Alija Tabaković, aktuelni predsjednik Općinskog odbora SDA Srebrenica i šef kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS-a, ove godine će biti zajednički kandidat probosanskih stranaka za načelnika općine Srebrenica na predstojećim lokalnim izborima. Sa Alijom Tabakovićem smo razgovarali o lokalnim izborima koji će se održati u novembru 2020. godine, životu i položaju Bošnjaka prethodne četiri godine u Srebrenici, ali i o važnosti dijaspore i njenoj ulozi u predstojećim izborima.
Razgovarao: Mirza Malović
Nakon turbulentnog perioda u opštini Srebrenica, javnost je pozitivno reagirala na dogovor probosanskih stranaka da Vi budete zajednički kandidat za načelnika na predstojećim izborima. Šta vas je motiviralo da prihvatite kandidaturu?
Tabaković: Da, kao što ste kazali nakon lokalnih izbora 2016.godine Bošnjaci su doživjeli težak poraz zbog političkog gubitka Srebrenice. Nisu tu izgubili samo Bošnjaci Srebrenice, nego Bosna općenito. Ali se to najviše odrazilo na nas u Srebrenici. Bila je to teška borba, koja nije bila samo borba na lokalnom nivou. To je bila borba protiv ideološkog sistema iz Banja Luke i Beograda. U tom periodu Bošnjaci su doživjeli određenu političku krizu koju su srpski lokalni političari često znali zloupotrijebiti opet na našu štetu. Osnovni cilj je bio isparčati Bošnjake na “slobodne strijelce”, i onda funkcionisanje po sistemu “zavadi pa vladaj”. Nažalost, velikim dijelom su u tome uspjeli. U jednom momentu klub odbornika se prepolovio. Nekoliko odbornika postaju nezavisni i samim tim samostalno djelovanje u radu, što ustvari i jeste bio cilj aktualne srpske politike, ali i vrlo teško napraviti dogovor o budućem zajedničkom djelovanju. U jednom momentu činilo se da će biti vrlo teško naći zajedničko rješenje. S jedne strane političke partije, s druge strane nezavisni odbornici i ugledni pojedinci. S partijama smo vrlo brzo uspjeli postići dogovor, ali nije to bilo potpuno jer lokalni SDP i nezavisni su teško prihvatali kompromis. Lista SDA-SBIH i SBB koja je osvojila 7 mandata je opozicija. No, nismo odustajali. Znali smo da moramo naći rješenje. Bili smo svjesni da kao državotvorna stranka moramo izdržati do kraja u okupljanju od svakog pojedinca do probosnakse partije. Potpredsjednik SDA dr. Edin Ramić jedno vrijeme je svaki drugi dan boravio ovdje dok nismo svi sjeli za jedan sto. On je dao veliki doprinos u traganju za zajedničkim rješenjima. Predsjednik SDA g-din Bakir Izetbegović me zamolio da učinimo sve kako bi našli zajedničko rješenje. Od nas su to očekivali svi u BIH. 09. januara 2020. godine smo organizovali javni skup svih političkih partija, udruženja, odbornika, bivših političkih ličnosti Srebrenice i potpisali zajedničku deklaraciju. Tom skupu u znak podrške bio je prisutan i g-din Šefik Dzaferović. To je bio presudan momenat da ćemo uspjeti u dogovoru. Moj osnovni motiv prihvatanja kandidature jeste prije svega da vratimo Srebrenici dostojanstvo, ali i da, bez obzira kakvi će biti razultati izbora, Bošnjaci moraju politički institucionalno djelovati. Kada kažem institucionalno, prije svega kroz političke partije, jer je kroz partije uključeno više ljudi i odluke se donose kolektivno. Ukoliko se djeluje samostalno onda je veća mogućnost manipulacije od suprotne strane. Drugi moj motiv je da se u Srebrenici pokuša vratiti dostojanstvo žrtvama genocida i povratnicima kao najranjivijoj kategoriji, te više uraditi na ekonomskom planu u Srebrenici u interesu svih njenih stanovnika, bez obzira na nacionalnost. Ovdje je nemoguće napraviti dobro jednima na štetu drugih. To je pokazala naša prošlost.
Kako ocjenjujete političko djelovanje u Srebrenici prethodne četiri godine?
Tabaković: U protekle 4 godine pored teškog političkog života, Srebrenica je doživjela i tešku ekonomski situaciju. Oko 70 obrtničkih radnji je zatvoreno. Veći je broj otpuštenih radnika nego zaposlenih u omjeru na 70:30. Radna mjesta su se uglavnom kreirala u općinskim institucijama. U realnom sektoru vrlo mali broj ljudi je dobio posao. Lokalna zajednica i ustanove su pretrpane administracijom koja je realna za grad od 50 hiljada stanovnika, a ne za opštinu sa 7 hiljada stanovnika. Jedno je preduzeće otvorilo proizvodni pogon i zaposlilo 25 radnika i to je sve. Posla uglavnom nema za Bošnjake. U administraciji vrlo mali broj. Sve međunarodne organizacije koje su imale velike projekte su napustile Srebrenicu.
Opština je prvi put nakon rata kreditno zadužena, i to uglavnom u krpljenje budžeta i ulaganje u lokalne seoske puteve, a nikako u razvojne projekte. Srebrenicu velikim dijelom svi zaobilaze. Od domaćih do stranih delegacija i predstavnika. Uglavnom je to period raznih afera oko pronevjere novčanih sredstava od Srbije, ali i period poniženja, četničkog paradiranja, destrukcije, narušavanja međunacionalnih odnosa. Jednom riječju rečeno period kakav ne bih poželio ni jednom građaninu ove države.
Ukoliko dobijete podršku glasača, šta će biti vaši prioriteti?
Tabaković: Ukoliko dobijem podršku građana, u što ne sumnjam, moj prvi zadatak će biti vraćanje dostojanstva svakog stanovnika ovoga grada, prije svega dostojanstva žrtava genocida. Morat ćemo učiniti sve kako bi zadržali postojeće privredne subjekte u Srebrenici, ali i tražiti nove. Prevent d.o.o. iz Goražda kao i Alma Ras iz Olova. To su svijetli primjeri kako se može pomoći Srebrenici. Srebrenica treba i mora zauzeti mjesto koje joj pripada na bh., balkanskom ali i svjetskom planu. Srebrenica zbog genocida i ratne prošlosti mora biti na tom nivou.
Na lokalnim izborima 2016. godine Bošnjaci su izgubili mjesto načelnika te skupštinsku većinu. Koliko se to odrazilo na život i položaj Bošnjaka u Srebrenici?
Tabaković: Svakako da se politički gubitak Srebrenice 2016. godine odrazio i na ekonomski život Bošnjaka. To se manifestuje kroz zapošljavanje u javnim općinskim institucijama i preduzećima. Infrastrukturna pomoć u bošnjačkim sredinama je obustavljena. Podrška udruženjima i institucijama koja okupljaju Bošnjake je uglavnom beznačajna ili nikako ne postoji. Primjer je to da se asfaltira putna dionica kroz srpsko selo, a da se preskoči bošnjački dio sela, pa se opet nastave radovi kroz dionicu gdje je srpski dio naselja. Mnogo je takvih primjera diskriminacije.
Kakva je uloga dijaspore na predstojećim izborima i šta im imate poručiti?
Intelektualno.com
