Dodika da ih prime u vlast

Preporučeno

Procvat potraženje za halal proizvodima u Moskvi

Rusija mijenja diplomatsku taktiku prema Ukrajini?

14/04/22
Događaji koji su doveli do referenduma u Bosni i Hercegovini

30 godina od kada je Bugarska kao prva država priznala nezavisnost Bosne i Hercegovine

16/01/22
Prvi električni tramvaj u Sarajevu

Prvi električni tramvaj u Sarajevu

17/08/20
Admir Lisica za Preporod: Bošnjačka emigracija imala je nepokolebljivu vjeru u Bosnu i Hercegovinu

Admir Lisica za Preporod: Bošnjačka emigracija imala je nepokolebljivu vjeru u Bosnu i Hercegovinu

20/01/20

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.