Allemannsrett u doslovnom prijevodu znači „sva prava“. To u nekoj slobodnoj interpretaciji znači apsolutnu slobodu kretanja ili „slobodu lutanja“. Iz toga proizilazi da je na svakoj neobrađenoj „utmark“ zemlji dozvoljeno postaviti šator i kampovati. Ovaj propis jedna je od zanimljivosti vezanih za Kraljevinu Norvešku, zemlju prepunu prirodnih ljepota koje vrijedi posjetiti.
Moderna Norveška, koja je stekla nezavisnost 1905. godine, postala je vodeći prijevoznik svjetske robe u svijetu, kao i svjetski lider u specijaliziranoj brodogradnji. Tokom 1970-ih godina eksploatacija nafte i prirodnog plina postala je vodeća industrija, a Norveška se devedesetih godina pojavila kao jedan od vodećih svjetskih izvoznika ovih energenata.
Prije 26 godina Vlada Norveške stvorila je penzioni fond „Statens pensjonsfond utland“ . Taj fond predstavlja garanciju stabilnosti u slučaju kriznih vremena, prije svega za vrijeme kada vrela nafte i plina presuše, ali i one krize kakva je epidemija virusa Covid-19. Fond ima ulaganja u skoro devet hiljada kompanija u 77 država svijeta, uključujući neke kompanije iz Argentine, Brazila, Kolumbije, Čilea, Meksika, Paname i Perua. Pored ekoloških kriterija, fond ne ulaže u kompanije povezane s nuklearnim oružjem, nagaznim minama, duhanom ili kompanije povezane s kršenjem ljudskih prava. Ovakav odnos fonda usklađen je s politikom Vlade Kraljevine Norveške koja aktivno pomaže proces deminiranja u Bosni i Hercegovini. Fond je ove godine isključio egipatsku kompaniju“ El-Sewedy Electric“, brazilsku rudarsku kompaniju „Vale“ (povezanu s ekološkom katastrofom koja se dogodila u jednom od postrojenja kompanije) i brazilsku elektroprivredu „Eletrobras“.
Više o Norveškoj, bilateralnim odnosima s Bosnom i Hercegovinom, te o položaju bosanskohercegovačke dijaspore saznajte u razgovoru s Ambasadorom Bosne i Hercegovine u Kraljevini Norveškoj i Islandu Nedimom Makarevićem. Dr. Nedim Makarević je rođen u Doboju 1974. godine. Završio je osnovnu i srednju školu u Doboju i nakon toga počeo studij Elektrotehnike (mehatronika) na Univerzitetu primjenjenih nauka u Heilbronn-u/Njemačka. Doktorirao je na polju strategijskog menadžmenta, tema IT sigurnosti. Nedim Makarević bavi se i naučnoistraživačkim radom. Objavio je nekoliko publikacija na temu IT sigurnosti u indeksiranim akademskim žurnalima.
Razogovarao: Faris Marukić
Intelektualno.com: Kako ocjenjujete saradnju Bosne i Hercegovine s Kraljevinom Norveškom?
Makarević: Norvežani su prijateljska nacija, koja nesebično pomaže Bosnu i Hercegovinu još od vremena agresije. Oblici pomoći su raznovrsni, počev od našeg odbrambenog sektora, preko saradnje s različitim službama, edukacijskih centara, te oblasti deminiranja. Bilateralna saradnja između Bosne i Hercegovine i Kraljevine Norveške je na jako viskom nivou, što ne znači da nema prostora da daljnje usavršavanje. Važnu novinu predstavlja da su od aprila 2019. godine pokrenute redovne bilateralne konsultacije. Upravo tada desila se prva posjeta tima ispred Ministarstva vanjskih poslova Norveške. Očekuje se recipročna posjeta delegacije iz Bosne i Hercegovine u narednom periodu. Uspjeli smo pokrenuti bilateralne konsultacije, koje bi trebale biti periodične. Dva puta godišnje realizirat će se međusobne posjete diplomata tokom kojih bi se razmatrala sva otvorena pitanja.
Intelektualno.com: Kakav dojam na Vas ostavlja glavni grad Oslo i da li bi ste izdvojili neki drugi grad kao posebno interesantan?
Makarević: Oslo je definitivno zanimljiv grad, atipičan, nije klasična betonska džungla kakvom se brojni urbani centri mogu nazvati. Razvijeni javni prijevoz grada vodi turiste i lokalne rekreativce do važnim prirodnih znamenitosti. Tako da nije rijetkost da vidite ljude sa skijaškom opremom u gradskom prijevozu. Šumovita brda Nordmarka predstavljaju važna rekreacijska područja za stanovnike Osla. Tamo se ljeti planinari, dok je zimi zastupljeno skijaško trčanje. Treba spomenuti i fjord Olso, zbog niza interesantnih lokacija od niza malenih ostrva ili poluotoka Bygdoy Ne treba izostaviti ni Sognsvann jezero. Ipak, mnogi će reći da Oslo nije najljepši grad u Norveškoj. Luka Ålesund možda je daleko od sjajnih svjetala metropolitanske Norveške, ali bogata je nekim od najboljih primjera arhitekture Jugendstila. U tom gradu se 1904. godine desio ogroman požar. Nakon toga krenulo se u opsežan projekat obnove, koji je rezultirao da grad izgleda prekrasno, onako kako danas izgleda.
Intelektualno.com: Kakvim se Vama doima odnos Norvežana prema zaštiti okoliša?
Makarević: Velika pažnja u Kraljevini Norveškoj stavlja se na zaštitu mora, šuma, čistoće i higijene gradova. To je utkano u njihov mentalitet. Reljef je različit i mijenja se kada idete s juga na sjever. Država je prepuna prekrasnih krajolika i pejzaža, brojna su jezera i vodopadi. Obilazio sam Norvešku, i službeno i privatno, ali vožnja motorom kroz divljinu ostavlja poseban dojam. Za mlade Norvežane sport je jako bitan. Rijetko su gojazni, a zdravlje je izrazito visoko na listi prioriteta. U ishrani riba igra jako bitnu ulogu, ali se generalno ne može reći da je norveška kuhinja izrazito gurmanska.
Intelektualno.com: Kako Vi vidite položaj kulture unutar norveške nacije?
Makarević: Norvežani su narod koji veoma voli umjetnost. Jako su privrženi knjizi. Mnogo čitaju, snažan akcenat stavljaju na književnost. Izdavaštvo i autorska djela jako su cijenjeni, a razvijena je i čitalačka kultura. Roald Dahl cijenjen je širom svijeta zbog svojih predivno inventivnih dječjih priča, uključujući klasike poput „Charlie i tvornica čokolade“, „Vještice“, „Matilda“ i „James i divovska breskva“. Rođen je 1916. godine u južnom Velsu, od norveških roditelja. Tako da ga Norvežani smatraju svojim. Edvard Munch je u svijetu najpoznatiji slikar rođen u Norveškoj, a njegovo kultno djelo „Vrisak“, kompozicija od četiri verzije čuva se u Nacionalnoj galeriju u Oslu.
Muzika je također cijenjena umjetnost. Važno je spomenuti svjetski poznatu norvešku grupu „A-ha“ koja je i danas aktuelna. S tim u vezi sam sa lokalnim umjetnicima imao određene saradnje. Tokom obilježavanja Dana državnosti Bosne i Hercegovine upriličili smo s norveškim umjetnikom gospodinom Espenom Wensasom u unplugged verziji jednu melodiju čiji sam autor. Ovim povodom ističem važnost saradnje s Kraljevinom Norveškom na polju kulture, jer je ova zemlja jako zainteresovana za različite kontakte.
Intelektualno.com: Kako se u norveško društvo uklapa zajednica iseljenika iz Bosne i Hercegovine?
Makarević: Naši ljudi predstavljaju najbolje integriranu skupinu. Jako dobro su se uklopili u norveško društvo. Ističu se i kao zajednica koja jako dobro poznaje norveški jezik. Radi se o visoko obrazovanoj useljeničkoj skupini, koja u nekim segmentima premašuje i domaćine. Na sve to možemo biti jako ponosni.
Intelekutalno.com
